Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 24

Obaanyɛ Oje Satan Tsɔnei Lɛ Amli!

Obaanyɛ Oje Satan Tsɔnei Lɛ Amli!

‘Jee Abonsam tsɔne lɛ mli.’​—2 TIM. 2:26.

LALA 36 Wɔbuɔ Wɔtsuii Ahe

NƆ NI ABAASUSU HE *

1. Mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔkɛ Satan ato gbɔbilɔ he lɛ?

OTI ni ma gbɔbilɔ fɛɛ gbɔbilɔ hiɛ ji, ni emɔ kooloo ni egbɔbiɔ lɛ loo ni egbe lɛ. Gbɔbilɔ nyɛɔ etsɔɔ akpai srɔtoi koni ekɛdũ kooloo ni etaoɔ lɛ, tamɔ bɔ ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ ni kɛɛ amɛba emiishɛjemɔ lɛ ateŋ mɔ kome po wie lɛ. (Hiob 18:8-10) Ekolɛ ekɛ nɔ ko baalaka kooloo lɛ ni eyagbee tsɔne lɛ mli. Bɔ ni afee ni enyɛ edũ kooloo lɛ, ekwɛɔ hei ni kooloo lɛ yaa, nibii ni kooloo lɛ sumɔɔ, kɛ bɔ ni ebaafee edũ kooloo lɛ ni ehiɛ bɛ ehe nɔ. Satan feɔ enii tamɔ nakai gbɔbilɔ lɛ pɛpɛɛpɛ. Lɛ hu ekwɛɔ hei ni wɔyaa kɛ nibii ni wɔsumɔɔ, kɛkɛ lɛ etsɔ wɔ akpa ko ni baanyɛ adũ wɔ be ni wɔhiɛ bɛ wɔhe nɔ. Shi Biblia lɛ kɛɔ wɔ akɛ, kɛji akɛ edũ wɔ po lɛ, wɔbaanyɛ wɔje etsɔne lɛ mli. Agbɛnɛ hu, etsɔɔ wɔ nɔ ni wɔbaafee koni Satan nine akashɛ wɔnɔ.

Satan tsɔnei ni yeɔ omanye waa lɛ ateŋ enyɔ ji, henɔwomɔ kɛ hiɛkɔ̃ɔ (Kwɛmɔ kuku 2) *

2. Mɛni ji Satan tsɔnei ni yeɔ omanye waa lɛ ateŋ enyɔ?

2 Satan tsɔnei ni yeɔ omanye waa lɛ ateŋ enyɔ ji, henɔwomɔ hiɛkɔ̃ɔ. * Kɛjɛ blema kɛbashi bianɛ lɛ, Satan kɛ sui gbohii nɛɛ etsɔ mɛi tsɔne ni enine eshɛ amɛnɔ. Bɔ ni loofɔlɔdulɔ lakaa loofɔlɔ kɛboteɔ akpa ni etsɔ lɛ mli loo yaa ni eŋmɛ lɛ mli lɛ, nakai Satan hu feɔ. (Lala 91:3) Shi kɛ́ wɔkwɛ wɔhe nɔ jogbaŋŋ lɛ, Satan nyɛŋ edũ wɔ. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ Yehowa ehã wɔle eŋaatsɔi lɛ fɛɛ.​—2 Kor. 2:11.

Wɔbaanyɛ wɔkase nii kɛjɛ nɔkwɛmɔnii ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ amli koni wɔkagbee Abonsam tsɔne lɛ mli kwraa loo wɔna bɔ ni wɔbaafee ni wɔje mli kɛ́ wɔgbee mli momo (Kwɛmɔ kuku 3) *

3. Mɛni hewɔ Yehowa ehã aŋmala mɛi komɛi ahe sane yɛ Biblia lɛ mli?

3 Gbɛ kome ni Yehowa tsɔɔ nɔ ebɔɔ wɔ kɔkɔ yɛ henɔwomɔ kɛ hiɛkɔ̃ɔ he ji, kɛtsɔ mɛi ahe saji ni ehã aŋmala ashwie shi ni wɔbaanyɛ wɔkase nii kɛjɛ mli lɛ anɔ. Yɛ nɔkwɛmɔnii ni wɔbaasusu he lɛ amli lɛ, obaana akɛ Satan nyɛ edũ mɛi ni kɛ be kplaŋŋ esɔmɔ Yehowa lɛ po. Ani enɛ tsɔɔ akɛ bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ enine baashɛ wɔnɔ? Dabi kwraa. Yehowa hã aŋmala saji nɛɛ ashwie shi yɛ Biblia lɛ mli koni ‘ekɛbɔ wɔ kɔkɔ.’ (1 Kor. 10:11) Ele akɛ wɔbaanyɛ wɔkase nii kɛjɛ nɔkwɛmɔnii nɛɛ amli koni wɔkagbee Abonsam tsɔnei lɛ eko kwraa mli loo wɔna bɔ ni wɔbaafee wɔje mli kɛ́ wɔgbee mli momo.

HENƆWOMƆ TSƆƆ MƆ TSƆNE

Kwɛmɔ kuku 4

4. Kɛ́ wɔwó wɔhe nɔ lɛ, mɛni baaba wɔnɔ?

4 Satan miisumɔ ni wɔwó wɔhe nɔ. Ele akɛ kɛ́ wɔwó wɔhe nɔ lɛ wɔbaatsɔ tamɔ lɛ, ni naanɔ wala baaŋmɛɛ wɔ. (Abɛi 16:18) Enɛ hewɔ lɛ, bɔfo Paulo bɔ enyɛmimɛi Kristofoi lɛ kɔkɔ akɛ, kɛ́ mɔ ko wó ehe nɔ lɛ ‘ebaagbee kojomɔ ni Abonsam gbee mli lɛ mli.’ (1 Tim. 3:6, 7) Kɛ́ wɔba anɔkwale lɛ mli etsɛ jio, wɔba mli etsɛko jio, nɛkɛ tsɔne nɛɛ baanyɛ adũ wɔ.

5. Tamɔ bɔ ni Jajelɔ 7:16, 20 lɛ tsɔɔ lɛ, mɛni kɛ́ mɔ ko fee lɛ, no baatsɔɔ akɛ ewóɔ ehe nɔ?

5 Mɛi ni wóɔ amɛhe nɔ lɛ susuɔ amɛ pɛ amɛhe. Satan miisumɔ ni wɔsusu wɔhe waa fe bɔ ni wɔsusuɔ Yehowa he, titri lɛ kɛ́ wɔkɛ naagbai kpe. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ nyɛmi ko kɛɛ wɔfee nɔ ko ni wɔfeko loo ekɛ wɔ yeee jogbaŋŋ lɛ, Satan baasumɔ ni wɔmli afu Yehowa loo asafo lɛ. Ebaasumɔ ni wɔnu he akɛ ja wɔtsu sane lɛ he nii bɔ ni wɔ wɔsumɔɔ moŋ fe ni wɔbaatsu he nii bɔ ni Yehowa Wiemɔ lɛ kɛɔ wɔ akɛ wɔtsu he nii wɔhã lɛ dani wɔhe baajɔ wɔ.​—Kanemɔ Jajelɔ 7:16, 20.

6. Mɛni okaseɔ yɛ nyɛmi yoo lɛ ni yɔɔ Netherlands lɛ niiashikpamɔ lɛ mli?

6 Naa nɔkwɛmɔnɔ ko ni tsɔɔ nakai ni kɔɔ nyɛmi yoo ko ni jɛ Netherlands lɛ he. No mli lɛ, nyɛmimɛi komɛi ahe miiwo emli la waa yɛ amɛtɔmɔi bibii komɛi ahewɔ. Amɛhe miiwo emli la aahu akɛ, enu he akɛ enyɛŋ ekɛ amɛ ahi asafo kome mli. Ewie akɛ: “Mináaa miishɛɛ yɛ asafo lɛ mli, ni minyɛɛɛ matse mihiɛ mahã nakai nyɛmimɛi lɛ. Mikɛɛ miwu ni ehã wɔshi kɛya asafo kroko mli.” Kɛkɛ ni nyɛmi yoo nɛɛ kwɛ March 2016 JW Broadcasting® nifeemɔ lɛ. Yɛ nakai nifeemɔ lɛ mli lɛ, atsɔɔ nibii komɛi ni wɔbaanyɛ wɔfee koni mɛi anifeemɔ akawo wɔmli la. Nyɛmi yoo lɛ wie akɛ: “Mina akɛ nɔ najiaŋ ni mashwe akɛ nyɛmimɛi lɛ atsake lɛ, esa akɛ maba mihe shi ni masusu bɔ ni mafee matsu mi diɛŋtsɛ mitɔmɔi lɛ ahe nii moŋ he. Nifeemɔ lɛ ye ebua mi ni mina akɛ, esa akɛ mahã ehi mijwɛŋmɔ mli akɛ, Yehowa ji jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ, ni eyɛ hegbɛ ni etsɔɔ wɔ nɔ ni wɔfee.” Mɛni okaseɔ yɛ nyɛmi yoo lɛ niiashikpamɔ lɛ mli? Kɛ́ okɛ shihilɛ ko ni mli wa kpe lɛ, jwɛŋmɔ Yehowa he. Sɔlemɔ okpa lɛ fai ni eye ebua bo ni ona mɛi tamɔ bɔ ni enaa amɛ lɛ. Yehowa, wɔ-Tsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ, naa wɔnyɛmimɛi lɛ atɔmɔi lɛ, shi ejɛɔ etsui mli ekɛkeɔ amɛ, ni eesumɔ ni bo hu ofee nakai.​—1 Yoh. 4:20.

Kwɛmɔ kuku 7

7. Mɛni ba Maŋtsɛ Uzia nɔ?

7 Henɔwomɔ hewɔ lɛ, be ni awo Yuda maŋtsɛ Uzia ŋaa lɛ, ebooo toi ni efee nɔ ko ni ebɛ hegbɛ akɛ efeɔ. No mli lɛ Uzia bɔɔ mɔdɛŋ waa. Eye kunim yɛ tai pii amli, eto maji babaoo ni emamɔ mɔji, ni elɛ kooloi babaoo ni efee ŋmɔji pii hu. Biblia lɛ kɛɛ: “Anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ jɔɔ lɛ.” (2 Kro. 26:3-7, 10) “Shi be ni ená hewalɛ lɛ nɔŋŋ lɛ, etsui wó ehe nɔ, ni no kɛ lɛ tee hiɛkpatamɔ mli.” No mli lɛ, Yehowa ewo mla akɛ esa akɛ osɔfoi lɛ pɛ ashã tsofa-kɛ-ŋma yɛ sɔlemɔ shĩa lɛ. Shi Maŋtsɛ Uzia tee sɔlemɔ shĩa lɛ akɛ eyaashã tsofa-kɛ-ŋma, ni enɛ ji nɔ ko ni ebɛ hegbɛ akɛ efeɔ. Yehowa nyaaa nɔ ni Uzia fee lɛ he; ehã kpiti shwie lɛ yɛ ehe nɔ ni ewó lɛ hewɔ, ni eye kpiti kɛyashi egbo.​—2 Kro. 26:16-21.

8. Yɛ nɔ ni awie yɛ 1 Korintobii 4:6, 7 lɛ naa lɛ, mɛni kɛ́ wɔhã ehi wɔjwɛŋmɔ mli lɛ, wɔwóŋ wɔhe nɔ?

8 Ani wɔ hu wɔbaanyɛ wɔwó wɔhe nɔ ni wɔtɔ̃ tɔmɔ ni Maŋtsɛ Uzia tɔ̃ lɛ eko? Hɛɛ. Nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ José lɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ tsɔɔ nakai. No mli lɛ, ehiɛ nitsumɔ kpakpa, ni eesɔmɔ akɛ asafoŋ onukpa ni bɔɔ mɔdɛŋ waa. Ehãa wiemɔ yɛ kpeei bibii kɛ kpeei wuji ashishi, ni kpokpaa nɔkwɛlɔi biɔ edɛŋ ŋaawoo. Ewie akɛ: “Shi mɔdɛŋ ni mibɔɔ lɛ hewɔ lɛ, mihe mihe miye fe nine, ni mikɛ mihiɛ efɔ̃ɔɔ Yehowa nɔ. Misusu akɛ nɔ ko nyɛŋ aba minɔ, no hewɔ lɛ mibooo Yehowa kɔkɔbɔi kɛ eŋaawoi lɛ toi.” José yafee esha ni yɔɔ hiɛdɔɔ ni ashwie lɛ kɛje asafo lɛ mli. Sɛɛ mli lɛ, etsake etsui, ni kɛjɛ be ni ahe lɛ nɛɛ afii pii eho. Ewie akɛ: “Yehowa etsɔɔ mi akɛ, jeee hegbɛ ni wɔyɔɔ lɛ ji nɔ ni he hiaa, shi nɔ ni he hiaa moŋ ji ni wɔbaafee nɔ ni ekɛɔ wɔ akɛ wɔfee lɛ.” Esaaa akɛ wɔhiɛ kpaa nɔ kɔkɔɔkɔ akɛ, hesai kɛ sɔɔmɔ hegbɛi fɛɛ ni wɔyɔɔ yɛ asafo lɛ mli lɛ Yehowa ni kɛhã wɔ. (Kanemɔ 1 Korintobii 4:6, 7.) Mɛi ni wóɔ amɛhe nɔ lɛ, Yehowa kɛ amɛtsuuu nɔ ko.

HIƐKƆ̃Ɔ TSƆƆ MƆ TSƆNE

Kwɛmɔ kuku 9

9. Hiɛkɔ̃ɔ hewɔ lɛ, mɛni Satan kɛ Hawa fɛɛ fee?

9 Kɛ́ atsĩ hiɛkɔ̃ɔ tã lɛ, mɔ klɛŋklɛŋ ni baa wɔjwɛŋmɔ mli ji Satan Abonsam. Eeenyɛ efee akɛ, be ni eji ŋwɛibɔfo lɛ, no mli lɛ eyɛ hegbɛi babaoo, shi fɛɛ shɛɛɛ enaa. Yɛ hegbɛi ni eyɔɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, eshwe ni ajá lɛ, tsɛbelɛ Yehowa pɛ ji mɔ ni esa akɛ ajá. Satan miitao ni wɔtsɔ tamɔ lɛ, no hewɔ lɛ ehãa wɔnuɔ he akɛ ja wɔná nibii babaoo wɔfata nibii ni wɔyɔɔ lɛ ahe dani wɔtsui baanyɔ wɔmli. Klɛŋklɛŋ be ni efee enɛ ji, be ni ekɛ Hawa yawie lɛ. Yehowa dro Hawa kɛ ewu lɛ niyenii pii. Ekɛɛ amɛ akɛ amɛye “tsei fɛɛ ni yɔɔ abɔɔ lɛ mli lɛ anɔ yibii lɛ” bɔ ni amɛsumɔɔ akɛ ja ekome pɛ. (1 Mo. 2:16) Shi Satan laka Hawa ni enu he akɛ ja eye tso lɛ ni agu lɛ enɔ yibii lɛ eko yeli lɛ eko dani ebaaná miishɛɛ. Hawa hiɛ esɔɔɔ nibii ni Yehowa edro lɛ lɛ; eetao eko efata he. Wɔle bɔ ni eyagbe naa ehã. Hawa fee esha, ni sɛɛ mli lɛ, egbo.​—1 Mo. 3:6, 19.

Kwɛmɔ kuku 10

10. Mɛɛ gbɛ nɔ hiɛkɔ̃ɔ tsɔ Maŋtsɛ David tsɔne?

10 Yehowa hã David nibii pii. Ehã ená nii, ewó lɛ maŋtsɛ, ni ehã eye ehenyɛlɔi pii anɔ kunim. David hiɛ sɔ nibii ni Yehowa edro lɛ lɛ, ni ewie akɛ nibii ni Yehowa edro lɛ lɛ ‘fa fe bɔ ni ebaanyɛ ekane!’ (Lala 40:5) Shi be ko lɛ, David hiɛ kpa nibii ni Yehowa efee ehã lɛ lɛ anɔ, ni eshwe akɛ ená nɔ ko ni akɛhãko lɛ lɛ efata he. Eyɛ mli akɛ David yɛ ŋamɛi babaoo moŋ, shi ená mɔ kroko ŋa he akɔnɔ yɛ etsui mli. Atsɛɔ yoo nɛɛ Bat-sheba, ni atsɛɔ ewu lɛ lɛ Uria, ni eji Hitnyo. David di ekɔnɔ lɛ sɛɛ ni ekɛ Bat-sheba ná bɔlɛ, ni yoo lɛ ná musu. Nɔ ni David fee lɛ ehiii kwraa, shi efee nɔ ko ni fe nakai po. Eto gbɛjianɔ hu ni agbe Uria. (2 Sam. 11:2-15) Mɛni kwraa David yafee nɛɛ? Ani esusu akɛ Yehowa enaŋ nɔ ni efee lɛ? David eye Yehowa anɔkwa afii babaoo, shi ehã hiɛkɔ̃ɔ tsɔ lɛ tsɔne, ni naagbai pii jɛ mli kɛba. Miishɛɛ sane ji, sɛɛ mli lɛ David kpɛlɛ etɔmɔ lɛ nɔ ni etsake etsui, ni Yehowa kɛ etɔmɔ lɛ ke lɛ. Kwɛ bɔ ni enɛ hã emii shɛ ehe ehã!​—2 Sam. 12:7-13.

11. Yɛ nɔ ni awie yɛ Efesobii 5:3, 4 lɛ naa lɛ, mɛni baaye abua wɔ koni wɔhiɛ akakɔ̃ nii anɔ?

11 Mɛni wɔkaseɔ yɛ David sane lɛ mli? Nɔ ni wɔkaseɔ ji akɛ, kɛ́ wɔdaa Yehowa shi daa yɛ nibii ni ehã wɔ lɛ ahe lɛ, hiɛkɔ̃ɔ etsɔŋ wɔ tsɔne. (Kanemɔ Efesobii 5:3, 4.) Esa akɛ wɔmii ashɛ nɔ ni wɔyɔɔ lɛ he. Kɛ́ wɔkɛ mɛi bɔi Biblia lɛ kasemɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛɛ amɛ ni amɛsusu nɔ kpakpa kome ni Yehowa efee ehã amɛ lɛ he ni amɛda lɛ shi yɛ he. Kɛ́ amɛfee nakai daa gbi lɛ, no lɛ, be ni otsi lɛ baaba naagbee lɛ, amɛda Yehowa shi yɛ nibii srɔtoi kpawo ahe. (1 Tes. 5:18) Ani bo hu ofeɔ nɔ ko ni tamɔ nakai daa gbi? Kɛ́ ohe be osusu nibii pii ni Yehowa efee ehã bo lɛ ahe jogbaŋŋ lɛ, no baahã ohiɛ asɔ nibii nɛɛ waa. Ni kɛ́ ohiɛ sɔɔ nii lɛ, omii baashɛ nii ni oyɔɔ lɛ ahe. Ni kɛ́ omii shɛ nii ni oyɔɔ lɛ ahe lɛ, ohiɛ ekɔ̃ŋ mɔ ko nii anɔ.

Kwɛmɔ kuku 12

12. Mɛni hiɛkɔ̃ɔ hã Yuda Iskariot fee?

12 Yuda Iskariot hiɛ kɔ̃ nii anɔ, ni enɛ hewɔ lɛ efee nɔ ko ni ehiii kwraa; ejie Yesu ehã. No mli lɛ, gbɔmɔ kpakpa ji Yuda, no po hewɔ ni Yesu hala lɛ akɛ ebɔfoi lɛ ateŋ mɔ kome lɛ. (Luka 6:13, 16) No mli lɛ, Yesu heɔ lɛ eyeɔ, no hewɔ lɛ etu shika adeka lɛ ewo edɛŋ. Adeka nɛɛ mli shika lɛ eko Yesu kɛ ebɔfoi lɛ kɛwoɔ nyɔji ni amɛbɔɔ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ. Yɛ gbɛ ko nɔ lɛ, etamɔ onia ni wɔtsuɔ kɛhã jeŋ muu fɛɛ nitsumɔ lɛ ŋmɛnɛ lɛ. Eyɛ mli akɛ Yesu ebɔ ekaselɔi lɛ kɛ mɛi krokomɛi kɔkɔ shii abɔ yɛ hiɛkɔ̃ɔ he moŋ, shi ni eshɛ he ko lɛ, Yuda bɔi shika lɛ juu. (Mar. 7:22, 23; Luka 11:39; 12:15) Yuda booo Yesu kɔkɔbɔi lɛ toi.

13. Mɛni ba ni hã ana akɛ lɛɛlɛŋ Yuda hiɛ kɔ̃ɔ nii anɔ?

13 Be ni eshwɛ fioo ni abaagbe Yesu lɛ, nɔ ko ba ni hã ana akɛ lɛɛlɛŋ Yuda hiɛ kɔ̃ɔ nii anɔ. Simon, ni be ko ni eho lɛ eji kpitiyelɔ lɛ, tsɛ Yesu kɛ ebɔfoi lɛ niyeli. No mli lɛ, Maria kɛ enyɛmi yoo Marta fata amɛhe. Be ni ayeɔ nii lɛ, Maria te shi ni efɔse ojeŋma ko ni jara wa waa eshwie Yesu yiteŋ. Yuda kɛ kaselɔi krokomɛi lɛ amli wo la waa. Eeenyɛ efee akɛ, nɔ hewɔ ni kaselɔi krokomɛi lɛ amli wo la ji, amɛnu he akɛ abaanyɛ ahɔ̃ɔ ojeŋma nɛɛ ni akɛ shika lɛ aye abua mɛi ni ehia amɛ lɛ. Shi Yuda lɛ, jeee no hewɔ emli wo la lɛ. Akɛni “julɔ ji lɛ” hewɔ lɛ, eetao ni ahɔ̃ɔ koni kɛ́ akɛ shika lɛ bawo adeka lɛ mli lɛ ená eko eju. Sɛɛ mli lɛ, hiɛkɔ̃ɔ nɛɛ tsirɛ Yuda ni eyajie Yesu ehã kɛhe shika falɛ ni akɛheɔ nyɔji lɛ.​—Yoh. 12:2-6; Mat. 26:6-16; Luka 22:3-6.

14. Mɛɛ gbɛ nɔ wiemɔi ni yɔɔ Luka 16:13 lɛ ye ebua nyɛmi nuu ko kɛ eŋa?

14 Yesu tsɔɔ esɛɛnyiɛlɔi lɛ anɔkwa sane ko ni esaaa akɛ amɛhiɛ kpaa nɔ. Ekɛɛ amɛ akɛ: “Nyɛnyɛŋ nyɛtsɔmɔ nyɔji nyɛhã Nyɔŋmɔ kɛ Ninámɔ fɛɛ.” (Kanemɔ Luka 16:13.) Ni nakai nɔŋŋ eji ŋmɛnɛ. Kwɛmɔ bɔ ni Yesu wiemɔi nɛɛ ye ebua nyɛmi nuu ko kɛ eŋa ni yɔɔ Romania lɛ. Amɛná be kukuoo nitsumɔ ko yɛ maŋ ko ni shika yɔɔ mli waa lɛ mli. Amɛwie akɛ: “No mli lɛ wɔyafa shika wulu ko yɛ bank ni esa akɛ wɔwo. No hewɔ lɛ, be ni wɔná nitsumɔ nɛɛ klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, wɔnu he akɛ Yehowa ni kɛdro wɔ.” Shi amɛna akɛ nitsumɔ nɛɛ baagba amɛnaa. Ehãŋ amɛná be pii kɛsɔmɔ Yehowa. Be ni amɛkane sane ko ni yitso ji, “Yaa Nɔ Oye Anɔkwa Kɛ Tsui Ni Efee Ekome,” ni yɔɔ August 15, 2008 Buu-Mɔɔ lɛ mli lɛ, no ye ebua amɛ ni amɛkpɛ amɛyiŋ agbɛnɛ. Amɛwie akɛ: “Kɛji wɔfã kɛtee maŋ kroko nɔ koni wɔyatsu nii ni wɔná shika babaoo, shi wɔle akɛ no hãŋ ni wɔnyɛ wɔkɛ be babaoo asɔmɔ Yehowa lɛ, belɛ no baatsɔɔ akɛ wekukpaa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ he ehiaaa wɔ tsɔ. Wɔna faŋŋ akɛ, nitsumɔ nɛɛ hãŋ wɔnyɛ wɔsɔmɔ Yehowa jogbaŋŋ.” Enɛ hewɔ lɛ, amɛmɔɔɔ nitsumɔ lɛ mli. Shi mɛni ba yɛ sɛɛ mli? Nuu lɛ ná nitsumɔ kroko yɛ amɛmaŋ lɛ mli nɔŋŋ, ni nyɔmɔ ni akɛɛ abaawo lɛ lɛ baanyɛ atsu amɛhiamɔ nii ahe nii aahu. Eŋa lɛ wie akɛ: “Yehowa nine efoko kuku.” Eŋɔɔ nyɛmi nuu nɛɛ kɛ eŋa lɛ naa waa akɛ amɛhã Yehowa tsɔ amɛ-Nuŋtsɔ moŋ fe shika.

KAAHÃ SATAN TSƆNE LƐ DŨ BO

15. Mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa akɛ wɔbaanyɛ wɔje Satan tsɔne lɛ mli lɛ?

15 Mɛni esa akɛ wɔfee kɛ́ wɔna akɛ wɔwóɔ wɔhe nɔ loo wɔhiɛ kɔ̃ɔ nii anɔ? Wɔbaanyɛ wɔtsake. Paulo wie akɛ, mɛi ni ‘Abonsam tsɔne lɛ edũ amɛ’ lɛ baanyɛ aje etsɔne lɛ mli. (2 Tim. 2:26) Nakai Maŋtsɛ David fee. Ekpɛlɛ ni Natan jaje lɛ, ni etsake etsui, ni esaa ekɛ Yehowa teŋ. Kaahã ohiɛ kpa nɔ kɔkɔɔkɔ akɛ Yehowa he wa kwraa fe Satan. No hewɔ lɛ, kɛ́ wɔhã Yehowa ye ebua wɔ lɛ, wɔbaaje tsɔne fɛɛ tsɔne ni Abonsam baatsɔ wɔ lɛ mli.

16. Mɛni baaye abua wɔ ni wɔkagbee Satan tsɔne lɛ mli?

16 Ebaafee nɔ ni hi waa akɛ wɔbaakwɛ wɔhe nɔ jogbaŋŋ ni wɔkagbee Satan tsɔne lɛ mli, moŋ fe nɔ ni wɔbaagbee mli ni wɔbɔ mɔdɛŋ akɛ wɔbaaje mli. Ni wɔbaanyɛ wɔfee nakai kɛ́ wɔhã Yehowa ye ebua wɔ. Shi esaaa akɛ wɔnaa wɔhe akɛ wɔwóŋ wɔhe nɔ loo wɔhiɛ nyɛŋ akɔ̃ nii anɔ kɔkɔɔkɔ! Mɛi ni esɔmɔ Yehowa afii babaoo po baanyɛ awó amɛhe nɔ loo amɛhiɛ akɔ̃ nii anɔ. No hewɔ lɛ, sɔlemɔ obi Yehowa ni eye ebua bo ni ona kɛji sui gbohii nɛɛ eko ená osusumɔi loo onifeemɔi anɔ hewalɛ. (Lala 139:23, 24) Feemɔ bɔ fɛɛ bɔ ni obaanyɛ ni okawó ohe nɔ ni ohiɛ akakɔ̃ nii anɔ hu.

17. Mɛni etsɛŋ abaafee wɔhenyɛlɔ Abonsam?

17 Satan egbɔbi gbɔmɛi afii akpei abɔ nɛ. Shi etsɛŋ, abaafimɔ lɛ, ni abaakpãtã ehiɛ. (Kpo. 20:1-3, 10) Wɔmiikpa nakai be lɛ gbɛ waa. Shi kɛyashi nakai be lɛ baashɛ lɛ, nyɛhãa wɔhiɛ ahia wɔhe nɔ yɛ Satan tsɔnei lɛ ahe. Bɔɔ mɔdɛŋ fɛɛ ni obaanyɛ ni okawó ohe nɔ ni ohiɛ akakɔ̃ nii anɔ. Tswaa ofai shi akɛ ‘obaatsĩ Abonsam gbɛ, ni ebaajo onaa foi.’​—Yak. 4:7.

LALA 127 Nɔ Gbɔmɔ Ni Esa Akɛ Matsɔ

^ kk. 5 Satan feɔ enii tamɔ gbɔbilɔ ko ni he esa waa. Ebɔɔ mɔdɛŋ akɛ ebaatsɔ wɔ tsɔne, ekɔɔɔ he eko afii abɔ ni wɔkɛsɔmɔ Yehowa. Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaakwɛ bɔ ni Satan tsɔɔ henɔwomɔ kɛ hiɛkɔ̃ɔ nɔ efiteɔ wekukpaa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ. Agbɛnɛ hu, wɔbaasusu mɛi komɛi ni Satan hã amɛwó amɛhe nɔ ni amɛhiɛ kɔ̃ nii anɔ lɛ ahe, ni wɔkwɛ nɔ ni wɔbaanyɛ wɔkase kɛjɛ amɛdɛŋ koni wɔna bɔ ni wɔbaafee wɔjo Satan tsɔnei nɛɛ anaa foi.

^ kk. 2 WIEMƆI NI ATSƆƆ MLI: Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, kɛ́ akɛ wiemɔ ni ji “henɔwomɔ” tsu nii lɛ, nɔ ni etsɔɔ ji, ni mɔ ko baanu he akɛ ehi fe mɛi krokomɛi, ni kɛ́ akɛ wiemɔ “hiɛkɔ̃ɔ” lɛ tsu nii lɛ, nɔ ni etsɔɔ ji, ni mɔ ko baashwe waa akɛ ená shika babaoo, ená hegbɛ ni nɔ kwɔ, ekɛ mɔ ko ni jeee ehefatalɔ aná bɔlɛ, loo ni ená nɔ kroko ni tamɔ nakai.

^ kk. 53 NƆ NI WƆNAA YƐ MFONIRI LƐ AMLI: Aawo nyɛmi nuu ko ŋaa, shi henɔwomɔ hewɔ lɛ ebooo ŋaawoo lɛ toi. Nyɛmi yoo ko ni yɔɔ nibii babaoo lɛ miitao ená pii efata he.

^ kk. 55 NƆ NI WƆNAA YƐ MFONIRI LƐ AMLI: Hiɛkɔ̃ɔ ni hã Hawa yaye tso ni agu enɔ yibii lɛ yeli lɛ nɔ yibii lɛ, hiɛkɔ̃ɔ ni hã Maŋtsɛ David kɛ Bat-sheba fite gbãla, ni hiɛkɔ̃ɔ ni hã Yuda ju shika.