Sikʼ li naʼlebʼ

Sikʼ li xtusulal naʼlebʼ

NAʼLEBʼ RE TZOLOK 24

Tooruuq chi elelik chiru li xraʼal laj Tza

Tooruuq chi elelik chiru li xraʼal laj Tza

«Teʼrisi ribʼ saʼ li xraʼal laj tza» (2 TIM. 2:26).

BʼICH 36 Cuidemos nuestro corazón

RUʼUJIL LI TZOLOM *

1. Kʼaʼut nayeemank naq laj Tza aʼan jun aj yo?

LI NARAJ laj yo aʼan xchapbʼal malaj xkamsinkil jun li xul. Re xbʼaanunkil aʼin, naru roksinkil jalan jalanq li raʼal, joʼ kixye jun rehebʼ li winq li kixkʼe ribʼ choʼq ramiiw laj Job (Job 18:8-10). Ut, kʼaru naxbʼaanu re naq junaq li xul ttʼaneʼq saʼ li xraʼal? Naxtzʼil rix: bʼar naxik, kʼaru nawulak chiru ut kʼaru li raʼal troksi re naq maakʼaʼaq saʼ xchʼool naq tixchap. Joʼkan ajwiʼ naxbʼaanu laj Tza. Naril li naqabʼaanu ut naxtzʼil qix re xnawbʼal bʼar nokooxik ut kʼaru nawulak chiqu. Tojaʼ naq nokooraale chi maakʼaʼ saʼ qachʼool. Abʼan, li Santil Hu naxye qe kʼaru tqabʼaanu re naq inkʼaʼ tootʼaneʼq saʼ li xraʼal. Ut kʼaru tqabʼaanu wi xootʼaneʼk chisaʼ.

Li wiibʼ chi raʼal li qʼaxal naxnaw roksinkil laj Tza aʼan li nimobʼresink ibʼ ut li atawank. (Chaawil li raqal 2). *

2. Bʼar wank wiibʼ rehebʼ li raʼal li qʼaxal nakʼanjelak chiru laj Tza?

2 Wiibʼ rehebʼ li raʼal li qʼaxal nakʼanjelak chiru laj Tza aʼan li nimobʼresink ibʼ ut li atawank. * Ut chiru naabʼal chihabʼ naabʼalebʼ ak xeʼtʼaneʼk saʼ li raʼal aʼin. Aʼan chanchan jun aj chapol xul li naxsikʼ chanru tixbʼaanu re naq teʼtʼaneʼq saʼ li xraʼal (Sal. 91:3). Abʼan miqakanabʼ naq tooxbʼalaqʼi, xbʼaan naq li Jehobʼa ak kixkʼut chiqu chanru li xnaʼlebʼ (2 Cor. 2:11).

Saʼ li Santil Hu wank li eetalil li nokooxtenqʼa re naq maajunwa tootʼaneʼq saʼ li xraʼal laj Tza malaj re naq tooʼeleliq chiru. (Chaawil li raqal 3). *

3. Kʼaʼut kixkanabʼ li Jehobʼa ebʼ li eetalil saʼ li Santil Hu chirixebʼ li xeʼxnimobʼresi ribʼ ut xeʼatawank?

3 Chanru nokooxtenqʼa li Jehobʼa re naq inkʼaʼ tqanimobʼresi qibʼ ut tooʼatawanq? Kixkanabʼ chi tzʼiibʼanbʼil saʼ li Santil Hu li keʼxkʼul junjunq li poyanam re naq tqatzol qanaʼlebʼ rikʼinebʼ. Saʼebʼ li eetalil li tqatzʼil rix, tqil naq laj Tza kixbʼaanu naq ebʼ li nekeʼloqʼonink re li Jehobʼa teʼtʼaneʼq saʼ li xraʼal usta naabʼal chihabʼ rokikebʼ chaq chi kʼanjelak chiru. Ma naraj xyeebʼal aʼin naq laaʼo ajwiʼ tootʼaneʼq? Relik chi yaal naq inkʼaʼ. Ebʼ li eetalil aʼin «kitzʼiibʼaak re xkʼeebʼal qanaʼlebʼ» (1 Cor. 10:11). Li Jehobʼa naxnaw naq tooruuq xtawbʼal qanaʼlebʼ rikʼinebʼ ut chi joʼkan inkʼaʼ tootʼaneʼq saʼ li xraʼal laj Tza malaj tooruuq chi elelik chiru.

LI XRAʼAL LI NIMOBʼRESINK IBʼ

(Chaawil li raqal 4).

4. Kʼaru tqakʼul wi naqanimobʼresi qibʼ?

4 Laj Tza naraj naq tqanimobʼresi qibʼ. Naxnaw naq, wi tnumtaaq aʼin saʼ qabʼeen, chanchanaqo aʼan ut inkʼaʼ tqataw li junelik yuʼam (Prov. 16:18). Joʼkan naq li apóstol Pablo kixye naq, wi junaq li kristiʼaan tixnimobʼresi ribʼ, «taatʼaneʼq saʼ li tojbʼamaak kitʼaneʼk wiʼ laj tza» (1 Tim. 3:6, 7). Chiqajunilo naru naqakʼul aʼin maakʼaʼ naxye jarubʼ chihabʼ qokik chi kʼanjelak chiru li Jehobʼa.

5. Joʼ naxye saʼ Eclesiastés 7:16, 20, chanru nanaʼlebʼak li naxnimobʼresi ribʼ?

5 Li naxnimobʼresi ribʼ naxkʼoxla ribʼ xjunes. Laj Tza naraj naq kaʼajwiʼ tqakʼoxla qibʼ ut inkʼaʼ li Jehobʼa, ut numtajenaq wiʼ chik naq wanqo saʼ chʼaʼajkilal. Jun eetalil, ma xooʼeʼxqʼabʼa junsutaq chirix junaq li naʼlebʼ li inkʼaʼ xqabʼaanu? Ma xeʼxbʼaanu qe junaq li maaʼusilal chi maakʼaʼ xyaalal? Laj Tza twulaq raj chiru naq tqakʼoxla naq li Jehobʼa wank re malaj ebʼ li qechpaabʼanel. Naraj ajwiʼ naq tqakʼoxla naq us tooʼelq wi tqabʼaanu joʼ naqaj laaʼo ut inkʼaʼ joʼ naxye qe li Jehobʼa saʼ li Raatin (taayaabʼasi Eclesiastés 7:16, 20).

6. Kʼaru naqatzol chirix li kixkʼul jun li hermaan?

6 Qilaq li kixkʼul jun li hermaan ixq li inkʼaʼ naxkuy chaq xpaltilebʼ li rechpaabʼanel. Ut kiwulak li hoonal bʼarwiʼ inkʼaʼ chik naraj wank chixkʼatqebʼ aʼan. Naxye: «Injunes nawekʼa chaq wibʼ. Qʼaxal nachʼaʼajkoʼk chiwu rilbʼal li xchaabʼilal ru xnaʼlebʼebʼ. Joʼkan naq xinye re linbʼeelom naq tento raj tqajal li qachʼuut». Tojaʼ naq kiril li JW Broadcasting® re marzo 2016, bʼarwiʼ nakʼemank junjunq li naʼlebʼ chirix kʼaru xbʼaanunkil rikʼin li xpaltilebʼ li junchʼol. Li hermaan naxchʼolobʼ: «Xintaw ru naq tento tinkubʼsi wibʼ ut tinkʼe reetal linpaltil, ut moko twoybʼeni ta naq ebʼ li hermaan inkʼaʼ teʼpaltoʼq. Li xwil xinxtenqʼa chi xkʼebʼal linchʼool chirix li Jehobʼa ut naq aʼan wank xwankil re xyeebʼal qe li tqabʼaanu». Joʼkan bʼiʼ, aʼan aʼin li tento tqabʼaanu: naq wanq junaq qachʼaʼajkilal, misach saʼ qachʼool li Jehobʼa; qatzʼaamaq chiru naq chooxtenqʼaq chi rilbʼal ebʼ li qechpaabʼanel joʼ narilebʼ aʼan. Li qachoxahil Yuwaʼ naril li xpaltilebʼ; abʼan usta joʼkan, naxkuyebʼ xmaak, ut naraj naq joʼkan ajwiʼ tqabʼaanu laaʼo (1 Juan 4:20).

(Chaawil li raqal 7).

7. Kʼaru kixkʼul li awabʼej Uzías?

7 Li nimobʼresink ibʼ kixbʼaanu naq laj Uzías, jun rehebʼ li awabʼej re Judá, tixtzʼeqtaana li qʼuseʼk ut kixbʼaanu jun li naʼlebʼ li inkʼaʼ xkʼulubʼ. Aʼan jun li winq li naabʼal naru chaq xbʼaanunkil. Kiqʼaxok u saʼ naabʼal chi pleet, naabʼal tenamit kixkabʼla ut numtajenaq ebʼ li xketomq. «Kiʼosobʼtesiik xbʼaan li Yos ut jwal us kiʼelk rikʼin chixjunil li kixbʼaanu» (2 Crón. 26:3-7, 10). Abʼan li Santil Hu naxye: «Naq kinimank li xwankil, kiqʼetqʼetoʼk toj reetal kixsikʼ xrahilal». Li Jehobʼa ak kixye naq kaʼajwiʼ ebʼ laj tij wankebʼ xkʼulubʼ chi xyeechiʼinkil li insiʼeens saʼ li rochoch. Aʼan ajwiʼ kiraj xbʼaanunkil li awabʼej Uzías. Joʼkan naq li Jehobʼa kixkʼe li saqlep chirix. Laj Uzías inkʼaʼ kikʼiraak li xyajel toj chirix li xkamik (2 Crón. 26:16-21).

8. Chanru nokooxtenqʼa li naxye saʼ 1 Corintios 4:6, 7 re naq inkʼaʼ tqanimobʼresi qibʼ?

8 Ma naru tootʼaneʼq saʼ li xraʼal li nimobʼresink ibʼ ut maakobʼk joʼ kixkʼul laj Uzías? Qilaq li kixkʼul laj José. Us yook chi elk saʼ li yakok ut aʼan chaq jun li cheekel winq li naʼoxloqʼiik ru xbʼaan li chʼuut. Nakʼehok seeraqʼ saʼebʼ li nimla chʼutam, ut ebʼ li nekeʼulaʼanink chʼuut nekeʼxpatzʼ xnaʼlebʼ rikʼin. Abʼan naxye: «Ninkʼojobʼ chaq inchʼool rikʼin li xseebʼal linkʼaʼuxl ut linnawom. Inkʼaʼ xinʼabʼink chiru li Jehobʼa. Xinkʼoxla naq kaw wibʼ, joʼkan naq inkʼaʼ xinkʼe saʼ inchʼool li qʼuseʼk ut li naʼlebʼ li naxkʼe li Jehobʼa». Laj José kitʼaneʼk saʼ jun li nimla maak ut kiʼisiik saʼ li chʼuut. Wiibʼ oxibʼ chihabʼ anaqwan, kiʼok wiʼ chik joʼ aj Testiiw. Aʼan naxchʼolobʼ: «Li Jehobʼa xkʼut chiwu naq li kʼaru wank xwankil aʼan xbʼaanunkil li kʼaru naxpatzʼ qe ut maawaʼ li kʼanjel kʼebʼil qe». Junelik qajultikaq naq chixjunil li kʼanjel li kʼebʼil qe saʼ li chʼuut ut li nokooruuk xbʼaanunkil chalenaq rikʼin li Yos (taayaabʼasi 1 Corintios 4:6, 7). Wi naqanimobʼresi qibʼ, li Jehobʼa inkʼaʼ tooroksi saʼ li xkʼanjel.

LI XRAʼAL LI ATAWANK

(Chaawil li raqal 9).

9. Kʼaru kixbʼaanu laj Tza ut li xʼEva xbʼaan naq keʼatawank?

9 Naq nokooʼaatinak chirix li atawank, maare saʼ junpaat naqakʼoxla laj Tza. Naq aʼan chaq jun xʼánjel li Jehobʼa, kikʼeheʼk tana re naabʼal li chaabʼil kʼanjel. Abʼan toj kiraj xkomon. Kirataw li loqʼonink li kaʼajwiʼ xkʼulubʼ li Jehobʼa. Laj Tza naraj naq toonaʼlebʼaq joʼ aʼan, joʼkan naq naxbʼaanu naq inkʼaʼ chik sahaq saʼ qachʼool rikʼin li kʼaru wank qe. Naq kiʼaatinak rikʼin li xʼEva, aʼan li xbʼeen sut naq kixyal xbʼaanunkil aʼin. Li Jehobʼa kixkanabʼ naq laj Adán ut li xʼEva teʼxlow li ru chixjunil li cheʼ li wank saʼ li naʼajej Edén, abʼan jun ajwiʼ inkʼaʼ teʼxchʼeʼ (Gén. 2:16). Abʼan laj Tza kixbʼaanu naq li xʼEva tixkʼoxla naq tento tixlow ru li cheʼ li kiyeemank rehebʼ naq inkʼaʼ teʼxchʼeʼ. Li xʼEva moko kixbʼanyoxi ta li kikʼeheʼk re; toj kiraj xkomon. Ut naqanaw kʼaru kikʼulmank: kimaakobʼk ut moqon kikamk (Gén. 3:6, 19).

(Chaawil li raqal 10).

10. Chanru kitʼaneʼk laj David saʼ xraʼal li atawank?

10 Qilaq li kixkʼul li awabʼej David. Li Jehobʼa kixkʼe re laj David li bʼihomal, li wankilal ut naq tixqʼax ru naabʼal rehebʼ li xikʼ nekeʼilok re. Kʼajoʼ naq kixbʼanyoxi aʼin ut kixye naq chixjunil li kikʼeheʼk re xbʼaan li Yos inkʼaʼ raj truuq rajlankil (Sal. 40:6). Abʼan, saʼ jun kutan kiʼok chi atawank ut kisach saʼ xchʼool chixjunil li kikʼeheʼk re xbʼaan li Jehobʼa. Toj kiraj xkomon. Usta wank chaq naabʼal rixaqil, kiʼok xrahinkil ru jun li ixq li wank xbʼeelom, ut aʼin qʼaxal xikʼ naril li Jehobʼa. Bat-seba xkʼabʼaʼ li ixq ut li xbʼeelom aʼan laj Urías jun aj Hit. Laj David kixbʼaanu li narataw, kimaakobʼk rikʼin li xBat-Seba ut aʼan kikanaak saʼ yuʼam. Abʼan moko kaʼaj tawiʼ aʼan kixbʼaanu, kixsikʼ ajwiʼ chanru tkamsiiq laj Urías (2 Sam. 11:2-15). Kʼaru yook chaq xkʼoxlankil? Ma kixkʼoxla naq inkʼaʼ yook chi ileʼk xbʼaan li Jehobʼa? Usta chiru naabʼal chihabʼ kixyal xqʼe chi wank saʼ tiikilal chiru li Jehobʼa, abʼan kixbʼaanu li naxrahi ru ut kiʼatawank, ut qʼaxal ra kixtoj rix. Abʼan moqon, laj David kixxooto li xmaak ut kixyotʼ xchʼool. Ut kʼajoʼ naq kixbʼanyoxi naq kikuyeʼk xmaak xbʼaan li Jehobʼa! (2 Sam. 12:7-13).

11. Joʼ naxye saʼ Efesios 5:3, 4, chanru tooruuq xtzʼeqtaanankil li atawank?

11 Kʼaru naqatzol chirix li kixkʼul laj David? Naq tooruuq xtzʼeqtaanankil li atawank wi junelik naqabʼanyoxi chixjunil li naxkʼe qe li Jehobʼa (taayaabʼasi Efesios 5:3, 4). Tento naq sahaq saʼ qachʼool rikʼin li kʼaru wank qe. Naqakʼut chiruhebʼ li qatzolom naq teʼxkʼoxla rix kʼaru li chaabʼil naʼlebʼ xeʼxkʼul saʼ li xyuʼam ut moqon teʼxbʼanyoxi re li Jehobʼa. Wi nekeʼxbʼaanu aʼin chiru jun xamaan, teʼruuq chi aatinak chirix wuqubʼ li naʼlebʼ saʼebʼ li xtij (1 Tes. 5:18). Ma joʼkan ajwiʼ naqabʼaanu laaʼo? Wi naqakʼoxla rix chixjunil li naxkʼe qe li Jehobʼa, qʼaxal toobʼanyoxinq ut qʼaxal sahaq saʼ qachʼool rikʼin li kʼaru wank qe. Chi joʼkan inkʼaʼ tootʼaneʼq saʼ li atawank.

(Chaawil li raqal 12).

12. Kʼaru kixbʼaanu laj Judas Iscariote xbʼaan naq kiʼok chi atawank?

12 Anaqwan aatinaqo chirix laj Judas Iscariote. Naqanaw naq laj Judas kixkʼayi li Jesús, abʼan moko junelik ta maaʼus chaq xnaʼlebʼ (Luc. 6:13, 16). Naqanaw aʼin xbʼaan naq li Jesús kixsikʼ chaq ru choʼq xʼapóstol. Chʼolchʼo naq li Jesús naxkʼojobʼ chaq xchʼool chirix, xbʼaan naq kixkʼe chi rilbʼal li xkaaxil li tumin, li naʼoksimank chaq chirix li puktesink. Naru nayeemank naq li tumin aʼan chanchan li naʼoksimank anaqwan chirix li puktesink li nabʼaanumank saʼ chixjunil li Ruuchichʼochʼ. Li Jesús naabʼal sut kixye rehebʼ naq cheʼxkolaq ribʼ chiru li atawank (Mar. 7:22, 23; Luc. 11:39; 12:15). Abʼan laj Judas moko kixbʼaanu ta aʼin, ut moqon kiʼok chi elqʼak.

13. Joqʼe kixkʼutbʼesi laj Judas naq kiʼok chi atawank?

13 Laj Judas kixkʼutbʼesi naq kiʼok chi atawank naq jayeʼq chik ma nakamk li Jesús. Laj Simón, aʼ li saqlep rix, kixbʼoq li Jesús ut ebʼ li xtzolom saʼ rochoch, saʼ xyanqebʼ wank chaq li xMaría ut li xMarta, ebʼ li ixq aʼin riitzʼinebʼ ribʼ. Naq yookebʼ chi waʼak, li xMaría kiwakliik ut kixhoy saʼ xjolom li Jesús li sununkil aseeyt li qʼaxal terto xtzʼaq. Kʼajoʼ naq kijosqʼoʼk laj Judas ut ebʼ li junchʼol chi tzolom. Ebʼ li xtzolom li Jesús maare keʼxkʼoxla naq kiruhank raj roksinkil li tumin aʼin chirix li puktesink. Abʼan laj Judas qʼaxal yook xjosqʼil xbʼaan naq «aj elqʼ» ut kiraj relqʼankil li tumin li wank saʼ li kaax. Chirix chik aʼan, li yibʼ aj naʼlebʼ aʼin kikʼamok re laj Judas chi xkʼayinkil li Jesús joʼ naloqʼmank chaq jun li moos (Juan 12:2-6; Mat. 26:6-16; Luc. 22:3-6).

14. Kʼaru kixbʼaanu jun li sumal re xyuʼaminkil li naxye saʼ Lucas 16:13?

14 Li Jesús kixjultika chiruhebʼ li xtzolom li chaabʼil naʼlebʼ aʼin: «Inkʼaʼ naru texkʼanjelaq chiru li Yos ut chiru li Tumin» (taayaabʼasi Lucas 16:13). Ut tzʼaqal yaal li aatin aʼin! Qilaq chanru kixyuʼami jun li sumal li nachalk Rumania li aatin li kixye li Jesús naq keʼyeechiʼiik jun xkʼanjel chiru jun qʼehil saʼ jun li tenamit bʼarwiʼ wank naabʼal li tumin. Nekeʼxye: «Wank jun qamamaʼ kʼas li tento tqatoj. Joʼkan naq saʼ xtiklajik xqakʼoxla naq li Jehobʼa yook qosobʼtesinkil rikʼin kʼanjel aʼin». Abʼan li kʼanjel aʼin tixkʼehebʼ raj saʼ chʼaʼajkilal xbʼaan naq tixmaqʼ chiruhebʼ li hoonal li teʼroksi raj saʼ li xkʼanjel li Jehobʼa. Naq ak xeʼril jun li naʼlebʼ saʼ li hu Laj Kʼaakʼalehom 15 re agosto 2008, maakʼaʼ saʼ qʼeqchiʼ, li naʼaatinak chirix chanru tookʼanjelaq chiru li Jehobʼa saʼ tiikilal ut chi anchal qachʼool, xeʼxnaw kʼaru xbʼaanunkil. Nekeʼxseeraqʼi: «Wi tooxik raj chi kʼanjelak saʼ jun chik tenamit yal re xtamresinkil qatumin, yooqo raj xkanabʼankil chiʼixbʼej li wank saʼ amiiwil rikʼin li Jehobʼa. Chʼolchʼo chiqu naq tqakʼe raj saʼ chʼaʼajkilal li qapaabʼal». Joʼkan naq inkʼaʼ keʼxkʼulubʼa li kʼanjel. Ut, kʼaru kikʼulmank rikʼinebʼ? Li bʼeelomej kixtaw jun xkʼanjel saʼ li xtenamit li natzʼaqlok re xwenteninkil ribʼebʼ. Li ixaqilbʼej naxye: «Kʼajoʼ naq nokoorosobʼtesi li Jehobʼa». Jwal nasahoʼk saʼ xchʼoolebʼ naq nekeʼkʼanjelak chiru li Jehobʼa ut inkʼaʼ chiru li tumin.

QAKOLAQ QIBʼ CHIRU LI XRAʼAL LAJ TZA

15. Kʼaʼut chʼolchʼo chiqu naq tooruuq chi elelik chiru li xraʼal laj Tza?

15 Ut wi tqakʼe reetal naq xootʼaneʼk saʼ xraʼal li nimobʼresink ibʼ malaj li atawank? Ma tooruuq chi elelik chiru? Joʼkan tzʼaqal, xbʼaan naq li apóstol Pablo kixye naq ebʼ li xeʼtʼaneʼk saʼ xraʼal laj Tza teʼruuq chi elk chisaʼ (2 Tim. 2:26). Joʼkan tzʼaqal kixbʼaanu laj David: naq kiqʼuseʼk xbʼaan laj Natán, kixyotʼ xchʼool xbʼaan li xmaak ut kiwank wiʼ chik choʼq ramiiw li Jehobʼa. Misach saʼ qachʼool naq li Jehobʼa qʼaxal nim xwankil chiru laj Tza. Wi naqakʼulubʼa li xtenqʼ, maakʼaʼ naxye kʼaru li raʼal troksi laj Tza, tooruuq chi elelik chiru.

16. Kʼaru ttenqʼanq qe re naq inkʼaʼ tootʼaneʼq saʼ li xraʼal laj Tza?

16 Relik chi yaal, us naq tooʼeleliq chiru li xraʼal laj Tza, abʼan jwal us wiʼ chik wi maajunwa raj tootʼaneʼq chisaʼ. Tooruuq xbʼaanunkil aʼin kaʼajwiʼ rikʼin li xtenqʼ li Yos. Abʼanan, miqakʼoxla naq maajunwa t-alaaq saʼ qachʼool li atawank ut li nimobʼresink ibʼ. Xbʼaan naq naabʼalebʼ li xmoos li Jehobʼa li najter nekeʼok chi kʼanjelak chiru, xeʼok chi atawank malaj chi xnimobʼresinkil ribʼebʼ. Joʼkan bʼiʼ, qatzʼaamaq chiru li Jehobʼa rajlal kutan naq chooxtenqʼaq chi rilbʼal ma inkʼaʼ tawiʼ yook chi taqlank saʼ xbʼeen li naqakʼoxla ut li naqabʼaanu ebʼ li yibʼ aj naʼlebʼ aʼin (Sal. 139:23, 24). Maajunwa taxaq tootʼaneʼq saʼ li xraʼal laj Tza.

17. Kʼaru tixkʼul chi seebʼ laj Tza, aʼ li xikʼ naʼilok qe?

17 Laj Tza najter naʼok chi wank joʼ aj yo. Abʼan chi seebʼ tbʼakʼeʼq, ut moqon, tsacheʼq ru chi junajwa (Apoc. 20:1-3, 10). Naqaj raj naq ak xwulak li kutan aʼan! Abʼanan, qayalaq qaqʼe re naq maajunwa tootʼaneʼq saʼ li xraʼal laj Tza. Qabʼaanuhaq bʼiʼ chixjunil li wank saʼ quqʼ re naq maajunwa tooʼatawanq malaj tqanimobʼresi qibʼ. Joʼkan naq chi anchal qachʼool qapaabʼaq li naʼlebʼ aʼin: «Kawaqex chiru laj tza, ut aʼan taaʼeleliq cheru» (Sant. 4:7).

BʼICH 127 La clase de persona que debo ser

^ párr. 5 Laj Tza naxnaw chiʼus li yohobʼk ut nokooraale maakʼaʼ naxye jarubʼ chihabʼ qokik chi kʼanjelak chiru li Jehobʼa. Saʼ li tzolom aweʼ tqil chanru naroksi li nimobʼresink ibʼ ut li atawank re naq tqakanabʼ wank choʼq ramiiw li Jehobʼa. Tqatzol ajwiʼ qanaʼlebʼ chirix wiibʼ oxibʼ li poyanam li xeʼtʼaneʼk saʼ li raʼal aʼan ut tqil chanru tqakol qibʼ chiru.

^ párr. 2 XNIMAL RU NAʼLEBʼ: Li tzolom aʼin t-aatinaq chirix li nimobʼresink ibʼ, li nachalk naq junaq li poyanam naxkʼoxla naq numtajenaq xwankil chiruhebʼ li junchʼol, ut chirix li atawank, li nachalk naq junaq li poyanam qʼaxal naxrahi ru li tumin, li wankilal, li wank saʼ wiibʼal rikʼin junaq chik poyanam malaj jalan chik naʼlebʼ.

^ párr. 53 XCHʼOLOBʼANKIL LI JALAM U. Jun li hermaan inkʼaʼ naxkʼulubʼa li naʼlebʼ li nakʼeheʼk re xbʼaan naq naxnimobʼresi ribʼ. Jun li hermaan li naabʼal kʼaru re, toj naraj xloqʼbʼal xkomon.

^ párr. 55 XCHʼOLOBʼANKIL LI JALAM U. Jun li xʼánjel li Yos ut li awabʼej Uzías xeʼxnimobʼresi ribʼ. Li atawank kixbʼaanu naq li xʼEva tixlow ru li cheʼ li inkʼaʼ raj tixchʼeʼ, naq laj David tmaakobʼq rikʼin li xBat-Seba ut naq laj Judas trelqʼa li tumin.