Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 24

‘E Lava Ke Ke Hao mei he Tauhele ‘a Sētané!

‘E Lava Ke Ke Hao mei he Tauhele ‘a Sētané!

“Hao . . . mei he tauhele ‘a e Tēvoló.”​—2 TĪM. 2:26.

HIVA 52 Malu‘i Ho Lotó

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau fakahoa ‘a Sētane ki ha tokotaha tulimanú?

KO HA tokotaha tulimanu ‘oku taha pē ‘ene taumu‘á​—ke puke pe tāmate‘i ‘a e manu ‘okú ne poó. ‘Okú ne ngāue‘aki nai ‘a e ngaahi tauhele kehekehe, na‘a mo e kau fakafiemālie loi ‘o Siopé na‘a nau ‘ilo‘i ia. (Siope 18:8-10) ‘E anga-fēfē nai hano tohoaki ‘e ha tokotaha tulimanu ha manu ki he‘ene tauhelé? ‘Okú ne siofi fakalelei ‘a e monumanú. Ko fē ‘a e feitu‘u ‘oku ‘alu ki aí? Ko e hā ‘oku mahu‘inga‘ia aí? Ko e hā te ne tauhele‘i fakafokifā iá? ‘Oku hangē ‘a Sētane ko e tokotaha tulimanu ko iá. ‘Okú ne siofi fakalelei kitautolu. ‘Okú ne fakatokanga‘i ‘a e feitu‘u ‘oku tau ‘alu ki aí mo e me‘a ‘oku tau mahu‘inga‘ia aí. ‘Okú ne fa‘u leva ha tauhele peá ne ‘amanaki ke ma‘u ai kitautolu ‘o ‘ikai hatau ‘ilo ki ai. Neongo ia, ‘oku fakapapau‘i mai ‘e he Tohi Tapú kapau ‘e ma‘u kitautolu ‘e he tauhelé, ‘oku malava ke tau hao. ‘Oku toe ako‘i mai ai ‘a e founga ke tau faka‘ehi‘ehi faka‘aufuli ai mei he ngaahi tauhele ko iá.

Kuo fakamo‘oni‘i ko e hīkisiá mo e mānumanú ko ha ongo tauhele ola lelei taha ia ‘a Sētane (Sio ki he palakalafi 2) *

2. Ko e hā ha tauhele ola lelei taha ‘e ua ‘a Sētané?

2 Ko e tauhele ola lelei taha ‘e ua ‘a Sētane ko e hīkisia mo e mānumanu. * ‘I he laui afe‘i ta‘u, kuo ngāue‘aki lavame‘a ‘e Sētane ‘a e ongo ‘ulungaanga fakatupu maumau ko iá. ‘Okú ne hangē ko ha tokotaha pō manupuna ‘okú ne tohoaki ‘a e manu ‘okú ne poó ki ha tauhele pe pō ia ‘i ha kupenga. (Saame 91:3) Ka ‘oku ‘ikai pau ke pō kitautolu ‘e Sētane. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi kuo fakahaa‘i mai ‘e Sihova ‘a e ngaahi founga ‘oku ngāue‘aki ‘e Sētané.​—2 Kol. 2:11.

‘E lava ke tau ako mei he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga fakaefakatokangá pea faka‘ehi‘ehi pe hao ai mei he tauhele ‘a Sētané (Sio ki he palakalafi 3) *

3. Ko e hā na‘e fakakau ai ‘e Sihova ‘a e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga pau ‘i he Tohi Tapú?

3 Ko e taha ‘o e ngaahi founga ‘oku fakatokanga mai ai ‘a Sihova fekau‘aki mo e hīkisiá mo e mānumanú ko hono fakalototo‘a‘i kitautolu ke ako mei he ngaahi hokosia ‘i he mo‘uí. Fakatokanga‘i ‘i he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga te tau lāulea ki aí na‘e malava ‘e Sētane ke pō na‘a mo e kau sevāniti matu‘otu‘a ‘a Sihová. ‘Oku ‘uhinga ení ‘oku pau ke tau ta‘elavame‘a? ‘Ikai ‘aupito. Na‘e fakakau ‘e Sihova ‘a e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ko ení ‘i he Tohi Tapú “ko hotau fakahinohino.” (1 Kol. 10:11) ‘Okú ne ‘ilo‘i ‘e lava ke tau ako mei he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga fakaefakatokangá pea faka‘ehi‘ehi pe hao ai mei he ngaahi tauhele ‘a e Tēvoló.

KO E TAUHELE ‘O E HĪKISIÁ

Sio ki he palakalafi 4

4. ‘Oku taki atu ‘a e hīkisiá ki he hā?

4 ‘Oku loto ‘a Sētane ke tau fakatupulekina ha ongo‘i hīkisia. ‘Okú ne ‘ilo‘i kapau te tau faka‘atā ‘a e hīkisiá ke ne pule‘i kitautolu, te tau hoko ‘o hangē ko iá pea mole meiate kitautolu ‘a e mo‘ui ta‘engatá. (Pal. 16:18) Ko ia na‘e fakatokanga ‘a e ‘apositolo ko Paulá ko ha tokotaha ‘e lava ke ne “fakafuofuolahi . . . ‘i he hīkisia ‘o ne ma‘u ai ‘a e fakamaau tatau kuo fai ki he Tēvoló.” (1 Tīm. 3:6, 7) ‘E lava ke hoko ia ki ha taha pē ‘o kitautolu, tatau ai pē pe ‘oku tau kei fo‘ou ki he mo‘oní pe kuo tau tauhi kia Sihova ‘i ha laui ta‘u lahi.

5. Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he Tangata Malanga 7:16, 20, ‘e anga-fēfē nai hono fakahaa‘i ‘e ha tokotaha ‘a e hīkisiá?

5 Ko e hīkisiá ko e fa‘ahinga ia ‘o e siokitá. ‘Oku feinga ‘a Sētane ke ‘ai kitautolu ke tau siokita, ke tokangataha ange kiate kitautolu tonu ‘ia Sihova, tautefito ‘i he‘etau fehangahangai mo ha pole. Ko e fakatātaá, kuo faifai ange pea tukuaki‘i loi koe? Pe kuo fai atu ha fakafeangai ta‘etotonu kiate koe? ‘Oku sai‘ia ‘a Sētane ke sio ‘okú ke tukuaki‘i ‘a Sihova pe ko ho fanga tokouá. Pea ‘oku loto ‘a e Tēvoló ke ke fakakaukau ko e fakalelei‘angá pē ko hono fai ‘a e ngaahi me‘á ‘i ho‘o foungá kae ‘ikai ko e muimui ‘i he tataki ‘a Sihova ‘okú ne ‘oatu ‘i he‘ene Folofolá.​—Lau ‘a e Tangata Malanga 7:16, 20.

6. Ko e hā ‘e lava ke ke ako mei he hokosia ‘a ha tuofefine ‘i Netaleni?

6 Fakakaukau ki he hokosia ‘a ha tuofefine ‘i Netaleni ‘a ia na‘á ne ‘ita ‘i he ngaahi ta‘ehaohaoa ‘a e ni‘ihi kehé. Na‘á ne fakakaukau he‘ikai lava ke ne toe makātaki‘i ‘a e tu‘ungá. “Na‘á ku mātu‘aki ongo‘i tuēnoa pea ‘ikai lava ke liliu ‘eku ngaahi ongo‘í,” ko ‘ene leá ia. “Na‘á ku tala ange ki hoku husepānití ke ma hiki ki ha fakataha‘anga kehe.” Na‘á ne sio leva ‘i he polokalama JW Broadcasting® ‘o Ma‘asi 2016. Na‘e ‘omai ‘i he polokalama ko iá ‘a e ngaahi fokotu‘u ki he founga ke fakafeangai ai ki he ngaahi ta‘ehaohaoa ‘a e ni‘ihi kehé. ‘Oku fakamatala ‘a e tuofefiné: “Na‘á ku sio ai na‘e pau ke u vakai faitotonu mo anga-fakatōkilalo ki he‘eku ngaahi fehālaakí tonu kae ‘ikai ko e feinga ke liliu ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘i he fakataha‘angá. Na‘e tokoni‘i au ‘e he polokalamá ke tokangataha kia Sihova mo hono tu‘unga-haú.” ‘Okú ke ma‘u ‘a e poiní? ‘I he taimi ‘okú ke fehangahangai ai mo ha ‘ahi‘ahi, hanganaki tokangataha kia Sihova. Kōlenga kiate ia ke tokoni‘i koe ke vakai ki he ni‘ihi kehé ‘o hangē ko ‘ene vakaí. ‘Oku ‘afio‘i ‘e ho‘o Tamai fakahēvaní ‘enau ngaahi fehālaakí; neongo ia, ‘okú ne loto-lelei ke fakamolemole‘i kinautolu. ‘Okú ne loto ke ke fai ‘a e me‘a tatau.​—1 Sio. 4:20.

Sio ki he palakalafi 7

7. Ko e hā na‘e hoko kia Tu‘i ‘Ūsaiá?

7 Ko e hīkisiá na‘á ne taki atu ‘a Tu‘i ‘Ūsaia ‘o Siutá ke taliteke‘i ‘a e akonakí pea hoko ‘o ‘afungi. Ko ‘Ūsaia ko ha tangata mātu‘aki lavame‘a. Na‘e ola lelei ‘ene ngaahi feingataú, ko ‘ene ngaahi langá pea fai mo e ngaahi fakalakalaka he ngoué. “Na‘e ‘ai ia ‘e he ‘Otua mo‘oní ke ne lakalakaimonū.” (2 Kal. 26:3-7, 10) “Kae kehe, ‘i he‘ene mālohí pē, na‘á ne hoko ai ‘o loto-hīkisia, ‘o ne ‘omi ai ha kovi kiate ia,” ko e lau ia ‘a e Tohi Tapú. Na‘e tu‘utu‘uni ‘e Sihova ki mu‘a ange ko e kau taula‘eikí pē na‘e ngofua ke nau tutu ‘a e ‘inisēnisí ‘i he temipalé. Ka na‘e ‘afungi ‘a Tu‘i ‘Ūsaia ‘o ne ‘alu ki he temipalé ke tutu ‘a e ‘inisēnisí. Na‘e ta‘efakahōifua ia kia Sihova peá ne taa‘i ‘aki ‘a e kiliá ‘a e tangata hīkisia ko ení. Na‘e kilia ai pē ‘a ‘Ūsaia ‘i he toenga ‘ene mo‘uí.​—2 Kal. 26:16-21.

8. ‘I he fehoanaki mo e 1 Kolinitō 4:6, 7, ‘e lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei he hoko ‘o hīkisiá?

8 ‘E lava ke taki kitautolu ‘e he hīkisiá ki ha tauhele hangē ko ia na‘á ne ma‘u ‘a ‘Ūsaiá? Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a José. Ko ha tangata pisinisi mātu‘aki lavame‘a ia ‘a ia na‘á ne hoko ko ha mātu‘a na‘e toka‘i ‘i he fakataha‘angá. Na‘á ne fai ‘a e ngaahi malanga ‘i he ‘asemipilií mo e fakataha-lahí pea na‘e kole fale‘i ‘a e kau ‘ovasia sēketí meiate ia. “Ka na‘á ku falala ki he‘eku malavá mo ‘eku taukeí,” ko ‘ene leá ia. “Na‘á ku tukunoa‘i ‘a Sihova. Na‘á ku fakakaukau ne u ‘osi mālohi pē au, ko ia na‘e ‘ikai ke u fanongo ki he fakatokanga mo e fale‘i ‘a Sihová.” Na‘e fai ‘e José ha angahala mafatukituki pea na‘e tu‘usi ia. ‘I he ngaahi ta‘u kuohilí, na‘e toe fakafoki mai ia. ‘Okú ne pehē he taimí ni: “Kuo ako‘i au ‘e Sihova ko e me‘a mahu‘ingá, ‘oku ‘ikai ko e ma‘u ha tu‘ungá, ka ko hono fai ‘a e me‘a ‘okú ne kole mai kiate kitautolú.” Tau manatu‘i ko ha talēniti pē ‘oku tau ma‘u pea mo ha monū ‘oku tau ma‘u ‘i he fakataha‘angá ko e ha‘u meia Sihova. (Lau ‘a e 1 Kolinitō 4:6, 7.) Kapau te tau hīkisia, he‘ikai ke ngāue‘aki kitautolu ‘e Sihova.

KO E TAUHELE ‘O E MĀNUMANÚ

Sio ki he palakalafi 9

9. Ko e hā na‘e fai ‘e Sētane mo ‘Ivi tupu mei he mānumanú?

9 ‘I he taimi ‘oku tau fakakaukau ai ki he mānumanú, ‘oku ngalingali ‘oku ha‘u ki he‘etau fakakaukaú ‘a Sētane ko e Tēvoló. Koe‘uhi ko Sētane ko e taha ia ‘i he kau ‘āngelo ‘a Sihová kuo pau pē na‘á ne ma‘u ‘a e ngaahi monū mahu‘inga. Ka na‘á ne fiema‘u ha me‘a lahi ange. Na‘á ne fiema‘u ke fai ange kiate ia ‘a e lotu ‘a ia ko Sihova pē na‘e tuha mo iá. ‘Oku loto ‘a Sētane ke tau hangē ko iá, ko ia ‘okú ne feinga ke ‘ai ke tau ongo‘i ta‘efiemālie ‘i he me‘a ‘oku tau ma‘ú. Na‘á ne fuofua fai ia ‘i he‘ene fakaofiofi kia ‘Iví. Na‘e tokonaki anga-‘ofa ‘e Sihova kia ‘Ivi mo hono husepānití ‘a e me‘akai lelei hulu fau​—“mei he ‘akau kotoa pē ‘o e ngoué” tuku kehe ‘a e fu‘u ‘akau ‘e taha. (Sēn. 2:16) Neongo ia, na‘e kākaa‘i ‘e Sētane ‘a ‘Ivi ke ne fakakaukau na‘e fiema‘u ke ne kai mei he fu‘u ‘akau ‘e taha na‘e tapuí. Na‘e ‘ikai ke hounga‘ia ‘a ‘Ivi ‘i he me‘a na‘á ne ma‘ú; na‘á ne fiema‘u ha me‘a lahi ange. ‘Oku tau ‘ilo‘i ‘a e me‘a na‘e iku atu ki aí. Na‘e faiangahala ‘a ‘Ivi pea faai atu pē ‘o ne mate.​—Sēn. 3:6, 19.

Sio ki he palakalafi 10

10. Na‘e anga-fēfē hoko ‘a e mānumanú ko ha tauhele kia Tu‘i Tēvita?

10 Ko e mānumanú na‘á ne taki atu ‘a Tu‘i Tēvita ke ne fakangalo‘i ‘a e me‘a na‘e ‘oange ‘e Sihová, kau ai ‘a e koloa, tu‘u-ki-mu‘a mo ‘ene ikuna‘i hono ngaahi filí. Na‘e fakahaa‘i ‘e Tēvita ‘i he hounga‘ia ko e ngaahi me‘a‘ofa ‘a e ‘Otuá na‘e “fu‘u lahi fau ia [ke ne] fakalau!” (Saame 40:5) Ka ‘i he taimi ‘e taha, na‘e ngalo ‘ia Tēvita ‘a e me‘a na‘e ‘oange ‘e Sihová. Na‘e ‘ikai ke ne toe fiemālie; na‘á ne fiema‘u ha me‘a lahi ange. Neongo na‘e tokolahi ‘a e ngaahi uaifi ‘o Tēvitá, na‘á ne faka‘atā ke tupulekina ‘i hono lotó ha holi ta‘etotonu ki he uaifi ‘o ha tangata kehe. Ko e fefine ko iá ko Pati-sepa, pea ko hono husepānití ko ‘Ūlaia ko e Hetí. Na‘e siokita ‘a Tēvita ‘o fai ha fehokotaki fakasino mo Pati-sepa, peá ne feitama. Na‘e ‘osi kovi pē ‘ene fai ‘a e tonó, ka ko e kovi angé na‘e toe fa‘ufa‘u ‘e Tēvita ke tāmate‘i ‘a ‘Ūlaia! (2 Sām. 11:2-15) Ko e hā na‘e ‘i he fakakaukau ‘a Tēvitá? Na‘á ne fakakaukau nai na‘e ‘ikai ‘afio mai ‘a Sihova? Na‘e tō ‘i he mānumanu siokitá ‘a e sevāniti faitōnunga ko ia ‘a Sihová pea fua hono nunu‘á. Neongo ia, ko e me‘a fakafiefiá, na‘e faai atu pē ‘o vete ‘e Tēvita ‘ene fehālaakí pea fakatomala. He hounga‘ia ē ko ia ‘i he‘ene toe ma‘u ‘a e hōifua ‘a Sihová!​—2 Sām. 12:7-13.

11. Fakatatau ki he ‘Efesō 5:3, 4, ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau‘i ‘a e mānumanú?

11 Ko e hā ‘oku tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Tēvitá? ‘Oku tau ako ai ‘oku lava ke tau tau‘i ‘a e mānumanú kapau te tau fakamālō ma‘u pē kia Sihova ki he me‘a kotoa kuó ne foaki maí. (Lau ‘a e ‘Efesō 5:3, 4.) Kuo pau ke tau fiemālie pē ‘i he me‘a ‘oku tau ma‘ú. ‘Oku fakalototo‘a‘i ‘a e kau ako Tohi Tapu fo‘oú ke nau fakakaukau ki ha tāpuaki pau pea fai leva ha fakafeta‘i kia Sihova. Kapau ‘e fai pehē ha tokotaha ‘i he ‘aho kotoa ‘o e uiké, ‘e ‘uhinga iá kuó ne lotu fekau‘aki mo ha kaveinga kehekehe ‘e fitu. (1 Tes. 5:18) ‘Okú ke fai ha me‘a meimei tatau? Kapau te ke fakalaulauloto ki he me‘a kotoa kuo fai ‘e Sihova ma‘aú, ‘e tokoni‘i ai koe ke hoko ‘o hounga‘ia. Pea ‘i he taimi ‘okú ke hounga‘ia aí, te ke hoko ‘o fiemālie. ‘I he taimi ‘okú ke fiemālie aí, he‘ikai te ke mānumanu.

Sio ki he palakalafi 12

12. Ko e hā na‘e taki atu ‘e he mānumanú ‘a Siutasi ‘Isikaliote ke ne faí?

12 Ko e mānumanú na‘á ne taki atu ‘a Siutasi ‘Isikaliote ke hoko ko ha tokotaha lavaki fulikivanu. Neongo ia na‘e ‘ikai ke ne pehē ki mu‘a. (Luke 6:13, 16) Na‘e fili ia ‘e Sīsū ko ha ‘apositolo. Na‘e hā mahino na‘e ma‘u ‘e Siutasi ha malava pea falala‘anga, he na‘á ne tokanga‘i ‘a e puha pa‘angá. Na‘e ngāue‘aki ‘e Sīsū mo e kau ‘apositoló ‘a e pa‘anga ko iá ke fua ‘aki ‘enau fakamole ‘i he ngāue fakamalangá. ‘I ha ‘uhinga, ‘oku hangē ia ko e ngaahi tokoni ki he ngāue ‘i māmani lahi ‘i he ‘aho ní. Kae hili mei ai ha taimi, na‘e kamata ke kaiha‘a ‘a Siutasi, neongo ‘a e fanongo ki he toutou fakatokanga ‘a Sīsū fekau‘aki mo e mānumanú. (Mk. 7:22, 23; Luke 11:39; 12:15) Na‘e tukunoa‘i ‘e Siutasi ‘a e ngaahi fakatokanga ko iá.

13. Ko fē taimi na‘e hoko ai ‘o hā mahino ‘a e mānumanu ‘a Siutasí?

13 Na‘e hoko ‘o hā mahino ‘a e mānumanu ‘a Siutasí ‘i ha me‘a na‘e hoko ki mu‘a si‘i pē pea pekia ‘a Sīsuú. Ko Sīsū mo ‘ene kau ākongá, kau ai ‘a Mele mo hono tokouá, ‘a Mā‘ata, ko e kau fakaafe ‘a Saimone ko e kiliá. Lolotonga ‘a e kai efiafí, na‘e tu‘u hake ‘a Mele ‘o ne lilingi ‘i he ‘ulu ‘o Sīsuú ha lolo namu-kakala na‘e totongi mamafa ‘aupito. Na‘e ‘ita lahi ‘a Siutasi mo e kau ākonga kehé. Na‘e ongo‘i nai ‘e he kau ākonga kehé na‘e mei ngāue‘aki lelei ange ‘a e pa‘angá ki he ngāue fakafaifekaú. Ka na‘e kehe ‘a e fakaue‘iloto ia ‘a Siutasí. Ko ha “tokotaha kaiha‘a ia,” pea na‘á ne loto ke kaiha‘a ‘a e pa‘anga mei he puhá. Ki mui ai, na‘e ue‘i ‘e he mānumanú ‘a Siutasi ke ne lavaki‘i ‘a Sīsū ki ha mahu‘inga ‘o ha pōpula.​—Sione 12:2-6; Māt. 26:6-16; Luke 22:3-6.

14. Na‘e anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘e ha ongo me‘a ‘a e lēsoni mei he Luke 16:13?

14 Na‘e fakamanatu ‘e Sīsū ki hono kau muimuí ‘a e mo‘oni‘i me‘a ko ení: “He‘ikai lava ke mou hoko ko ha kau tamaio‘eiki ki he ‘Otuá pea ki he Koloá.” (Lau ‘a e Luke 16:13.) ‘Oku kei mo‘oni pē ia. Fakakaukau ki he anga hono ngāue‘aki ‘e ha ongo me‘a ‘i Lumēnia ‘a e lea ‘a Sīsuú. Na‘e tu‘uaki ange kiate kinaua ha ngāue fakataimi ‘i ha fonua tu‘umālie ange. “Na‘e ‘i ai ‘ema nō lahi ‘i he pangikeé ke tā, ko ia ‘i he kamatá na‘á ma fakakaukau ko e ngāue ko ení ko ha tāpuaki meia Sihova,” ko ‘ena leá ia. Kae kehe, na‘e ‘i ai ‘a e tauhele. Ko e ngāué te ne fakalelu‘i ‘ena tauhi kia Sihová. Hili hono lau ‘a e kupu “Tauhi Ma‘u ‘a e Mateakí mo ha Loto Fā‘ūtaha” ‘i he Taua Le‘o ‘o ‘Aokosi 15, 2008, na‘á na fai ‘ena filí. ‘Okú na pehē: “Kapau ko ‘ema fakaue‘iloto ki he ngāue ‘i ha fonua kehé ke ma‘u ha pa‘anga lahi ange, te ma ‘ai ai homa vaha‘angatae mo Sihová ke fika ua. Na‘á ma fakapapau‘i ‘e uesia homa tu‘unga fakalaumālié.” Ko ia na‘e ‘ikai ke na tali ‘a e faingamālié. Ko e hā ‘a e me‘a na‘e hokó? Na‘e ma‘u ‘e he husepānití ha ngāue ‘i hono fonuá tonu na‘e feau ai ‘ena ngaahi fiema‘ú. ‘Oku pehē ‘e he uaifí: “‘Oku ‘ikai ‘aupito ke nounou ‘a e nima ‘o Sihová.” ‘Oku fiefia ‘a e ongo me‘a ko ení ‘i he‘ena ‘ai ‘a Sihova ko hona ‘Eiki kae ‘ikai ko e pa‘angá.

FAKA‘EHI‘EHI MEI HE TAUHELE ‘A SĒTANÉ

15. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau fakapapau‘i ‘oku malava ke tau hao mei he tauhele ‘a Sētané?

15 Kae fēfē kapau ‘oku tau ‘ilo‘i kuo tau hoko ‘o hīkisia pe mānumanu? ‘E lava ke tau hao! Na‘e pehē ‘e Paula ko e fa‘ahinga ko ia kuo “puke mo‘ui” ‘e he Tēvoló ‘e lava ke nau kei hao mei he tauhelé. (2 Tīm. 2:26) He ko ē, na‘e fanongo ‘a Tēvita ki he valoki ‘a Nētané, fakatomala mei he‘ene mānumanú, pea fakalelei‘i ‘ene kaume‘a mo Sihová. ‘Oua ‘aupito na‘a ngalo, ‘oku mālohi ange ‘a Sihova ‘ia Sētane. Ko ia kapau te tau tali ‘a e tokoni ‘a Sihová, ‘e lava ke tau hao mei ha tauhele pē kuo fa‘u ‘e he Tēvoló.

16. Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke faka‘ehi‘ehi mei he tauhele ‘a Sētané?

16 Ko e mo‘oni, ‘e lelei ange ke tau faka‘ehi‘ehi faka‘aufuli mei he tauhele ‘a Sētané, mei ha‘atau tō pea toki feinga ke hao. ‘E lava ke tau fai pehē ‘i he tokoni pē ‘a e ‘Otuá. Ka kuo pau ke ‘oua te tau fakafiefiemālie! Na‘a mo e kau sevāniti fuoloa ‘a Sihová kuo nau hoko ‘o hīkisia pe mānumanu. Ko ia kōlenga faka‘aho kia Sihova ke tokoni‘i koe ke ‘ilo‘i pe kuo kamata ke tākiekina ‘e he ongo ‘ulungaanga palakū ko iá ho‘o fakakaukaú mo e tō‘ongá. (Saame 139:23, 24) ‘Oua ‘aupito ‘e faka‘atā kinaua ke pule‘i koe!

17. Ko e hā ‘oku vavé ni ke hoko ki hotau filí, ‘a e Tēvoló?

17 ‘I he laui afe‘i ta‘u, kuo hoko ‘a Sētane ko e tokotaha tulimanu. Ka kuo vavé ni ke ha‘i ia pea faai atu pē ‘o faka‘auha. (Fkh. 20:1-3, 10) ‘Oku tau faka‘amua ke a‘u ki he ‘aho ko iá. Ka ‘i he te‘eki a‘u ki aí, nofo‘aki tokanga ki he ngaahi tauhele ‘a Sētané. Ngāue mālohi ke faka‘ehi‘ehi mei hono pule‘i koe ‘e he hīkisiá pe mānumanú. Fakapapau‘i ke “taliteke‘i ‘a e Tēvoló, pea te ne hola meiate kimoutolu.”​—Sēm. 4:7.

HIVA 29 ‘A‘eva ‘i he Anga-Tonu

^ pal. 5 Ko Sētané ‘oku hangē ha tokotaha tulimanu pōto‘i. ‘Okú ne feinga ke tauhele‘i kitautolu, tatau ai pē pe ko e hā ‘a e fuoloa ‘etau tauhi kia Sihová. ‘I he kupu ko ení, te tau ako ai ki he anga hono ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e hīkisiá mo e mānumanú ke maumau‘i hotau vaha‘angatae mo e ‘Otuá. Te tau toe ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e ni‘ihi na‘e tauhele‘i ‘e he hīkisiá mo e mānumanú, pea te tau vakai ki he founga ‘e lava ke tau faka‘ehi‘ehi ai mei he tauhele ko iá.

^ pal. 2 LEA MO HONO ‘UHINGA: Ko e kupu ko ení ‘oku fakahangataha ki he hīkisiá, ko e ongo‘i ‘oku lelei ange ha taha ‘i ha taha, pea mo e mānumanú, ko e holi tōtu‘a ke ma‘u ‘a e pa‘anga lahi ange, mafai, fehokotaki fakasino pe ko e ngaahi me‘a meimei tatau mo ia.

^ pal. 53 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua ‘okú ne taliteke‘i hīkisia ‘a e fale‘i fakapotopotó. Ko ha tuofefine ‘okú ne ma‘u ‘a e ngaahi koloa lahi ‘oku tauhele‘i ia ke toe ma‘u ha me‘a lahi ange.

^ pal. 55 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Na‘e uesia ‘e he hīkisiá ha foha laumālie ‘o e ‘Otuá pea mo Tu‘i ‘Ūsaiá. Ko e mānumanú na‘á ne ue‘i ‘a ‘Ivi ke kai mei he fu‘u ‘akau na‘e tapuí, ‘ai ke tono ‘a Tēvita mo Pati-sepa, pea ‘ai ‘a Siutasi ke ne kaiha‘a pa‘anga.