Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 24

Wakafuma oku Mirhego ya Shetani!

Wakafuma oku Mirhego ya Shetani!

“N’okufuma oku mirhego ya Ibilisi.”​—2 TI. 2:26.

OLWIMPO 36 Tuulinde Moyo Wetu

OKU BUGEKE *

1. Bulagurhe rhwakahuzanya Shetani n’omuhizi?

OMUHIZI ajira muhigo muguma gonyine; k’okuderha g’okufarha enyama changwa ayirheyo. Akakolesa emirhego ya mbero zinene, chiro na nk’oku muguma omu barhulirizi b’obubeshi ba Yubu aderhaga. (Yob. 18:8-10) Nka gurhe omuhizi akakululira enyama oku murhego gwage? Ananekereza eyola nyama. Ngahe eli yagana? Bichi biyisimisize? Byambu bichi omuntu akakolesa y’ayifarha? Shetani kw’anali kuguma n’oyola muhizi. Anarhunekereza. Ayinji aharhunagera-gera n’ebirhusimisa. Anaj’arhega emirhego anihire okw’akarhufarhako eyi rhurhanamenyere. Aliko Ebiblia erhubwirire oku chiro rhwakaba rhwafarhirhwe, rhwakachigala kufuma. Eshubire rhuyigiriza okuntu rhwakafuma eyola mirhego yoshi.

Shetani ali afarha abantu bwenene omu kukolesha omurhego g’omwibone n’obuhugu (Olole echifungo cha 2) *

2. Mirhego ehe ebiri eli omu mirhego ekomere Shetani anakolesa?

2 Ebiri omu mirhego ekomere bwenene Shetani anakolesa, guli mwibone n’obuhugu. * Hamagera ebihumbi by’emyaka eyi Shetani anakolesa ezola ngeso zibi. Ali kuguma n’omurhezi w’enyunyi oyinj’akululira enyama oku murhego changwa kuyifarha omu mulaga. (Zb. 91:3) Aliko Shetani arharhufarha. Bulagurhe? Bulala Yehova arhubwirire enjira Shetani anakolesa.​—2 Ko. 2:11.

Emifano eli omu Biblia yakarhuyigiriza oku rhwakayaka changwa kufuma oku mirhego ya Ibilisi (Olole echifungo cha 3) *

3. Bulagurhe Yehova ayandikisaga omu Biblia mifano miguma y’abantu baligwerhe omwibone n’obuhugu?

3 Nguma omu njira Yehova anarhuhanulamo oku bilolere omwibone n’obuhugu, kuli kurhuheba omurhima rhuyige esomo kugerera ebi bakozi bage baguma bagereremo omu kalamo. Rhwabona emifano eyerekene oku Shetani akagala kufarha oku mirhego yage chiro n’abakozi ba Yehova bakulire ekiroho. K’okuderha oku ntako rhwakagala kufuma yi rhurhafarhwa kw’eyola mirhego si? Arhali ntyo. Yehova ahebaga eyila mifano omu Biblia “y’erhukengusa.” (1 Ko. 10:11) Amenyere oku rhwakayiga esomo kugerera eyola mifano, n’okumenya okuntu rhwakayaka emirhego ya Ibilisi.

OMWIBONE GULI MURHEGO

Olole echifungo cha 4

4. Ngahe omwibone gunaheka omuntu?

4 Shetani alonzeze rhugwarhe engeso mbi y’omwibone. Amenyere oku nka rhulekere omwibone gurhurhambule, rhwaba kuguma naye, n’okuheza akalamo k’esiku n’amango. (Mez. 16:18) Bobola entumwa Paulo akengusaga ok’omuntu “akagwarha omwibone n’okurhogera omu buhane Ibilisi ahanirwe.” (1 Ti. 3:6, 7) Echola chakahikira buli muguma werhu, rhube rhuli bahyahya omu kuli changwa rhwamalegama eyi rhuli rhwakolera Yehova.

5. Nk’oku olwandiko lwa Muhubiri 7:16, 20 luderhere, nka gurhe omuntu akabonekana kw’ali w’omwibone?

5 Abantu b’omwibone baba bekazize. Shetani anachihangana kurhujira bantu b’obwikazize, rhuseze amawazo merhu ku rhwewe rhwenyine kulusha ku Yehova, ahanene amango rhuli rhwahurana ebibazo. Omufano, bachigerere kukubeshera? Changwa si, ka bachigerere kukukolera oku mulyagane? Shetani akasima akubone oli waderha Yehova kubi changwa bene-benyu. Kandi Ibilisi akasima owaze okw’enjira nguma y’okumala echibazo, kuli kukola ebintu omu njira ekusimisize, ahali h’okukulikira amahano Yehova arhuhere kugerera Echinwa chage.​—Osome Muhubiri 7:16, 20.

6. Bichi omufano gwa mwali-werhu w’omu Hollande gwakakuyigiriza?

6 Rhushambale oku mufano gwa mwali-werhu muguma w’omu Hollande, wayunvaga agayire eju y’okurhashinganana kw’abandi. Ahigirira okw’arhakachigeza ebisanzi haguma n’abola bantu chiro n’ehityu. Aderhere ntya: “Nayinja nachiyunva mpugirwe bwenene n’okugambwa kuhindamula amawazo mani. Nabwira bani oku bihemere rhuhamire omu chindi chibaga.” Oyola mwali-werhu aj’alola eprograme ya JW Télédiffusion ya Mwezi gwa 3, 2016. Eyola programe yaliyerekene okuntu omuntu akalwisa ehali z’okurhashinganana z’abandi. Oyola mwali-werhu ashambere ntya: “Nabona oku byalimpemere mbe mwirhohye n’okuwaza oku magosa nani nanjira, ahali h’okupima kuhindamula bene-berhu na bali-berhu omu chibaga. Eyola programe yalintabere nseze obwenge ku Yehova n’oku bukulu bwage.” Bichi birhuyigirize? Amango oli wahurana echigeregezo, oseze obwenge ku Yehova. Omulakirire akurhabale ohwanze kubona abandi nk’oku naye anababona. Yisho w’embingu anabona amagosa mabo, aliko ali tayari kubabalirabo. Asimire ntyo ku nawe ojirage.​—1 Yo. 4:20.

Olole echifungo cha 7

7. Bichi byahikiraga Omwami Uziya?

7 Omwibone gwarhumaga Mwami Uziya w’echihugo che Yuda alahira ehano, anava achirhumiriza. Uziya alikolere bwinja bintu binene. Alihimire mavita manene, ayumbaka bwenene, analijirire maja-mbere manene omu by’obuhinzi. “Mungu w’okuli alimujirire muntu olengerere.” (2 Ny. 26:3-7, 10) Ebiblia ederhere oku, “aliko achibere amapata emisi, omurhima gwage gwagwarha echiburi charhumaga asherezwa.” Yehova abaga ahanire erhegeko oku abadahwa bonyine bakwanene kurhuula obuvumba omu hekalu. Aliko omu kuchirhumiriza, Omwami Uziya aj’omu hekalu n’okurhuula obuvumba. Yehova arhasimaga, n’okuva ashurha oyola mulume w’omwibone n’ebibenzi. Uziya aj’abera ey’ali mubenzi-benzi akalamo kage koshi.​—2 Ny. 26:16-21.

8. Nka gurhe okukolesa olwandiko lwa 1 Wakorinto 4:6, 7, kwakarhurhabala rhumenye rhwagwarha omwibone?

8 Ka nerhu omwibone gwakarhuheka oku murhego guli nk’ogula gwafarhaga Uziya? Waza oku mufano gwa José. Aliri muchuruzi wakazaga yunguka bwenene, analiri mushamuka w’echibaga okengerwe. Aliri ageza amajambo oku mbuganano zikulu, n’abemangizi b’omuzunguluko bakazaga muhema ehano. Ashambere ntya: “Aliko, naliri nanihira obuhashe bwani n’eb’inyinji. Ntalilangalire Yehova. Naliri nawaza mpu ngwerhe emisi, bobola ntaliri nayunviriza amahano ma Yehova.” José av’ajira echaha chikomere, anachibwa omu chibaga. Hagerere myaka minene, agalukira Yehova. Ajire aderha ntya: “Yehova anyigirize okw’echintu ch’akamaro, arhali mpu kupata echeo, si kuli kukola eby’arhubwirire rhujire.” Rhuyibuke oku buli mpano rhugwerhe na buli ngabane rhwapatire omu chibaga, birhengerere emwa Yehova. (Osome 1 Wakorinto 4:6, 7.) Akaba rhuli bantu b’omwibone, Yehova arharhukolesa.

OBUHUGU GULI MURHEGO

Olole echifungo cha 9

9. Bichi obuhugu bwarhumaga Shetani na Eva bajira?

9 Amango rhwamawaza oku ngeso y’obuhugu, hali oku Shetani Ibilisi akarhuyinja omu bwenge. Yewe nka muguma mu bamalayika ba Yehova, akwanene kuba ey’aligwerhe ngabane zinene zinja. Aliko alonza binene. Alonza apate obuharamye Yehova yenyine akwanene kuhabwa. Shetani asimire rhube kuguma naye, bobola anachihangana ajire okwage koshi yi rhuchiyunva rhurhatoshekere n’ebi rhugwerhe. Apimaga kujira ntyo ob’oburhanzi amango ashambalaga na Eva. Yehova alihere Eva n’eba oku buzigire kalyo kanene kurhenga ku “buli murhi g’omu bustani” olekere muguma gonyine. (Mwa. 2:16) Aliko Shetani arhebeka Eva ahwanze waza oku bihemere alye k’ogola murhi muguma gwalilahizwe. Eva arhatoshekaga n’eby’aligwerhe; alisimire binene. Rhumenyere n’ebyarhengereraga enyuma w’ahola. Eva ajira echaha, na buzinda afa.​—Mwa. 3:6, 19.

Olole echifungo che 10

10. Nka gurhe obuhugu gwaberaga Omwami Daudi murhego?

10 Obuhugu bwarhumaga Omwami Daudi ayibagira byoshi Yehova amuhaga, biheberwe m’obuchire, obukulu, n’okuhima banene omu banzi bage. Daudi alimenyere okw’empembo za Yehova zaliri “zinene zirhakaganjwa!” (Zb. 40:5) Aliko mu mango maguma, Daudi ayibagira ebi Yehova amuhaga. Arhachitoshekaga, asima binene. Chiro akaba ku Daudi aligwerhe abakazi, aleka enyifinjo mbi ya mukabene yamera omu murhima gwage. Oyola mukazi aliri Betsheba, n’eba aliri Uriya w’Omuhiti. Obuhugu bwarhuma Daudi alala na Betsheba, anamuhesa obukule. Chiro akaba ok’obola bugonyi chaliri chaha chikomere, Daudi ashuba lonza gurhe Uriya akayirhwa! (2 Sa. 11:2-15) Bichi Daudi aliri awaza? K’aliri awaza oku Yehova arhakamubwene? Chiro akaba ku Daudi abaga akolere Yehova mu myaka minene, agwarha obuhugu, n’echola chamulerhera malibuko manene. Aliko buzinda Daudi ayemera echaha chage anahungama. Aliyunvirhe asimire bwenene okubona Yehova amubabaliraga!​—2 Sa. 12:7-13.

11. Nk’oku olwandiko lwa Waefeso 5:3, 4 luderhere, bichi byakarhurhabala rhuhime obuhugu?

11 Bichi omufano gwa Daudi gurhuyigirize? Rhwayigire oku rhwakagala kulwisa obuhugu nka rhugenderere kugwarha eshukurani ku byoshi Yehova arhuhere. (Osome Waefeso 5:3, 4.) Rhukwanene kutosheka n’ebi rhugwerhe. Abanafunzi be Biblia bahyahya, baheberwe omurhima bayinje bawaza oku migisho bapatire erhengerere emwa Yehova, n’okumubwira koko kuyo. Nk’omuntu ajirire ntyo buli lusiku omu boso, k’okuderha aba ey’asalirire eju ya migisho mushanvu erhali kuguma. (1 Te. 5:18) Ka nawe oli wajira ntyo? Nk’okengerere ku byoshi Yehova akujirire, echola charhuma waba muntu w’eshukurani. N’amango oli muntu w’eshukurani, wanahwanza watosheka. Amamgo oli watosheka, ey’orhachiba muntu w’obuhugu

Olole echifungo che 12

12. Bichi obuhugu bwarhumaga Yuda Eskariyote ajira?

12 Bulala Yuda ayinjaga kugwarha obuhugu, ajira echintu chibi bwenene, anaguza Yesu. Burhanzi arhaliri ntyo. (Lu. 6:13, 16) Yesu alichishogere ye nka ntumwa. Bibonekene ku Yesu alinihire Yuda bulala balimubikisize ekese y’efuranga. Ezola furanga zaliri zarhabala Yesu n’entumwa omu kasi k’okuhubiri. Zaliri nka nshololo zili zahanwa zene omu kukola oku kasi k’omu gulu lyoshi. Aliko hagera amango Yuda ahwanza kuyiba, chiro akaba ku mango manene aliri ayunva Yesu yahanula abantu oku bilolere obuhugu. (Mk. 7:22, 23; Lu. 11:39; 12:15) Yuda ayibagira amola mahano.

13. Mangochi obuhugu bwa Yuda bwajaga embuga?

13 Obuhugu bwa Yuda bwajaga bwabonekana bwinja oku byabaga kasanzi kageke embere Yesu afe. Yesu n’abanafunzi bage, kuheba ha na Mariya na mwene-wabo Marta, baliri omu mwa Simoni w’omubenzi-benzi. Oku banali basangira akalyo, Mariya ahwanza kusheshera erhwe lya Yesu mw’amavurha m’amarashi (parfum) magulwa furanga zinene. Yuda n’abandi banafunzi bayunva bagayire bwenene. Abandi banafunzi bakaba eyi baliri bawaza okw’ezola furanga zakakolesezwe bwinja omu mahubiri. Aliko Yuda yewe aligwerhe ebindi-bindi aliri awaza. Chaliri “chishambo,” analiri ayiba efuranga omu kese. Buzinda, obuhugu bwashunika Yuda aguze Yesu oku furanga.​—Yoh. 12:2-6; Mt. 26:6-16; Lu. 22:3-6.

14. Nka gurhe mulume muguma na mukage bakolesaga ehano lili mu Luka 16:13?

14 Yesu aliyibwise abanafunzi bage bunola bukweri bw’akamaro: “Murhakaba baja ba Mungu na baja b’Obuchire.” (Osome Luka 16:13.) Bunachili bukweri zene. Yunva okuntu mulume muguma na mukage b’omu Romania bakolesaga ebyola binwa bya Yesu. Balihabirwe akasi ka siku zigeke mu chihugo chiguma chichirire. Baderhere ntya: “Rhwaligwerhe deni linene ly’ebanke rhwalikwanene kujuha, rhwarhanga kuyinja rhwawaza kw’akola kasi kaliri mugisho gurhengere emwa Yehova.” Aliko haliri echibazo. Akola kasi kakarhumire barhachikola byoshi nk’oku byalihemere omu kasi ka Yehova. Bachimala kusoma omwazi guderhere “Dumisha Ushikamanifu Ukiwa na Moyo Kamili” omu Munara g’Omulanzi gwa Siku 15, Mwezi gwa 8, 2008, bahindamula omuhigo gwabo. Bashambere ntya: “Akaba okupata furanga zinene k’okwakarhumire rhwaja kukola omu chindi chihugo, byakahemere rhuhebe obwira bwerhu haguma na Yehova oku nafasi ya kabiri omu kalamo kerhu. Rhwalimenyere bwinja ok’okujira ntyo kwakarhumire ehali yerhu y’ekiroho yasharha.” Bava balahira akola kasi. Byaba gurhe? Omulume apata akasi omu chihugo chabo kabarhabalaga kupata ebi bakenere. Omukazi aderhere ntya: “Buli mango Yehova anarhabala abakozi bage.” Oyola mulume na mukage bagwerhe obusime bulala bajirire Yehova Waliha wabo ahali h’efuranga.

OYAKE EMIRHEGO YA SHETANI

15. Bulagurhe rhwakachizera oku byakahashikana okufuma oku mirhego ya Shetani?

15 Gurhe byakaba nka rhwarhogere omu hali y’omwibone changwa ey’obuhugu? Rhwakafuma! Paulo aderhaga ku balala “bafarhirwe na [Ibilisi] banazene,” bakachifuma oku mirhego yage. (2 Ti. 2:26) Intyo ku byaberaga Daudi. Aliyunvirize ehano liserere lya Natani, av’aleka engeso y’obuhugu abaga agwerhe, anashuba galukira obwira bwage haguma na Yehova. Orhahiira okayibagira oku Yehova agwerhe emisi kulusha Shetani. Che chirhumire nka rhwamayemera oburhabale bwage, rhwakafuma ku buli murhego Ibilisi arhegere.

16. Bichi byarhurhabala rhuyake emirhego ya Shetani?

16 Kweri, ahali h’okulinga mp’ofume oku mirhego ya Shetani, okwanene oyiyake yoshi erhanazi kufarha. Rhwakagala kujira ntyo kugerera oburhabale bwa Mungu bonyine. Aliko rhurhakwanene kuyinja rhwachibanda oku chifuba! Chiro n’abakozi ba Yehova bamukolere siku zinene, bagwarhire omwibone n’obuhugu. Bobola olakirire Yehova akurhabale oyinje warhegera akaba ezola ngeso zibi zahwanzize kushumika ebijiro n’amawazo mawe. (Zb. 139:23, 24) Orhahiira okaziyemerera zakumera omu murhima!

17. Bichi byahikira omushombanyi werhu Ibilisi hanola hofi?

17 Shetani amamala ebihumbi by’emyaka ey’ali muhizi. Aliko hanola hofi ashwekwa, na buzinda anasherezwa. (Ufu. 20:1-3, 10) Rhuli rhwalingiriza olola lusiku. Okw’amola mango manahika, ogenderere kuchilanga oku mirhego ya Shetani. Ojire okwawe koshi y’omwibone n’obuhugu birhakurhambula. Ohigirire “kupinga Ibilisi, naye akulibirha.”​—Yak. 4:7.

OLWIMPO 127 Napaswa Kuwa Mtu wa Namna Gani?

^ mus. 5 Shetani ali kuguma n’omuhizi ogwerhe amayeri. Anachihangana kurhufarha chiro rhwaba rhwamakolera Yehova siku zinene changwa nanga. Mu gunola mwazi, rhwabona nka gurhe Shetani anachihangana kukolesa omwibone n’obuhugu y’arhucha ku Mungu. Rhwashuba kuyiga esomo kugerera omufano gwa bantu baguma bafarhwaga kugerera omwibone n’obuhugu, n’okubona okuntu rhwakayaka eyola mirhego.

^ mus. 2 AMAFASIRIYO M’EBINWA: Gunola mwazi gushambere bwenene oku ngeso mbi y’omwibone, k’okuderha ngeso y’omuntu okuyinja achibona nk’ali w’akamaro kulusha abandi, n’oku buhugu, k’okuderha nyifinjo nene y’okupata furanga zinene, obukulu, y’echijiro ch’obuhya, n’ebindi bintu bili nk’ebyola.

^ mus. 53 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Eju y’omwibone, mwene-werhu muguma amalahira ehano ly’obwengehe. Mwali-werhu oherhe bintu binene, ali alonza kupata binene kulusha.

^ mus. 55 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Chiro na malayika n’Omwami Uziya nabo balipatire omwibone. Obuhugu bobwarhumaga Eva alya oku murhi gwalilahizwe, bobwanarhumaga Daudi naye ajira obugonyi na Betsheba, bwanarhuma Yuda naye ayinja ayiba efuranga.