1. Omokonda yatyi tuelekela Satanasi nomuyevi?

OMUYEVI etyi ahanda okukuata otyinyama ine okutyipaa. Omuyevi uundapesa omaliva elikalela aloo umwe naa elifwa naana omapanga a Sombe apopile. (Jó 18:8-10) Oityi omuyevi alinga opo akuate otyinyama? Tete wovola okunoñgonoka nawa otyinyama otyo. Pahe elipulu okuti: Otyinyama etyi matyii napi? Otyipuka patyi tyihole vali? Eliva patyi ndyipondola okutela opo ndyityikuate? Na Satanasi ongotyo ekahi. Tete ututala nawa. Pahe aovola okunoñgonoka opi tuayembela novipuka tuhole vali. Konyima aovola eliva metutele opo etukuate. Mahi Ombimbiliya itupopila okuti ankho tutokela momaliva a Satanasi tupondola okutundamo. Tupu itulongesa oñgeni tupondola okulityilika okutokela momaliva a Satanasi.

2. Omaliva patyi evali Satanasi auundapesa vali?

² Omaliva evali Satanasi auundapesa vali pala okukuata ovanthu, elungavi nomalityindailo. * Mokueenda kuomanima omanyingi Satanasi uyapula ovanthu nomaliva ae. Ukahi ngomuyevi upaka omaliva pana oviila vihole vali. (Sal. 91:3) Mahi onthue tupondola okuhatokela momaliva a Satanasi. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Omokonda Siovaa wetupopila omaliva aeho Satanasi auundapesa. — 2 Kol. 2:11.

3. Omokonda yatyi Siovaa apakela Mombimbiliya onongeleka mbovanthu vali nelungavi nomalityindailo?

³ Opo etulongese omokonda yatyi otyivi okukala nelungavi nomalityindailo, Siovaa wapaka Mombimbiliya onongeleka mbovaumbili vae vakalele novituwa ovio. Monongeleka matulilongesa, ovola okutala oñgeni Satanasi aundapesa omaliva oo, atee umwe ayondyo ovanthu vaumbila-le Siovaa omanima omanyingi. Okuti otyo tyilekesa okuti katutyivili okulityilika  okukala nomalityindailo nelungavi? Au, tupondola okuhakala novituwa ovio. Siovaa wapaka Mombimbiliya onongeleka mbovanthu vali nomalityindailo nelungavi opo “etulondole.” (1 Kol. 10:11) Siovaa utyii okuti tupondola okulilongesila konongeleka mbovanthu ovo, atulityilika okutokela momaliva Eliapu.

4. Oityi tyipondola okutumonekela inkha tukala nomalityindailo?

⁴ Satanasi uhanda tukale nomalityindailo. Utyii okuti inkha tukala nomalityindailo matukala ngae, atupumbwa okukakala nomuenyo uhapu. (Pro. 16:18) Tupu, apositolu Paulu wetupopila okuti omunthu ulimphanda, ‘makoyeswa ngetyi Eliapu lialingwa.’ (1 Tim. 3:6, 7) Tyilekesa okuti, otyo tyipondola okutumonekela katyesukisile inkha tukahi nokuumbila Siovaa omanima omanyingi, ine tuvape motyili.

5. Ngetyi tyipopia Eclesiastes 7:16, 20, oñgeni omunthu apondola okulekesa okuti una omalityindailo?

⁵ Omunthu wokuna omalityindailo, usoka vala haunene kwe. Satanasi uhanda tusoke vala ku onthue muene, atuhesuku na Siovaa, haunene tyina tuna ovitateka. Mongeleka, okuti kumbi watendeleyilua-le? Okuti walingilua-le onya? Satanasi uhanda tyina una ovitateka unumanena Siovaa novakuatate vove. Tupu uhanda ñgeno ulinga vala etyi usoka okuti tyikahi nawa, ohesuku nonondongwa mba Siovaa mbuvasiwa Mondaka Yae. — Tanga Eclesiastes 7:16, 20.

6. Oityi tulilongesila netyi tyaendele nomphange umwe woko Holanda?

⁶ Tala etyi tyaendele nomphange umwe wo ko Holanda wanumanene unene mokonda yoviponyo vya vakuavo. Omphange oo asoko okuti kamakala vali omuvo omunyingi novakuatate. Wapopia okuti: “ Andyisoko okuti himetyivili okuveevela. Andyipopila omulume wange okuti, hahe tuilukile kewaneno ekuavo.” Konyima omphange oo atale o JW Broadcasting ya Março yo 2016. Mo Broadcasting omo, amulekeswa ovipuka vimwe tuesukisa okulinga opo tutetulule ovitateka na vakuetu. Iya omphange oo apopi okuti: “Andyimono okuti ankho nesukisa okukala omukuatyili iya  nomutima weliola andyitale koviponyo viange muene, anahaovola okupilulula ovakuatate no nomphange mewaneno. O Broadcasting oyo yankhuatesileko okusuka na Siovaa noutumini wae.” Oityi otyo tyitulongesa? Tyitulongesa okuti, tyina tuna ovitateka tuesukisa okusoka ku Siovaa. Tuesukisa okuyeka Siovaa etukuateseko okutala ovakuatate ngetyi evetala. Tate yetu Siovaa umona oviponyo vietu, mahi no ngotyo utuevela nomutima auho. Nonthue otyo tuesukisa okulinga ngotyo. — 1 Suau 4:20.

7. Oityi tyamonekele Nohamba Uzia?

⁷ Mokonda yomalityindailo, Uzia Ohamba yo Sundaa ketavelele okupakeluamo na vakuavo, mokonda yotyo alingi otyipuka ankho ahapondola okulinga. Ponthyimbi Uzia ankho omunthu umwe ukahi nawa. Walingile umwe ovipuka ovinyingi oviwa, wafindile ovilwa ovinyingi, watungile omapunda-umbo omanyingi iya tupu ankho una omapia omanyingi. Ombimbiliya yapopia okuti, “Huku yotyotyili ankho umukuatesako.” (2 Crô. 26:3-7, 10) Tupu Ombimbiliya ipopia okuti, “etyi apama, ahimbika okukala nomalityindailo pala ehanyu liae muene.” Siovaa wapopile okuti, ovanakwa vala vapondola okuava oisesu. Mahi mokonda yomalityindailo, Ohamba Uzia aende mondyuo ya Huku aave oisesu. Siovaa ehetyihande emuyumbu otyilundu. Uzia akala notyilundu aloo onthiki ankhia. — 2 Crô. 26:16-21.

8. Oñgeni okulinga etyi tyipopia 1 Ova Kolindu 4:6, 7, tyitukuatesako okulityilika okukala nomalityindailo?

⁸ Okuti nonthue tupondola okukala nomalityindailo atulingi onkhali ngetyi Uzia alingile? Tutalei ongeleka ya José. José ankho omukulu wewaneno iya ankho onondando mbae mbukahi nokuenda nawa. Ankho ulinga omalongomona movionge, tupu ankho ovatalelipo vomawaneno oe vapula opo evepakelemo. José wapopia okuti: “Andyihimbika okuyumba onthumbi mounongo wange no movipuka ndyivila okulinga. Siovaa andyimupakela ponthele. Ankho ndyisoka okuti napamale, hesukisile-ale okupakeluamo na Siovaa.” José alingi onkhali imwe onene apolwa mewaneno. Etyi palamba omanima amwe akondoka. Wapopia okuti: “Ku Siovaa otyipuka tyakolela vali hamunkhima-ko, mahi okulinga ovipuka ngetyi ahanda.” Otyiwa atuho tuhinangele okuti kese otyilinga tupewa mewaneno, tutyipewa na Siovaa. (Tanga 1 Ova  Kolindu 4:6, 7.) Inkha tukala nomalityindailo Siovaa kemetuavela ovilinga meongano liae.

9. Mokonda yelungavi oityi Satanasi na Eva valingile?

⁹ Tyina tuiva ondaka elungavi tusoka ku Satanasi Eliapu. Satanasi ankho oandyu ya Siovaa iya ankho una ovilinga ovinyingi oviwa keulu. Mahi ankho uhanda vali. Ankho uhanda efendelo liatokala vala mu Siovaa. Satanasi uhanda nonthue tukale ngae, atuhahambukilwa ovipuka tuna. Otyo alingile etyi apopia na Eva. Mokonda yoluembia Siovaa waavelele ovipuka ovinyingi oviwa “pala oo Andau na Eva valie” mahi eveilika okulia komuti wike vala. (Gên. 2:16) Mahi Satanasi aovola okusokesa Eva okuti, ankho tupu wesukisa okulia kotyinyango tyomuti una vailikwa. Eva ahahambukilwa ovipuka ankho ena apewa na Huku, mahi ahande vali ovikuavo. Mokonda yotyo alingi onkhali konyima ankhi. — Gên. 3:6, 19.

10. Mokonda yelungavi oityi Ohamba Daviti alingile?

¹⁰ Siovaa waavelele ovipuka ovinyingi Ohamba Daviti ngetyi omalumono, noutumini iya wemukuatesileko okufinda onondyale mbae movilwa. Daviti wapandulile, apopi okuti ovipuka Huku alinga ovinyingi unene “kevivili okuvivalula!” (Sal. 40:5) Ponthyimbi Daviti ankho ukahi umwe nawa. Mahi ehimbika okukala nelungavi etyi ehimbika okuhanda ovipuka ovinyingi vipona puevi Siovaa emuavelele. Mongeleka namphila ankho ena-le ovakai ovanyingi, mahi no ngotyo, apeleya omukai omukuavo. Omukai oo ankho utiwa o Bateseba, omulume wae o Uliya omu Hitita. Daviti alingi aundalelapo na Bateseba iya Bateseba akala neimo. Etyi Daviti amona okuti otyipuka alinga tyapenga aovola onkhalelo yokuipaa Uliya! (2 Sam. 11:2-15) Oityi Daviti ankho ekahi nokusoka? Okuti wasoka okuti Siovaa keete etyi ekahi nokulinga? Namphila Dativi ankho omukuatyili ku Siovaa mokueenda kuomanima omanyingi, mahi akala nelungavi iya otyo atyimuetela omaluihamo omanyingi. Mahi Daviti aimbuka okuti etyi alinga tyapenga, elivele. Apandula unene etyi Siovaa emuevela iya akala vali epanga liae! — 2 Sam. 12:7-13.

11. Ngetyi tyipopia Ova Efesu 5:3, 4, oityi tyipondola okutukuatesako okuhakala nelungavi?

¹¹ Oityi tulilongesila kongeleka ya Daviti? Tulilongesilako okuti, tuesukisa okusokolola kovipuka oviwa Siovaa etuavela,  nokupandula apeho elao Siovaa etuavela liokukala pokati kovanthu vae. (Tanga Ova Efesu 5:3, 4.) Tupu tuesukisa okuhambukilwa ovipuka aviho tuna. Tyina tulongesa omulongwa wetu, tuna okumupopila okuti kese nthiki una okupandula ovipuka oviwa Siovaa emulingila. Inkha tupopila omulongwa wetu okuti, kese nthiki una okupandula otyipuka tyike Siovaa emulingila, tyilekesa okuti konthyulilo yosimanu mapandula ovipuka epandu vali. (1 Tes. 5:18) Oityi nonthue tuesukisa okulinga? Inkha tusokolola kovipuka aviho Siovaa etulingila matyitulundu okumupandula. Iya tyina tumupandula matuhambukilwa ovipuka tuna. Inkha tuhambukilwa ovipuka tuna kamatukala nelungavi atuhande vali ovipuka ovikuavo.

12. Oityi Sunda Isikaliote alingile mokonda yelungavi?

¹² Mokonda yelungavi Sunda Isikaliote alingi otyipuka tyimwe tyapenga, alavisa Sesusi. Mahi ponthyimbi Sunda ankho omunthu umwe ukahi nawa. (Luka 6:13, 16) Otyo Sesusi emukoyelele opo akale umwe povalongwa vae. Sesusi ankho uyumba onthumbi mu Sunda otyo emuavelele otyilinga tyokuyunga otyikasa tyonombongo. Ankho utyii okuti mayungu nawa otyikasa otyo tyonombongo. Sesusi novalongwa vae ankho vauundapesa onombongo mbotyikasa otyo, opo velitekule nokukuatesako ovilinga viokuivisa. Tupondola okupopia okuti ongatyina ankho vena otyikasa tyokupaka onombongo mbokukuatesako ovilinga viokuivisa ouye auho ngetyi onthue tuna hono. Namphila Sesusi apopile unene konthele yokuhakala nelungavi mahi no ngotyo Sunda akala nelungavi. (Malu. 7:22, 23; Luka 11:39; 12:15) Sunda kapakele nawa ovipuka eivile ku Sesusi.

13. Onalupi Sunda alekesa umwe okuti una elungavi?

¹³ Otyipuka tyimwe tyalekesile umwe okuti Sunda una umwe elungavi, otyetyi tyaendele-po etyi Sesusi eheneipawe. Nthiki imwe Sesusi novalongwa na Maliya, nomphange yae Malata, ankho veli meumbo lya Simau wotyilundu. Etyi ankho vekahi nokulia, Maliya akatuka ehimbika okunengulila omulela komutwe wa Sesusi. Omulela oo ankho ulanda onombongo ononyingi. Sunda novalongwa ovakuavo avanumana. Vakuavo ankho vasoka okuti omulela una ñgeno walandesiwa iya onombongo mbatyo ambukuatesako ovilinga viokuivisa. Mahi Sunda hatyoko ankho ekahi nokusoka. Sunda “ankho otyimphulu,” ankho uhanda okuvaka onombongo ombo motyikasa. Konyima mokonda yelungavi Sunda alandesa Sesusi. — Suau 12:2-6; Mat. 26:6-16; Luka 22:3-6.

14. Oñgeni ovalinepi wamwe vaendela muetyi tyipopia Luka 16:13?

¹⁴ Sesusi wapopilile ovalongwa vae okuti ‘kavapondola okukala ovapika va Huku no Vomalumono.’ (Tanga Luka 16:13.) Otyo otyili umwe. Tala etyi tyalingile ovalinepi vamwe vakala ko Romania vetavelele etyi Sesusi apopia. Ovalinepi ovo vapelwe ovilinga ovikuavo opo vakauundape kepunda-umbo ekuavo. Vapopia okuti: “Mokonda ankho tuna onongele, etyi tuapewa ovilinga ovio otusoko okuti Siovaa walinga umwe.” Mahi otyo ankho eliva. Mokonda ankho tyipondola okuvetyilika okundapela nawa Siovaa. Konyima yetyi vatanga onthele yati: “Tualako Okukala Nekolelo Nomutima Auho” ili Momutala Womulavi 15 ya Agosto yo 2008, avalingi etokolo. Ovalinepi ovo vapopia okuti: “Inkha tuilukila kepunda-umbo ekuavo opo tukale vali nonombongo kamatutyivili okuundapela nawa Siovaa. Opo oupanga wetu na Siovaa hatyipuka tyakolela vali ku onthue. Tuaimbukile okuti ankho tupondola okunyona oupanga wetu na Siovaa.” Mokonda yotyo avaanye okukaundapa kepunda-umbo ekuavo. Oityi  tyamonekelepo? Omulume watyo avasi ovilinga mepunda-umbo liavo muene ankho vivekuatesako okulitekula. Omukai wae wapopia okuti: “Siovaa nalumwe mayekepo okukuatesako ovaumbili vae.” Pahe ovalinepi ovo vena ehambu mokonda vekahi nokumbila Siovaa Omuhona wavo ukahi vali nawa tyipona omalumono.

15. Omokonda yatyi tupopila okuti tyitavela okulityilika omaliva a Satanasi?

¹⁵ Oityi tuna okulinga inkha tumona okuti tuahimbika okukala nomalityindailo nelungavi? Tupondola okupiluluka! Paulu wapopia okuti “vana vakuatwa nomaliva” Eliapu nomuenyo vapondola okuhupa. (2 Tim. 2:26) Iya otyo umwe tyamonekele na Daviti, watehelele omuuli Nataa elivele mokonda yelungavi liae, iya atualako noupanga omuwa na Siovaa. Tuahalimbueiko okuti Siovaa una vali epondolo tyipona Satanasi. Inkha tutavela okupakeluamo na Siovaa tupondola okuhupa komaliva aeho Eliapu lipondola okututela.

16. Oityi tyipondola okutukuatesako okutityilika omaliva a Satanasi?

¹⁶ Namphila tuelilongesa okuti inkha tukala nomalityindailo nelungavi Huku upondola okutukuatesako okuyekapo ovituwa ovio, mahi hahe vali okuhakala novituwa ovio. Matutyivili vala okuhakala novitwa ovio, inkha tukuatesuako na Huku. Mahi katupondola okusoka okuti nalumwe matukala nelungavi nomalityindailo. Mokonda aloo umwe una uumbila-le Siovaa omanima omanyingi upondola okukala nomalityindailo nelungavi. Ngotyo ononthiki mbatyo ambuho ita ku Siovaa ekukuateseko okulitala inkha una omalityindailo momutima wove. (Sal. 139:23, 24) Linga atyiho uvila opo uhakale nelungavi nomalityindailo!

17. Oityi matyimoneka nondyale yetu Satanasi apa katutu?

¹⁷ Satanasi ukahi nokutuyeva mokueenda kuomanima omanyingi. Mahi apa katutu makahanyuako. (Ehol. 20:1-3, 10) Tukevelela unene onthiki Eliapu malikahanyuako. Mahi tyina onthiki oyo ihenehike-po, tutualeiko okulityilika omaliva alio. Tulingei ononkhono opo tuhakale nelungavi nomalityindailo. Tutokolei ‘okuyala Eliapu iya ngwe malituende nkholo.’ — Tia. 4:7.