Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 24

Jósʼiaan nga tsín che̱nle Na̱i jtsaoyaa

Jósʼiaan nga tsín che̱nle Na̱i jtsaoyaa

“Kuitjoxinni che̱nle na̱i” (2 TIM. 2:26).

KJOAJNDA 36 Si̱kuindaa je ni̱ma̱ná

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Ánni nga ya mangósonni je Na̱i josʼín jngo chjota xi cho̱ tsoa.

JE CHJOTA xi cho̱ tsoa kui xi mele nga tjoéle kʼoa tsa sikʼien je cho̱ xi tíkoxinle. Kʼianga xóntsja je cho̱, nkjín koya che̱n síchjén, jolani je xi kisikʼaxki̱ je chjota xi kichokonle Job (Job 18:8-10). Je chjota xi cho̱ tsoa títjonkjoanla kotsenle josʼín kʼoa jmeni xi kjen je cho̱, kʼoa kui che̱n síchjén jmeni xi ngotjo jtsaoyani. Kʼoakjoán tisíkaoná tsanda ñá je Na̱i. Kuenta sʼín jonʼia kʼoa jmeni xi tsjoachaa, kʼoa kui batíobasenná je che̱n xi ngotjo jtsaoyañá. Tonga je Biblia kʼoatsoná jósʼiaan nga tsín ya jtsaoyaa je che̱nle Na̱i. Kʼoa tsa jeya títsaoyaa, jósʼiaan nga tsín tosi tonda kʼoakatamaa.

Je che̱n xi ngisa nʼio síchjén je Na̱i kui je kjoangʼakon kao kjoaxkaiʼa (Chótsenlai párrafo 2) *

2. Jñánile nga jao koya che̱n xi ngisa nʼio síchjén je Na̱i.

2 Je che̱n xi nʼio síchjén je Na̱i kui je kjoangʼakon kao kjoaxkaiʼa. * Jejmi nó tjínle nga kui tísíchjén. Kʼoasʼín josʼín jngo chjota xi nise tsoa kʼianga batío che̱n (Sal. 91:3). Tonga tsa si̱kuindaa yaoná alikui ya jtsaoyaa je che̱nle, nga̱ je Jeobá tsoyaná jme che̱n xi síchjén je Na̱i (2 Cor. 2:11).

Ya Biblia nkjín choa̱ faʼaitʼa xi basenkaoná nga tsín ya jtsaoyaa che̱n xi batíobasenná je Na̱i (Chótsenlai párrafo 3) *

3. Ánni nga ya faʼaitʼasíni Biblia je choa̱le chjota xi ngʼakon koan kʼoa xi xkaiʼa koan.

3 Kuinga ya tsakʼétʼani Jeobá je choa̱le chjota xi ngʼakon koan kʼoa xi xkaiʼa koan nga katabakóyaná josʼin bichómani kʼiatsa kʼoakoa̱nkjoaan. Je choa̱ xi chótʼayajiaan i̱bi, kui jchaa nga je Na̱i tsakʼanachale je choʼndale Jeobá ninga nʼio nda tjíosʼín tsakai. Tonga jebi alikui xi tsonile tsa kʼoati koaan tsanda ñá, nga̱ je Jeobá kui xá ya tsakʼétʼani Biblia choa̱ jebi nga koasenkaoná (1 Cor. 10:11). Je Jeobá be nga koasenkaoná choa̱ jebi, kʼoa nga tsín ngotjo ya jtsaoyañá je che̱n xi batíobasenná je Na̱i.

NGA NGʼAKON MAA

Chótsenlai párrafo 4

4. Jósʼin kuichomani tsa ngʼakon koaan.

4 Je Na̱i kui xi mele nga ngʼakon katamaa. Tsa ngʼakon koaan kʼoati koa̱nkjoaan jokjoan je Na̱i kʼoa tsínjinni tjoéná je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Prov. 16:18). Je Pablo kʼoakitso nga kʼoati kui kjoañʼai kʼoaile jokoa̱ntʼain je Na̱i kʼiatsa ʼyani xi ngʼakon koa̱n (1 Tim. 3:6, 7). Kuinga nʼio si̱kuindanilee yaoná ninga jekjoatse nga je Jeobá tinixálee kʼoa ninga tosʼa choatse.

5. Tojo tso Eclesiastés 7:16, 20, jósʼín je chjota xi ngʼakon.

5 Je chjota xi ngʼakon to yaole fini. Kʼianga kjoa bitjatojiaan, je Na̱i kui xi mele nga to yaoná kjuinñá kʼoa nga tsín je Jeobá kuenta sʼiaan. Tobʼelañá, a sakui jée kisʼené jmeni xi tsín kʼoakinʼia. A tsín kixi tíjna jmeni xi koantʼeen. Je Na̱i kui xi mele nga je Jeobá kʼoa tsa je ndsʼee kjoánelee jmeni xi matʼeen. Kʼoa kui xi mele nga tokui kʼoasʼiaan josʼin nikjaʼaitsjeen, ʼndele nga kui kʼoasʼiaan jotsoná je Jeobá (tʼexkiai Eclesiastés 7:16, 20). *

6. Jméni xi bakóyaná jokoan jngo tichjaa xi Países Bajos tsʼe.

6 Kataʼyala je choa̱le jngo tichjaa xi Países Bajos tsʼe, xi tokui kuenta kisʼin jñani chʼao sʼín je ndsʼee. Saʼnda kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín timenile nga ya kʼoéjnajinle. Itso: “Toʼan tijna koanna kʼoa tokui kuenta kisʼian jñani chʼao sʼín je ndsʼee. Saʼnda kʼoakixinle je xʼinna nga xin jtín koanngínjin”. Tichjaa jebi kiskotsenle je JW Broadcasting® xi tsʼe sá marzo nó 2016, jñani kʼoakitso jmeni xi koa̱n sʼiaan kʼiatsa tokui kuenta nʼia jñani tsín nda sʼín xi ngikʼa. Je tichjaa itso: “Koanjinna nga tjínnele nangitokon koa̱n, kʼoa nga tosa an xi tjínnena sindaya yaona, ʼndele nga je ndsʼee kʼoasʼin. Jmeni xi jaʼa ya Broadcasting tsakasenkaona nga je Jeobá kuenta sʼian, kʼoa koanjinna nga toje xi tiʼndele batéxoma”. Kʼianga kjoa bitjatojiaan, je Jeobá kuenta sʼiaan kʼoa kʼoakʼuínlee nga katabasenkaoná nga kʼoatisʼin jchatokoán je ndsʼee josʼin bekon je, nga̱ je Jeobá síchatʼaná jñani tsín nda nʼia kʼoa kui xi mele nga kʼoati sʼiaan tsanda ñá (1 Juan 4:20).

Chótsenlai párrafo 7

7. Jókoan je rey Uzías.

7 Nga ngʼakon je Uzías, je rey xi tsakatéxoma ya Judá, alikui tsakʼaʼén nga tsakichakjáyale kʼoa kui kʼoakisʼin jmeni xi tsín je tjínnele kʼoasʼin. Nʼio nda kisʼin tsakai je Uzías, kinjele nga ki kjoajchán, tsakʼénda niʼya kʼoa nʼio tsjoake koan nga tsojmintje tsakántje. Kʼoa je Niná tosi tonda kisichikontʼain (2 Crón. 26:3-7, 10). Tonga je Biblia kʼoatso nga “ngʼakon koan kʼoa tijé tsakajnginile kjoa yaole” kʼianga jekisʼele nganʼio. Je Jeobá kʼoakitso nga toje naʼmi xi tiʼndele koaka xongó ya yo̱ngo̱. Tonga nga ngʼakon koan Uzías, jé tsakaká xongó. Kʼoa je Jeobá kjoañʼai kitsjoale nga kjiʼndojon yaole jokjitse tsakʼejna (2 Crón. 26:16-21).

8. Jósʼin basenkaoná 1 Corintios 4:6, 7 nga tsín ngʼakon katamaa.

8 Kʼiatsa ngʼakon koaan, kʼoati koaan jokoan je Uzías nga kui kʼoakisʼin jmeni xi tsín kixi tíjna. Kataʼyala jokoan je José. Ndsʼee jebi, nʼio nda kinjele kʼianga kisixá kʼoa chjotajchínga sʼin tsakʼejna ya jinjtín. Kitsjoaa kjoanokjoaya kʼianga satío kjoajtíntse, kʼoa je superintendente xi tsʼe circuito jé kjonangile tsa jmeni. Itso: “Tokui kiña jmeni xi mana sʼian. Alikui tije Jeobá kuenta kisʼinña. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga nʼio tíjna je kjoamakjainna, kʼoa tsín kuenta kisʼian je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Jeobá”. Je José chaan kui jée xi ai tíjna tsakajngi kʼoa tsakichonsjejin naxinandále Niná. To chriansʼaa nga tsakʼejnanda ijngokʼani. Itso: “Je Jeobá kui tíbakóyana nga kui xi ngisa chjíle nga kʼoasʼiaan jmeni xi tsoná, ali tsakuijin je xá xi sʼená xi chjíle”. Tojmeni xi maná nʼia kʼoa tsa jme xá xi sʼenená ya jinjtín, kuenta sʼiaan ngantsjai nga tʼatsʼe Niná nroani (tʼexkiai 1 Corintios 4:6, 7). * Kʼiatsa ngʼakon koaan alikui sa̱sénle Jeobá xi tʼatsaan.

NGA XKAIʼA MAA

Chótsenlai párrafo 9

9. Jméni xi kisʼin je Na̱i kao Eva nga xkaiʼa koan.

9 Jé Na̱i xi títjon xkaiʼa koan. Kʼianga ya sʼa tíjnakao Jeobá nga ánkje ma, nʼiojin tse kjoanda kisʼele. Tonga nga xkaiʼa koan kui xi koanmele nga je sʼe̱tsʼoale. Kʼoa kui xi mele nga kʼoati sʼiaan tsanda ñá, kʼoa básjaile josʼín nga tsín tsjoa katasʼe tokoán tʼatsʼe jmeni xi tjínná. Je xi títjon tsakʼanachale jé Eva. Je Jeobá tojngoo yá xi tsakʼéchjoale je Adán kao Eva nga tsín koa̱n ski̱ne je to xi yale (Gén. 2:16). Tonga je Na̱i tsakʼanachale je Eva nga kʼoakitsole nga koa̱n ski̱ne je tole yá xi kisʼechjoale. Nga kʼoakisʼin je Eva kui tsakakó nga ngisasa tse jmeni xi mele, kʼoa kui xokisikao nga tsakajngijéeni kʼoa nga kʼienni (Gén. 3:6, 19).

Chótsenlai párrafo 10

10. Jókoanni nga xkaiʼa koanni je rey David.

10 Kataʼyala xi tʼatsʼe rey David. Je Jeobá nʼio tse kjoanda tsakakóle nga nyiná koan kʼoa nga kisikinjele je chjotakontrale. Nʼio tsjoa kisʼe kon kʼoa kʼoakitso nga je Niná kitsjoale ngayeje jmeni xi kisʼele (Sal. 40:5). Tonga nga jeki nichxin, je David xkaiʼa koan kʼoa tsín tije Jeobá kuenta kisʼinni. Ningalani nkjín koan je yánchjínle, jé kisimekon jngo chjoón xi xʼin tjínle. Chjoón jebi Bat-Seba tsakʼin kʼoa Urías tsakʼin je xʼinle. Je David jé tsakajnakao Bat-Seba kʼoa jngo ʼndí kisʼele. Kʼoa xi jekoanni, je David tsakʼéndajin nga katanikʼien je Urías (2 Sam. 11:2-15). Ánni nga kʼoakisʼinni je David. A kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tíbe je Jeobá jmeni xi kisʼin. Ningalani nkjín nó nga kixi kitʼale Jeobá, chaan ngʼakon koan kʼoa xkaiʼa koan. Nʼio tse kjoa kichomani jmeni xi kisʼin je David. Nga jeki nichxin, chaan tsakʼéjnatsen je jée xi tsakajngi kʼoa tsjoa kisʼe kon nga kisichatʼale je Jeobá (2 Sam. 12:7-13).

11. Tojo tso Efesios 5:3, 4, jméni xi koasenkaoná nga tsín xkaiʼa koaan.

11 Je choa̱le David kui bakóyaná nga tokatamajngoni tokoán jmeni xi títsjoáná je Jeobá ánni nga tsín xkaiʼa koa̱nsíñá (tʼexkiai Efesios 5:3, 4). * Tjínnele tsjoa kʼoé tokoán tʼatsʼe jmeni xi tjínná. Kʼoaʼmilee je chjota xi Biblia ʼmiyalee nga katatsjoále kjoanda Jeobá tʼatsʼe jmeni xi sokóle nga nyaon nyaon. Kʼiatsa jngo xomana kʼoasʼin, jejin ñato koya tjínni jmeni xi tsjoánile kjoanda je Jeobá nga kʼoetsʼoale (1 Tes. 5:18). Kʼoatisʼinni ñá, kʼiatsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi títsjoáná je Jeobá, sʼe̱jngojin tokoán, tsjoajin sʼe̱ná, kʼoa tsínjin xkaiʼa koaan.

Chótsenlai párrafo 12

12. Jméni xi kisʼin je Judas Iscariote nga xkaiʼa koan.

12 Kataʼyala xi tʼatsʼe Judas Iscariote. Nga títjon nda chjota koan, tonga xi koanskanni yátsʼin tsakasénle je Jesús (Luc. 6:13, 16). Jé Jesús kiskoéjin je Judas nga chjotatjenngile katama, kʼoa kʼoati je tsakánele nga katabʼéjnatjao je tao̱n xi koanchjénle nga kitsoyason. Yaa mangóson ndʼaibi je tao̱n xi maxkó nga tosi tonda katasakóyason je Énle Niná. Je Jesús nkjín kʼa kʼoakitsole je chjotatjenngile nga katasíkuindale yaole je kjoaxkaiʼa (Mar. 7:22, 23; Luc. 11:39; 12:15). Je Judas alikui kisitjoson jmeni xi kitso Jesús, xi koanskanni chaan je kisiché tao̱n xi tsakʼéjnatjao.

13. Kʼiáni tsakakó Judas nga xkaiʼa kjima.

13 Kʼianga tojeme ni̱kʼien je Jesús, kʼiaa tsakakó je Judas nga xkaiʼa kjima. Je Simón yaa kinchja̱le Jesús ya niʼyale kao chjotatjenngile, kʼoa kʼoati ya kicho je María kao Marta. Kʼianga tjíokjen, je María yaa kichokʼétjenjon jko̱ Jesús jngo siti̱ xi naskánje̱ kʼoa xi nʼio chjíle. Je Judas kao xi ngikʼa alikui kisasenle, tsakui nichxin kui xi koanmele je chjotatjenngile Jesús nga katasatená je siti̱, ánni nga ya koa̱nchjénsíni nga kuitsoyason je tao̱n xi so̱ko. Tonga je Judas kui koanjtinile nga je síché je tao̱n xi sʼejnatjao. Nga koanskanni, nga nʼio tao̱n kisimekon, chaan jo choʼnda sʼin tsakaténa je Jesús (Juan 12:2-6; Mat. 26:6-16; Luc. 22:3-6).

14. Jósʼin kitjenngi jngo ndsʼee kao chjoónle jmeni xi tso Lucas 16:13.

14 Je Jesús i kitsole je chjotatjenngile: “Likui koa̱n si̱xálao nga jao, Niná kao kjoanyiná” (tʼexkiai Lucas 16:13). * Kataʼyala josʼin kitjenngi jngo ndsʼee kao chjoónle xi Rumania tsʼe, jmeni xi kitso Jesús kʼianga jngo xá tsakʼaitʼale ya naxinandá jñani ngisa tjín tao̱n. Itso: “Nga tse tao̱n kitjennajin ya banco, kʼoasʼin kinikjaʼaitsjainjin nga je Jeobá xi tíbasenkaonajin nga jngo xá tsakʼaitʼana”. Tonga je xá xi tsakʼaitʼale ndsʼee jebi, nʼiojin tse nichxin sikʼayale kʼoa tsínjin tikʼoakoa̱nnile nga je Jeobá sixále. Nʼio tsakinyakao kʼianga tsakʼéxkia je revista La Atalaya xi tsʼe 15 de agosto de 2008, jñani i̱ tso: “Mantengámonos leales con un corazón unificado”. Itsosa je ndsʼee: “Kʼiatsa kuilani xi menajin nga tse tao̱n kuinje̱najin jña xin naxinandá, alikuijinni je Jeobá títjon tinikʼéjnaijin. Kʼiatsa kʼoalani kinʼiaijin alikuijin tinʼio kisʼejnani kjoamakjainnajin kʼoa tsínjin tinda tsakiyonijin ngixko̱n Jeobá”. Ndsʼee jebi alikui kiskoé je xá xi tsakʼaitʼale. Nga koanskanni, kisokoxále ninga tochoa̱ kisokoʼale yaole. Je chjoónle itso: “Je Jeobá alikuikʼia tsjionkonná”. Ndsʼee jebi tsjoa tjío kon nga je Jeobá tjíosíxále kʼoa nga tsín tao̱n tjíofitʼale.

SI̱KUINDALEE YAONÁ JE CHE̱NLE NA̱I

15. Ánni tjínjngoni tokoán nga tsín koa̱nle Na̱i kʼoanachaná.

15 Jósʼiaan tsa jengʼakon kʼoa tsa jexkaiʼa kjimaa. Je Pablo kʼoakitso nga koa̱n kuitjoxinlee ninga jeya tíkayaa je che̱nle Na̱i (2 Tim. 2:26). Kʼoakisʼin je David, kisitjoson kʼianga tsakatekjáyale je Natán. Kʼoakoannile je jée xi tsakajngi, kʼoa ndasʼin tsakʼejnani ngixko̱n Jeobá. Kuenta sʼiaan nga ngisa tjínle nganʼio je Jeobá tikʼoajinni je Na̱i. Kʼiatsa si̱tjosoán jmeni xi tsoná je Jeobá alikui ya jtsaoyaa tojme che̱n xi koatiobasenná je Na̱i.

16. Jmé xi koasenkaoná nga tsín ya jtsaoyaa je che̱nle Na̱i.

16 Kʼianga tsín ya jtsaoyaa je che̱n xi batíobasenná je Na̱i machjén nga si̱kuindalee yaoná, kʼoa jé Niná koasenkaoná. Alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín jme xi koa̱nná. Nga̱ nkjín choʼndale Niná xi ngʼakon kʼoa xi xkaiʼa kjima ninga jenʼio kjoatse nga je Jeobá tjíosíxále. Nyaon nyaon si̱jélee nganʼio je Jeobá nga katabasenkaoná nga si̱ndayaa yaoná kʼiatsa jengʼakon kʼoa tsa jexkaiʼa kjimaa (Sal. 139:23, 24). Si̱kuindalee yaoná je che̱n xi síchjén je Na̱i.

17. Jméni xi jeme koa̱ntʼain je Na̱i.

17 Jejmi nó tjínle nga kʼoasʼin che̱n batíobasen je Na̱i. Tonga jeme kuicho nichxin nga sʼe̱tʼanʼio, kʼoa xijekoa̱nni tondiaa tjóxin (Apoc. 20:1-3, 10). Nga tojo tíjnasa je Na̱i, tosi tonda si̱kuindalee yaoná je che̱n xi batíobasenná. Si̱kuindalee yaoná nga tsín ngʼakon kʼoa nga tsín xkaiʼa katamaa. Tosi tonda kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen jebi: “Tiyotajalao je na̱i, kʼoasʼin koa̱nga tʼaxinnino” (Sant. 4:7).

KJOAJNDA 127 Jósʼin tjínnele kjuíkoa yaona

^ párr. 5 Je Na̱i batíobasenná che̱n kʼoa alikui kui fini jojekji tse tinixálee je Jeobá. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan josʼin síchjén je kjoangʼakon kao kjoaxkaiʼa nga bʼanachaná nga̱ kui xi mele nga tsín tinda kuiyoñá ngixko̱n Niná. Kʼoati jchaa je choa̱le chjota xi ya kitsaoya je che̱nle Na̱i, kʼoa jósʼiaan nga tsín kʼoati katamaa tsanda ñá.

^ párr. 2 JÓSʼIN TSOYANILE: I̱ kjoaʼmiya jebi kʼianga kjoangʼakon síkʼaxki̱ kui nchja̱ni nga ngisa ngʼa maná tikʼoajinni xi ngikʼa. Kʼoa nga xkaiʼa maa, kuinga nʼio nimetokoán tsa tao̱n, tsa nganʼio sʼe̱ná, tsa tjín xi mená sójnakoaa kʼoa tsa jmesani xi nimetokoán.

^ párr. 5 Eclesiastés 7:16, 20: “Ali nʼiojin kixi chʼasjai yaoli, kʼoa ni nʼiojinla chjine chʼasjai yaoli. Ánni nga tiji kjoaʼaikaonesíni kjoañʼai yaoli. 20 Nga̱ i̱ sonʼnde tsín jngo chjota xi kixi xi kui kʼoasʼínntsjai xi ndatjín xi tsínkʼia bajngijée”.

^ párr. 8 1 Corintios 4:6, 7: “Tonga jebi, ndsʼe, kixian tʼatsʼan, kʼoa tʼatsʼe Apolos, nga kʼoasʼin tsakjandiaalaijin nga jon, jméni nga kao jinjin chótʼayasínio nga tsín ngisa tse sʼiansao jo tjín xi tjítʼa, jméni nga tsín ngʼakon koangíntʼasínilao jngo chjota, kʼoa kontra koangínlao xi kjaʼaí. ʼYáni xi faʼájinli, kʼoa jmé xi tjínli xi tsín kitsʼaili. Tsa kitsʼaili, ánni nga ngʼa manili joni tsa xi tsín kitsʼaili”.

^ párr. 11 Efesios 5:3, 4: “Ali nikʼaxki̱jinjion xíngio niʼi̱tséjin kjoachajngi, ni ngayije xi nʼio chʼao tjín, ni kjoaxintakonjin. Je kjoabi likui ndiaa skénle chjotale Cristo. Ni jejin éntsʼen nokjoao, ni énchi̱kónjin, ni énntsjénʼajin, xi tsín tsa bakinno, tosa tʼao kjoanda”.

^ párr. 14 Lucas 16:13: “Nijngojin choʼnda xi jao naile síxále, nga̱ jtike koa̱n jngo, kʼoa xijngo koa̱ntsjoake, axo koaitʼale jngo, kʼoa xijngo chʼao skoe̱kon. Likui koa̱n si̱xálao nga jao, Niná kao kjoanyiná”.

^ párr. 57 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Nga ngʼakon je ndsʼee alikui sítjoson nga kjoafaʼaitsjen bʼaile. Ninga jenkjín tsojmi tjínle jngo tichjaa tojo mele nga nkjínsa tsojmi sʼe̱le.

^ párr. 59 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ánkjele Niná xi ngʼakon koan, kʼoa je rey Uzías kʼoati ngʼakon koan. Nga xkaiʼa koan je Eva kuinga kiskineni je tole yá xi kisʼechjoale, je David kisichajngi kao Bat-Seba kʼoa je Judas tao̱n kisiché.