1. Oityi Siovaa ekulingila?

OÑGENI wakala Ombangi ya Siovaa? Tete, tyipondola hamwe weiva “onondaka onongwa” kombunga yove, ine kovilinga ine ku ava ulongeswa navo. Ine hamwe pena Ombangi imwe ya Siovaa yeile peumbo liove. (Malu. 13:10) Konyima, pahe omukuatate umwe akala omuvo omunyingi okulilongesa no ove Ombimbiliya. Pokulilongesa, ohimbika okuhumba Siovaa, tupu onoñgonoka okuti Siovaa ukuhole unene. Siovaa ekukokela motyili, iya pahe umulanduli wa Sesusi Kilisitu iya una ekevelelo liokukakala nomuenyo uhapu. (Suau 6:44) Tyipondola upandula unene Siovaa walunda omukuatate wokuekulongesa otyili, netyi ekutavela opo ukale omuumbili wae.

2. Oityi matulilongesa monthele ei?

² Onthue pahe tuanoñgonoka otyili iya tuna elao liokukuatesako ovanthu okuvasa ondyila ituala komuenyo uhapu. Onthue tuna ehambu liokuivisa umbo na umbo, mahi hamwe pokulongesa omunthu Ombimbiliya tyikupuiya. Okuti otyo ulitehelela ngotyo? Inkha ongotyo ulitehelela, onthele ei maipopi ovipuka vimwe vipondola okukukuatesako. Matulilongesa oityi tyitulunda okulongesa ovanthu avakala ovalongwa. Tupu, atutale oityi tyitukuatesako tyina tuna owoma wokulongesa ovanthu Ombimbiliya. Mahi tete, matulilongesa omokonda yatyi tuhaivisila vala mahi tupu tulongesa ovanthu onondaka onongwa.

3. Omokonda yatyi tuivisila?

³ Etyi Sesusi eli pano pohi watumine ovalanduli vae okulinga ovipuka vivali. Tete wevepopilile okuti vena okuivisa onondaka  onongwa Mbouhamba, tupu evepopila oñgeni vapondola okuivisa. (Mat. 10:7; Luka 8:1) Tupu wevelongesile okuti, tyina vaivisa vamwe mavetavela ovakuavo kamavetavela. (Luka 9:2-5) Tupu Sesusi wapopile okuti ovalanduli vae mavaivisa onondaka onongwa kombanda yohi aiho “okuava oumbangi kovanthu vomalongo.” (Mat. 24:14; Ovil. 1:8) Katyesukile ine ovanthu ankho vametavela ine kavetavela, mahi ovalanduli va Sesusi ankho vena okupopia konthele Youhamba wa Huku netyi maukalinga.

4. Ngetyi tyipopia Mateusi 28:18-20, tyihe-okuivisa vala oityi vali tuesukisa okulinga?

⁴ Otyipi otyipuka tyavali, Sesusi atumine ovalanduli vae okulinga? Sesusi wevepopilile okuti vena okulongesa ovanthu okueendela movipuka aviho evetuma. Mahi ovanthu vamwe vapopia okuti, Sesusi watumine vala okuivisa nokulongesa pomuvo wono apositolu. Mahi otyo hatyiliko. Sesusi wapopia okuti otyilinga otyo tyesukisa, matyitualako “alo konthyulilo youye ou.” (Tanga Mateusi 28:18-20.) Tupu konyima yetyi Sesusi atutililswa apopila ovalongwa valamba po 500 opo navo valinge otyilinga otyo. (1 Kol. 15:6) Iya memonekelo alekesa Suau, Sesusi walekesa umwe nawa okuti ovalanduli vae aveho vesukisa okukuatesako ovanthu okunoñgonoka Siovaa. — Ehol. 22:17.

5. Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 3:6-9, oñgeni Paulu alekesa okuti okuivisa tyelikuata nokulongesa?

⁵ Apositolu Paulu waeleka ovilinga viokuivisa nokukuna, tupu alekesa okuti okukuna katyituuka. Tupu ahinangelesa Ova Kolindu okuti: “Ame natuika, Apolu atapelela . . . Onwe, onwe epia lya Huku lina ekahi nokulima.” (Tanga 1 Ova Kolindu 3:6-9.) Onthue “tuvaundapi vepia lya Huku,” tukuna tyina tuivisa onondaka onongwa iya tutapelela tyina tulongesa ovanthu Ombimbiliya. (Suau 4:35) Mahi tupu tutyi okuti Siovaa Huku, oe ukulisa ombuto yotyili, Oe ukokela ovanthu kwe.

6. Pokulongesa, oityi tuesukisa okukuatesako ovanthu okulinga?

⁶ Onthue tulinga ononkhono mbokuovola vana “vahanda omuenyo uhapu.” (Ovil. 13:48) Opo tukuateseko ovanthu okukala ovalongwa va Sesusi tuesukisa okuvekuatesako (1) okunoñgonoka etyi vekahi nokulilongesa, (2) okutavela etyi velilongesa iya (3) okueendela muetyi vekahi nokulilongesa mo Mbimbiliya. (Suau 17:3; Kolo. 2:6, 7; 1 Tes. 2:13) Atuho mewaneno tupondola okukuatesako ovalongwa. Ñgeni? Omokukala ongeleka ongwa kuvo, nokukala noluembia navo, tupu nokuvekukunya nawa tyina vameya momaliongiyo. (Suau 13:35) Iya omulongesi Wombimbiliya wesukisa okulinga ononkhono opo akuateseko omulongwa, ‘okuhanya ovipuka viakola unene’ ngetyi ovipuka ankho etavela kohale, novituwa ovivi. (2 Kol. 10:4, 5) Tyili papondola okukala ovilinga opo tukuateseko omunthu okulinga omapiluluko ekulu motyili ambatisalwa. Mahi omapiluluko oo esukisa umwe.

7. Oityi tyitulunda okuivisa, nokulongesa ovanthu?

⁷ Omokonda yatyi tuivisila nokulongesa ovanthu? Tete omokonda tuhole Siovaa. Naina tyina ulinga ononkhono mbokuivisa nokulongesa ovanthu, ulekesa okuti uhole Siovaa. (1 Suau 5:3) Nkhele Soka kuetyi: Ohole una na Siovaa oyo ikulunda okuivisa umbo na umbo. Mahi okuti ponthyimbi ankho tyapepuka? Au. Mongeleka, oñgeni wakalele etyi wakaivisa pomaumbo ovanthu monthiki yotete? Tyipondola hamwe ankho wawela owoma! Mahi tupu ankho utyii okuti, o Sesusi wekutuma ulinge otyilinga otyo,  ngatyo umwe ulinga. Mokueenda kuomanima, otyilinga otyo atyihimbika okukupepukila iya pahe una ehambu liokuundapa movilinga viokuivisa. Mahi oñgeni ulitehelela tyina usoka okulongesa ovanthu Ombimbiliya? Okuti hamwe utila owoma? Hamwe. Mahi inkha ulikuambela ku Siovaa, omuiti ekukuateseko okukola omutima na utyivile okulongesa ovanthu Ombimbiliya, ngwe mekuavela epondolo nehando liokulinga ovalongwa.

8. Ngetyi tyipopia Maluku 6:34, oityi vali tyitulunda okulongesa ovanthu?

⁸ Otyipuka tyavali tyitulunda okulongesa otyili, okankhenda tuna novanthu. Mongeleka, onthiki imwe Sesusi novalongwa vae ankho vaponwa unene, mokonda yokuaivisa unene. Ankho vahanda okupululukwapo, mahi ovanthu ovanyingi aveya apa ankho veli. Mokonda yokankhenda Sesusi ahimbika okuvelongesa “ovipuka ovinyingi.” (Tanga Maluku 6:34.) Namphila ankho Sesusi aponwa mahi no ngotyo evelongesa. Omokonda yatyi? Omokonda Sesusi ankho wesuka novanthu vana. Ankho weete okuti vamona emone, vamona ononkhumbi, vetupu-ale ekevelelo iya evekuatesako. Na hono ovanthu ovanyingi ongotyo vekahi. Namphila hamwe tyina tuvetala ngoti vekahi nawa vena ehambu, mahi vesukisa okukuatesuako. Vekahi ngonongi mbavomba, mbehena omunthita umbuhongolela. Apositolu Paulu wapopia okuti ovanthu ovo, kavei Huku iya vetupu ekeveleko. (Efe. 2:12) Ovanthu ovo, vavasiwa ‘mondyila onthanda ituala kehanyauko’! (Mat. 7:13) Tyina tusoka konkhalelo ovanthu apa tuivisa vekahi, oluembia nokankhenda vitulunda okuvekuatesako. Iya onkhalelo ikahi nawa yokuvekuatesako, okulilongesa navo Ombimbiliya.

9. Ngetyi tyipopia Ova Filipu 2:13, oñgeni Siovaa apondola okukukuatesako?

⁹ Hamwe una owoma wokulongesa ovanthu Ombimbiliya mokonda usoka okuti, kutyivili okulongesa nawa. Inkha una owoma, tyipopila Siovaa melikuambelo. Muita ekukuateseko okuvasa omunthu umulongese Ombimbiliya. (Tanga Ova Filipu 2:13.) Apositulu Suau wapopia okuti Siovaa upondola okukumbulula omalikuambelo ankho elikuata netyi ahanda. (1 Suau 5:14, 15) Ngotyo kala tyityi okuti Siovaa upondola okukukuatesako okala nehando liokulongesa ovanthu avakala ovalongwa.

10-11. Omokonda yatyi pamwe tukalela nowoma wokulongesa ovanthu Ombimbiliya?

¹⁰ Onthue tuhole unene otyilinga tyokulongesa ovanthu namphila tuna ovitateka ovinyingi vitulingisisa okuahalingi atyiho ankho tuhanda okulinga. Matulilongesa ovitateka vimwe, pahe atutale oityi tupondola okulinga opo tulambele movitateka ovio.

¹¹ Tyina pena ovitateka vitutyika okulinga etyi ankho tuhanda okulinga. Mongeleka ovaivisi ovanyingi vakulupa iya ovakuavo vavela. Okuti hamwe no ove una otyitateka ngotyo? Inkha no ove una otyitateka ngotyo soka kovipuka aviho tuelilongesila komukihi wo Kolona Vilu. Tuelilongesa okulongesa ovanthu nono telefone tupu tupondola vala okulongesa ovanthu Ombimbiliya otyo tuli vala momaumbo etu muene. Mokonda yokulongesa ovanthu Ombimbiliya nono telefone tuaivisa kovanthu ovanyingi ankho tuahavasi pomaumbo avo tyina tukaivisa. Tyihe-otyo vala, tuetyivila okupopia novanthu komuhuka nokomakumbi nokongulohi. Okuti hamwe upondola okulongesa ovanthu Ombimbiliya  momivo ngovio? Sesusi walongesile Nikondemu kongulohi mokonda ankho oo omuvo ukahi nawa ku Nikondemu. — Suau 3:1, 2.

12. Ovipuka patyi vitukalesa nonthumbi yokuti matukala ovalongesi vekahi nawa?

¹² Pamwe tusoka okuti kamatutyivili okulongesa ovanthu Ombimbiliya. Pamwe tusoka okuti tutupu ounongo wokulongesa ovanthu Ombimbiliya. Inkha ongotyo usoka tala ovipuka vitatu vipondola okukukuatesako okukala nonthumbi yokuti motyivili okulongesa ovanthu Ombimbiliya. Tete, Siovaa wamona okuti ove wafuapo pala okulongesa vakuenyi Ombimbiliya. (2 Kol. 3:5) Vali, Sesusi wapewa outumini keulu na pano pohi iya wekuavela otyilinga tyokulongesa. (Mat. 28:18) Tatu, kala tyityi okuti vakuenyi mavekukuatesako. Ngetyi Siovaa akuatesileko Sesusi okupopia nokulongesa, nae mekukuatesako, muyumba onthumbi. (Suau 8:28; 12:49) Tyihe-otyo vala upondola okuita komukuatate wakalela komutwe otyikundyi tyenyi tyokuivisa ine umukokoli-ndyila umwe ine omuivisi omunongo opo ekukuatesako okulongesa Ombimbiliya. Tupu onkhalelo onkhuavo maikukuatesako okukala nonthumbi yokuti motyilivili okulongesa nawa, okuenda navo tyina vakalongesa ovalongwa vavo.

13. Omokonda yatyi tuesukisila okulilongesa ononkhalelo ononkhuavo mbokulongesa?

¹³ Tyipondola okutupuiya okulilongesa ononkhalelo ononkhuavo mbokulongesa. Onkhalelo tulongesa Ombimbiliya pahe yapiluluka unene. Pahe tulongesa ovanthu nomukanda, Kalako Apeho Nomuenyo!, opo tukalongese nomukanda ou tete tuesukisa okulilongesa onthele matukalongesa iya tyelikalela unene nonkhalelo ankho tulongesa kohale. Tete tutanga ono palangalafu mbumwe pahe atutomphola vali unene nomulongwa. Iya pokulongesa matuundapesa vali haunene onovidiu novipuka ovikuavo vivasiwa mo JW Library^®. Inkha umona okuti kutyivili okulongesa novipuka ovio, popia nomukuatate umwe utyivila ekuateseko okulongesa noviti ovio. Onthue ovanthu tuna otyituwa tyokutyiliya otyipuka tyike vala, mokonda yotyo tyipondola okutupuiya okutyiliya ononkhalelo ononkhuavo mbokulongesa. Mahi Siovaa novakuatate vapondola okukukuatesako omono okuti tyapepuka iya tyihambukiswa unene okulongesa monkhalelo oyo. Omukokoli-ndyila umwe wapopia okuti: “Onkhalelo oyo yokulongesa ikahi nawa ihambukiswa ovalongwa novalongesi vatyo.”

14. Oityi tuesukisa okuhinangela tyina tuundapa motelitoliu omu ovanthu vehetutehelela? Iya oñgeni omukanda 1 Ova Kolindu 3:6, 7 upondola okutupameka?

¹⁴ Pamwe tukala motelitoliu mupuiya okuhimbika okulilongesa novanthu Ombimbiliya. Ovanthu ovanyingi kavatehelela etyi tulongesa. Oityi tyipondola okutukuatesako okutualako okuivisa nehambu motelitoliu ngoyo? Otyiwa okuhinangela okuti omienyo viovanthu mouye uno vipilauluka iya ovanthu vana ankho vehesuku notyili vapondola okuimbuka okuti mphuaina vesukisa okuhongolelwa na Huku. (Mat. 5:3) Tupu ovanthu vamwe ankho vahatambula omikanda vietu, pahe vetavela okulilongesa Ombimbiliya. Onthue tutyii okuti Siovaa oe Hekulu yovilinga viokuteya. (Mat. 9:38) Onthue otyilinga tyetu okukuna nokutapelela, mahi ukulisa o Siovaa. (1 Kol. 3:6, 7) Otyiwa okuhinangela okuti, namphila hamwe pahetyino tutupu omunthu tulongesa Ombimbiliya, Siovaa ketuyambe vala mokonda yokulongesa ovanthu, mahi tupu uyamba ononkhono tulinga! *

15. Oñgeni Siovaa akala tyina omunthu ametavela okulilongesa Ombimbiliya, iya aendela muetyi ekahi nokulilongesa?

¹⁵ Siovaa uhambukwa unene tyina omunthu umwe etavela okulilongesa otyili tyombimbiliya, ahimbika okupopila vakuavo etyi ekahi nokulilongesa. (Pro. 23:15, 16) Tupu Siovaa uhambukwa unene, tyina atala ovanthu vae vekahi nokuundapa motyilinga tyokuivisa nokulinga ovalongwa! Mongeleka, omukihi wo Kolona Vilu kawetutyilikile okuivisa nokulongesa. Mokueenda kuenima liovilinga lyo 2020 tualongesa Ombimbiliya ovanthu 7.705.765, atukuatesako ovanthu 241.994 okulipakula avambatisalwa. Tupu ovakuatate ovo vambatisalwa navo vekahi nokulongesa ovanthu ovakuavo. (Luka 6:40) Siovaa uhambukwa unene okutala ovaivisi valongesa ovanthu avakala ovalongwa.

16. Otyipuka patyi otyiwa tupondola okulinga?

¹⁶ Okulinga ovalongwa otyipuka tyimwe tyipuiya, mahi Siovaa metukuatesako atutyivili okukuatesako ovanthu okumuhumba. Ngotyo, linga ononkhono opo ulongese Ombimbiliya ovanthu. Inkha uvasa vala wike mulongesa. Inkha tupula kovanthu inkha vahanda okulilongesa Ombimbiliya tupondola okuhuva unene, tyina vametukumbulula. Tukalei nonthumbi yokuti Siovaa mayambe ononkhono tulinga.

17. Oñgeni tukala tyina tulongesa ovanthu Ombimbiliya?

¹⁷ Tuna elao limwe enene liokuivisa nokulongesa ovanthu otyili tyo Mbimbiliya! Otyilinga otyo tyituhambukiswa unene. Apositolu Paulu wakuatesileko ova Tesalonika ovanyingi okukala ovalanduli va Sesusi, walekisile ehambu liae etyi apopia okuti: “Olipi ehambu lietu nekevelelo lietu, nekolowa lietu, liokuhela mokueenda kuomuvo Tatekulu Sesusi eyale? Tyotyili hanwe-ko? Onwe tyotyili, onwe ehambu lietu nomunkhima wetu.” (1 Tes. 2:19, 20; Ovil. 17:1-4) Ovakuatate ovanyingi hono ongotyo velitehelela. Omphange umwe utiwa o Stéphanie vakuatesako ovanthu ovanyingi okumbatisalwa kumwe nomulume wae, wapopia okuti: “Okukuatesako ovanthu okulipakula avambatisalwa tyihambukiswa unene.”