Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 26

Kwafela moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa

Kwafela moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa

‘Kalunga oye te mu pe eenghono noku mu kwafela mu kale mwa hala okulonga ehalo laye.’ — FIL. 2:13.

EIMBILO 64 Kufa ombinga nehafo meteyo

EXUKU LOSHITUKULWA *

1. Oshike osho Jehova e ku ningila?

OSHA enda ngahelipi u ninge Ondombwedi yaJehova? Tete, owa uda “onghundana iwa,” tashi dulika kovadali voye, komunailonga pamwe naave, komunafikola mukweni, ile tashi dulika eshi Eendombwedi da li tadi udifa eumbo neumbo. (Mark. 13:10) Opo nee umwe okwa kala ha longifa efimbo lihapu nokuninga eenghendabala, opo a konakone naave Ombiibeli. Pekonakono la tya ngaho, owe lihonga po okukala u hole Jehova nowa ka shiiva kutya naye oku ku hole. Jehova okwe ku nanena koshili. Paife ou na eteelelo loku ka kala nomwenyo fiyo alushe, u li omuhongwa waKristus. (Joh. 6:44) Nopehe na omalimbililo, owa pandula unene Jehova eshi e linyengifa umwe e ku honge oshili, na Jehova okwe ku tambula ko u li omupiya waye.

2. Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa eshi?

2 Molwaashi paife otu shii oshili, otu na oufembanghenda wokukwafela ovanhu vakwetu ve tu waimine mondjila oyo tai twala komwenyo waalushe. Otashi dulika tu kale tu hole okuudifa eumbo neumbo, ndele otashi dulika tu mone shi li eshongo okuhovela okukonakona Ombiibeli naumwe. Mbela naave osho ho kala u udite ngaho? Ngeenge osho, omaetepo amwe oo e li moshitukulwa eshi otaa dulu oku ku kwafela. Ohatu ka kundafana osho hashi tu linyengifa tu kwafele vamwe va ninge ovahongwa. Ohatu ka kundafana yo nghee hatu dulu okufinda omashongo, oo tashi dulika hae tu ningifa tu ongaonge okukonakona Ombiibeli naumwe. Tete, natu ka kundafaneni kutya omolwashike tuhe fi ashike ovaudifi, ndele otu li yo ovahongi vonghundana iwa.

JESUS OKWE TU LOMBWELA TU UDIFE NOSHO YO TU HONGE

3. Omolwashike hatu udifa?

3 Eshi Jesus a li kombada yedu, okwa li a pa ovashikuli vaye elombwelo, olo la kwatela mo oinima yopavali. Tete, okwe va lombwela va udife onghundana iwa yOuhamba, nokwe va ulikila nghee ve na oku shi ninga. (Mat. 10:7; Luk. 8:1) Pashihopaenenwa, Jesus okwa li a lombwela ovahongwa vaye osho ve na okuninga, ngeenge ovanhu ova pwilikine ketumwalaka lOuhamba, naasho ve na okuninga ngeenge ovanhu itava pwilikine. (Luk. 9:2-5) Okwa xunganeka yo kutya oilonga yokuudifa otai ka tamunuka mo, eshi a lombwela ovashikuli vaye kutya otava ka ‘udifila ovanhu vomoiwana aishe.’ (Mat. 24:14; Oil. 1:8) Kashi na nee mbudi kutya ovanhu ova li tave ke linyenga ngahelipi kwaasho tava udifilwa, Jesus okwa lombwela ovahongwa vaye va lombwele ovanhu kombinga yOuhamba waKalunga naasho tau ka wanifa po.

4. Metwokumwe naMateus 28:18-20, oshike vali tu na okuninga eshi hatu udifa kombinga yOuhamba?

4 Oshitukulwa oshitivali shelombwelo oshilipi Jesus a lombwela ovahongwa vaye? Okwa lombwela ovashikuli vaye va honge ovanhu okudiinina oinima aishe oyo e va lombwela. Ndele mbela oilonga yokuudifa nokuhonga oya li ashike ya lombwelwa Ovakriste vomefelemudo lotete, ngaashi vamwe hava ti? Hasho nandenande. Jesus okwa ulika kutya oshilonga osho sha fimana otashi ka twikila nopefimbo letu, “fiyo omomafiku axuuninwa ounyuni ou.” (Lesha Mateus 28:18-20.) Jesus otashi dulika a li a yandja elombwelo olo e shi a li e lihololela ovahongwa vaye ve dulife 500. (1 Kor. 15:6) Memoniko olo a li a ulikila Johannes, Jesus okwa yelifa kutya okwa teelela ovahongwa vaye aveshe va kwafele ovanhu vakwao va shiive Jehova. — Eh. 22:17.   

5. Metwokumwe no 1 Ovakorinto 3:6-9, efaneko lilipi Paulus a longifa la pambafana noilonga yokuudifa nokuhonga?

5 Omuyapostoli Paulus okwa yelekanifa oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa nokufila oshisho oimeno, osho tashi ulike kutya otwa pumbwa okuninga shihapu shihe fi ashike okukuna eembuto. Okwa lombwela Ovakorinto ta ti: “Ame onda twika, Apollos okwa tekela . . . Ndele nye epya olo tali longwa kuKalunga.” (Lesha 1 Ovakorinto 3:6-9.) Tu li ovalongi ‘vomepya laKalunga’ ihatu kunu ashike eembuto, ndele ohatu di tekele nokutala exumokomesho lado. (Joh. 4:35) Pefimbo opo tuu opo, ohatu mono kutya Kalunga oye ta kulike eembuto odo.

6. Ngeenge hatu hongo ovanhu, otwa pumbwa oku va kwafela va ninge shike?

6 Ohatu kongo ovo “va halelela shili omwenyo waalushe.” (Oil. 13:48) Opo tu kwafele oohandimwe va tya ngaho va ninge ovahongwa, otwa pumbwa oku va kwafela (1) va ude ko, (2) va tambule ko (3) nova tule moilonga osho tave lihongo mOmbiibeli. (Joh. 17:3; Kol. 2:6, 7; 1 Tes. 2:13) Eongalo alishe otali dulu okukwafela ovakonakonimbiibeli mokutula po oshihopaenenwa shokuulikila ohole ovo vape noku va kwafela va kale ve udite ouumbo, ngeenge ve li pokwoongala. (Joh. 13:35) Omuhongi waye okwa pumbwa okukala ha longifa efimbo lihapu nosho yo eenghono, opo e mu kwafele a dule okungumauna po “eeshungongulu da kola” daasho a li a itavela, ile eenghedindjikilile. (2 Kor. 10:4, 5) Otashi dulu okukwata eemwedi dihapu okukwafela omunhu a ninge omalunduluko monghalamwenyo yaye fiyo osheshi a wana okuninginifwa. Ndele okuninga omalunduluko a tya ngaho ohashi eta ouwa muhapu.

OHOLE OHAI TU LINYENGIFA TU NINGE OVANHU OVAHONGWA

7. Oshike hashi tu linyengifa tu kufe ombinga moilonga yokuudifa nokuninga ovanhu ovahongwa?

7 Omolwashike hatu kufa ombinga moilonga yokuudifa nokuninga ovanhu ovahongwa? Shotete, omolwaashi otu hole Jehova. Ngeenge to ningi ngaashi to dulu, opo u dulike koshipango shokuudifa nokuninga ovanhu ovahongwa, kungaho oto ulike kutya ou hole Kalunga. (1 Joh. 5:3) Diladila kwaashi: Ohole yoye yokuhola Jehova oye ku linyengifa nale u kale ho udifa eumbo neumbo. Mbela osha li ngoo shipu okudulika koshipango osho? Otashi dulika hasho. Mbela owa li wa tila oshikando shotetetete wa udifa eumbo neumbo? Heeno, owa li wa tila. Ndele owa li u shii kutya oshilonga osho, osho wa lombwelwa kuJesus u longe nowa li wa dulika kusho. Ashike mokweendela ko kwefimbo, osha ka kala shipu kwoove. Ndele ongahelipi shi na sha nokukonakona Ombiibeli naumwe? Mbela oho kala wa tila ngeenge to shi diladila? Otashi dulika. Ashike ngeenge owa ilikana kuJehova e ku kwafele e ku pe ouladi nou mone omunhu, oo a hala okukonakona Ombiibeli, ote ke ku kwafela u kale u na ehalo lokuninga ovanhu ovahongwa.

8. Metwokumwe naMarkus 6:34, oshike vali hashi tu linyengifa tu honge vamwe?

8 Oshitivali, ohole yokuhola ovanhu vakwetu oyo hai tu linyengifa tu va honge oshili. Pomhito imwe, Jesus novahongwa vaye ova li va loloka neenghono, molwaashi ova li va uhala tava udifa. Ova li va konga onhele opo va fude po, ndele ongudu inene yovanhu oya li ye uya kuvo. Olukeno ola li le linyengifa Jesus, opo e va honge “oinima ihapu.” (Lesha Markus 6:34.) Okwa li a longa noudiinini, nonande okwa li a loloka neenghono. Omolwashike mbela? Jesus okwa li e litula meenghaku dovanhu ovo va li mongudu oyo. Okwa li a hala oku va kwafela, molwaashi okwa li a mona kutya otava mono oixuna nova pumbwa eteelelo. Nokunena, ovanhu ove li monghalo ya faafana. Inatu pukifwa keholokepo lavo lokombada. Ova fa eedi da kana, dihe na omufita ou te di wilike. Omuyapostoli Paulus okwa popya kutya ovanhu va tya ngaho, kave shii Kalunga nokave na eteelelo. (Ef. 2:12) Ove li ‘mondjila oyo tai twala mehanauno.’ (Mat. 7:13) Ngeenge otwa tale konghalo yopamhepo omo ovanhu vomoshitukulwa shetu ve li, ohole nosho yo olukeno otai ke tu linyengifa tu va kwafele. Nonghedi ya denga mbada omo hatu dulu oku va kwafela, omokukonakona navo Ombiibeli.

9. Metwokumwe nOvafilippi 2:13, ongahelipi Jehova ta dulu oku ku kwafela?

9 Otashi dulika u ongaonge okukonakona naumwe Ombiibeli, molwaashi to diladila kutya oto ka pumbwa efimbo lihapu lokulilongekida nokukonakona naye. Ngeenge osho u udite ngaho, lombwela Jehova omaliudo oye. Mu pula e ku kwafele u kulike ehalo nou mone omunhu, oo to dulu okukonakona naye Ombiibeli. (Lesha Ovafilippi 2:13.) Omuyapostoli Johannes okwe tu shilipaleka kutya Kalunga ota ka nyamukula omailikano, oo e li metwokumwe nehalo laYe. (1 Joh. 5:14, 15) Onghee hano, shilipalekwa kutya Jehova ote ke ku kwafela u kulike ehalo lokukufa ombinga moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa.

FINDA OMASHONGO AMWE VALI

10-11. Oshike tashi dulu oku tu imba tu konakone Ombiibeli naumwe?

10 Otu shii kutya osha fimanenena okuhonga vamwe va ninge ovahongwa, ashike otashi dulu okukala eshongo. Natu ka taleni komashongo amwe omuo, nanghee hatu dulu oku a finda.

11 Otashi dulika tu kale tu udite twa ngabekwa omolweenghalo detu. Pashihopaenenwa, ovaudifi vamwe ovanamido, ile vehe na oukolele. Mbela naave ou li monghalo ya tya ngaho? Ngeenge osho, natu ka taleni koshilihongomwa shimwe shomoilihongomwa oyo twe lihonga momukifi wekomba wo-COVID-19. Otwe lihonga kutya ohatu dulu okukonakona Ombiibeli novanhu hatu longifa oikwaelektronika. Onghee hano, oto dulu okuhovela okukonakona Ombiibeli naumwe u li ashike meumbo. Natango, ope na yo ouwa umwe. Vamwe ohava hafele okukonakona Ombiibeli, ashike ihava kala ve na efimbo pomhito opo ovamwatate hava kala ve lipyakidila nokuudifa. Ashike otashi dulika ovanhu va tya ngaho va kale ve na omhito ongula inene, ile konguloshi. Mbela ito dulu okukonakona Ombiibeli novanhu va tya ngaho pefimbo olo? Jesus okwa li a honga Nikodemus konguloshi, molwaashi olo la li efimbo tali wapalele Nikodemus. — Joh. 3:1, 2.

12. Oinima ilipi tai dulu oku tu twa omukumo kutya ohatu dulu okuninga ovahongi hava pondola?

12 Otashi dulika tu kale twe lifya ounye, hatu diladila kutya itatu dulu okukonakona Ombiibeli naumwe. Otashi dulika tu kale hatu diladila kutya otwa pumbwa eshiivo lihapu, ile owino muhapu tu li ovahongi, opo tu dule okukonakona naumwe. Ngeenge osho u udite ngaho, natu ka taleni koinima itatu, oyo tai ku kwafele u kale u na omukumo. Shotete, Jehova okwe ku tala ko kutya owa wana okuhonga vamwe. (2 Kor. 3:5) Oshitivali, Jesus, oo e na “eenghonopangelo adishe meulu nokombada yedu,” okwe ku pa oufemba wokuhonga. (Mat. 28:18) Noshititatu, ovaudifi vakweni otava dulu oku ku kwafela. Jesus okwa li e lineekela mwaasho a hongwa kuXe. Onghee hano, naave oto dulu okuninga sha faafana. (Joh. 8:28; 12:49) Shikwao vali, oto dulu okupula omupashukili wongudu yeni yoilonga yomomapya, omukokolindjila a pyokoka, ile omuudifi e na owino, e ku kwafele u hovele okukonakona Ombiibeli naumwe. Onghedi imwe tai ku kwafele u kale omuhongi e li xwepo, omokukala pekonakonombiibeli tali kwatelwa komesho kuumwe womovaudifi ovo.

13. Omolwashike twa pumbwa okukala hatu udifa meenghedi da yoolokafana?

13 Otashi dulika tu mone shi li eshongo okwiikilila eenghedi dipe nosho yo oilongifo ipe. Onghedi oyo hatu konakona Ombiibeli navamwe oya lunduluka. Paife ohatu konakona novanhu hatu longifa embo, Nghee to dulu okuhafela onghalamwenyo fiyo alushe! Osho otashi pula okulilongekidila ekonakono keshe nosho yo okukonakona novanhu monghedi ya yooloka ko kwaayo twa li hatu longifa monakudiwa. Paife ohatu lesha outendo vanini nohatu kundafana nomukonakoni oule wefimbo. Eshi hatu hongo, ohatu longifa ouvidio vahapu nosho yo oilongifo yopaelektronika, ngaashi o-JW Library®. Ngeenge ku shii okulongifa oilongifo ya tya ngaho, popya naumwe e ku kwafele nghee to dulu oku i longifa. Ovanhu otu na eamo lokukanyatela komaviinyu makulu. Kashipu okutambula ko eenghedi dipe dokuninga oinima. Ashike kekwafo laJehova nosho yo lavamwe, otashi ka kala shipu kwoove okwiikilila onghedi oyo noto ka hafela neenghono okukonakona novanhu. Ngaashi omukokolindjila umwe eshi popya, onghedi oyo yokukonakona “ohai kwafele omuhongwa nosho yo omuhongi va hafele ekonakono.”

14. Oshike tu na okukaleka momadiladilo, ngeenge hatu longele moshitukulwa omo mu na ovanhu ihava pwilikine, nongahelipi 1 Ovakorinto 3:6, 7 tave tu tu omukumo?

14 Otashi dulika tu li moshitukulwa omo shidjuu okuhovela okukonakona Ombiibeli novanhu. Ovanhu vamwe otashi dulika kave na ohokwe metumwalaka letu, ile nokuli ve tu pataneke. Mbela oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kale netaleko liwa li na sha noshitukulwa osho? Natu kaleke momadiladilo kutya eenghalo ohadi lunduluka mepakumo leisho mounyuni ou u yadi omaupyakadi. Ovanhu ovo vehe na ohokwe metumwalaka otashi dulika va ka mone kutya ova pumbwa exupifo laKalunga. (Mat. 5:3) Ovanhu vamwe ovo va li ihava tambula ko oishangomwa yetu monakudiwa, lwanima ova ka dimina ekonakonombiibeli. Otu shi shii yo kutya Jehova oye Mwene weteyo. (Mat. 9:38) Okwa hala tu twikile nokukuna nosho yo nokutekela, ashike oye e na oshinakuwanifwa shokukulika eembuto odo. (1 Kor. 3:6, 7) Itashi tu tu tuu omukumo okukala tu shii kutya nonande ihatu konakona nomunhu paife, Jehova ote ke tu pa ondjabi omolweenghendabala detu, ndele hamolwoidjemo oyo twa mona! *

MONA EHAFO OLO HALI DI MOILONGA YOKUNINGA OVANHU OVAHONGWA

Tala nghee oilonga yetu yokuudifa nokuhonga tai dulu okukwafela omunhu (Tala okatendo 15-17) *

15. Jehova oha kala e udite ngahelipi, ngeenge umwe okwa tambula ko ekonakonombiibeli noha katuka metwokumwe naasho te lihongo?

15 Jehova oha kala a hafa, ngeenge omunhu okwa tambula ko oshili yOmbiibeli nokulombwela vamwe osho te lihongo. (Omayel. 23:15, 16) Jehova iha kala tuu a hafa, ngeenge ta tale ovapiya vaye kunena tava udifa nokuhonga nouladi! Pashihopaenenwa, nonande momudo woilonga 2020 omwa li mu na omukifi wekomba wo-COVID-19, otwa dula okuninga omakonakonombiibeli 7 705 765. Otwa kwafela yo ovanhu 241 994 ve liyapulile Jehova nokuninginifwa. Ovahongwa ovo vape navo otava ka konakona Ombiibeli nokuninga ovanhu vahapu ovahongwa. (Luk. 6:40) Nopehe na omalimbililo, Jehova oha kala a hafa, ngeenge hatu kufa ombinga moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa.

16. Elalakano lilipi twa hala okulitulila po?

16 Oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa otai pula eenghendabala, ashike kekwafo laJehova ohatu dulu okuhonga ovo vape va kale ve hole Tate yetu womeulu. Mbela itatu dulu okulitulila po elalakano lokukonakona Ombiibeli nande onomunhu umwe? Otashi dulika shi ke tu kumwife, ngeenge otwa kala hatu longifa eemhito tadi wapalele, opo tu pule ovanhu ovo hatu shakeneke, ngeenge ova hala okukonakona nafye. Ohatu dulu okukala noushili kutya Jehova ota ka nangeka noupuna eenghendabala detu.

17. Ohatu ka kala tu udite ngahelipi, ngeenge otwa kala hatu konakona novanhu Ombiibeli?

17 Kau fi tuu oufembanghenda okuudifa nokuhonga ovanhu oshili! Oilonga ya tya ngaho, ohai tu etele ehafo lashili. Omuyapostoli Paulus, oo a kwafela ovanhu vahapu muTessalonika va ninge ovahongwa, okwa popya omaliudo aye a ti: “Oshike tashi ka kala eteelelo, ehafo nosho yo oshishani osho hatu ka hafela pokukala po kwOmwene Jesus? Hanye mbela? Onye lela tamu ka kala efimano nehafo letu.” (1 Tes. 2:19, 20; Oil. 17:1-4) Vahapu kunena osho hava kala ve udite ngaho. Omumwameme Stéphanie, oo nomushamane waye va kwafela ovanhu vahapu va ninginifwe, okwa ti: “Kape na ehafo linene li dule olo hali di mokukwafela ovanhu ve liyapulile Jehova.”

EIMBILO 57 Udifila ovanhu vomaludi aeshe

^ okat. 5 Jehova ine tu pa ashike oufembanghenda wokuudifila ovanhu, ndele okwe tu pa yo oshinakuwanifwa shoku va honga okudiinina oinima aishe oyo Jesus e tu lombwela. Oshike hashi tu linyengifa tu kale twa hala okuhonga ovanhu vakwetu? Omashongo elipi hatu kala twa taalela moilonga yokuudifa nokuninga ovanhu ovahongwa? Nongahelipi hatu dulu okufinda omashongo a tya ngaho? Ohatu ka mona omanyamukulo omapulo oo moshitukulwa eshi.

^ okat. 14 Opo u mone ouyelele muhapu u na sha nonghandangala oyo hatu dana moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa, tala oshitukulwa, “Nghee eongalo tali dulu okukwafela ovakonakonimbiibeli fiyo va ninginifwa,” tashi hangwa mOshungonangelo yaMarsa 2021.

^ okat. 53 ESHANGELO LEFANO: Tala nghee ekonakonombiibeli hali dulu okukwafela omunhu a lundulule onghedi yaye yokukalamwenyo: Onghalamwenyo yomulumenhu pehovelo ya li tai monika ihe na elalakano la sha, noke shii Jehova. Opo nee Eendombwedi oda shakena naye eshi da li tadi udifa, nokwa tambula ko ekonakonombiibeli. Osho e lihonga oshe mu kwafela e liyapulile Jehova nokuninginifwa. Mokweendela ko kwefimbo, naye okwa ka kwafela ovanhu va ninge ovahongwa. Xuuninwa, aveshe otava hafele onghalamwenyo mOparadisa.