Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR PUONJRUOK 27

Luw Ranyisi mar Jehova mar Nano

Luw Ranyisi mar Jehova mar Nano

“Ubiro reso ngimau ka unano.”​—LUKA 21:19.

WER 114 Horeuru Mos

GIMA SULANI WUOYE *

1-2. Ere kaka weche ma Jehova nowacho e Isaya 65:16, 17 jiwowa mondo kik chunywa ol?

“KIK CHUNYI OL!” Mano e ma ne en wi chokruok maduong’ mar ndalo adek ma 2017. Chokruogno nokonyowa neno kaka wanyalo nano sama wan e bwo chandruok. Higni ang’wen osekalo nyaka ne wadhi e chokruogno, kendo pok waol. Pod wadhi nyime nano e bwo gik maricho ma timore e pinyni.

2 Gin chandruoge mage ma isebedo kinyagorigo e kinde machiegnigi? Dibed ni watni kata osiepni moro notho machiegni? Koso in gi tuo moro marach ahinya? Dibed ni in gi pek ma biro sama ng’ato medo bedo moti? Koso dibed ni inyagori gi chandruok ma masira moro nokeloni, timbe mag mahundu, kata akwede? Dibed ni iromo gi pek ma tuoche kaka COVID-19 kelo? Warito gi siso odiechieng’ ma gik marichogi duto ibiro gol, kendo ok wabi parogi kata matin!​—Som Isaya 65:16, 17.

3. Ang’o ma dwarore ni watim e kindegi, to nikech ang’o?

3 Ngima ok yot e piny ma wadakieni, to bende e kinde ma biro onyalo medo ridore ahinya. (Mat. 24:21) Kuom adier, dwarore ni wadhiuru nyime nano. Nikech ang’o? En nikech Yesu nowacho niya: “Ubiro reso ngimau ka unano.” (Luka 21:19) Nono kaka jomoko osenyagore maber gi chandruoge ma giromogo ma chal gi magwa nyalo konyowa timo sinani wan bende.

4. Ang’o momiyo wanyalo wacho ni Jehova e moseketo ranyisi maber mogik mar nano?

4 En ng’ano moseketo ranyisi maber e wach nano? En Jehova Nyasaye. Dibed ni dwokono okawi gi wuoro? Samoro en kamano. Kata kamano, kinono wachno matut ibiro fwenyo ni en adier. Satan e ma locho e wi pinyni, kendo mano e momiyo pinyni opong’ gi chandruoge mang’eny. Jehova nigi teko mar tieko chandruogegi ka diemo wang’, kata kamano, ohore korito odiechieng’ ma obiro timo mano e kinde ma biro. (Rumi 9:22) Ka pok kinde ma Nyasachwa biro goloe gik maricho ochopo, pod obiro dhi nyime nano kohore. Wanonuru ane gik moko ochiko ma Jehova nanoe.

GIN GIK MAGE MA JEHOVA NANOE?

5. Ere kaka oseketh nying Nyasaye, to wachno miyo iwinjo nade?

5 Keth mosekethgo nyinge. Jehova ohero nyinge, kendo doher ni ji duto omi nyingno luor. (Isa. 42:8) Kata kamano, kuom higni ma dirom 6,000 kama, osecha nyinge maberno. (Zab. 74:10, 18, 23) Mano nochakore e puodho mar Eden ka ne Jachien (tiende ni, “Jaketh Nying”) owacho miriambo e wi Nyasaye ni Nyasaye notuono Adam gi Hawa gimoro maber ma ne nyalo miyo gidag gi mor. (Cha. 3:1-5) Kochakore kindego nyaka kawuononi, osehang ne Jehova wach ni otuono dhano gimoro maber ma dhano dwaro. Ketho nying Nyasaye e yo ma kamano nochando chuny Yesu ahinya. Mano e momiyo nopuonjo jopuonjrene ni mondo gilem niya: “Wuonwa manie polo, nyingi mondo obed maler.”​—Mat. 6:9.

6. Ang’o momiyo Jehova oseweyo mondo thuolo malach okal ka pok oloso wach ratiro ma en-go mar locho?

6 Yo ma osekwedgo ratiro mare mar locho e wi gik moko duto. Jehova e ma nigi ratiro duto mar locho e polo kod piny, kendo lochne e ma berie mogik. (Fwe. 4:11) Kata kamano, Jachien osebedo ka wuondo malaike kod dhano ni Nyasaye onge gi ratiro mar locho. Mano ok en wach ma ninyalo tiek mapiyo. Kuom mano, Nyasaye oseweyo mondo thuolo malach okal mondo dhano one ni lochgi ok nyal dhi maber ka ok giwinjo Nyasaye. (Jer. 10:23) Nikech Nyasaye osebedo ka hore, wachno ibiro tiek dichiel ma ok bi nwo kendo. Obiro yudo duong’ e kinde ma nong’ere ayanga ni Pinyruodhe kende e ma nyalo kelo kuwe madier e pinyni.

7. Gin jomage ma oseng’anyo ne Jehova, to Jehova biro timogi nade?

7 Yo ma nyithinde moko oseng’anyonego. Jehova nochueyo nyithinde manie polo kod manie piny kae, ka gin joma kare kendo ne gionge rem moro amora. Kata kamano, achiel kuom malaike nong’anyo, kendo noluonge ni Satan (tiende ni, “Ja Akwede”) bang’ ka ne oseng’anyo mowuondo Adam gi Hawa mondo oriwre kode e ng’anyo ne Jehova. Malaike mamoko kod dhano bende ne oriwore kod Satan e ng’anyono. (Juda 6) Higni mang’eny bang’e, oganda mar Jo-Israel, ma ne en oganda ma Nyasaye noyiero, bende ne okwedo Nyasaye ma gichako lamo nyiseche mag miriambo. (Isa. 63:8, 10) Kuom adier, jogo duto nondhogo Jehova. Kata kamano, osebedo konano, kendo obiro dhi nyime nano kamano nyaka e kinde mobiro tieko joma ong’anyonego duto. Mano biro kelo gueth mang’eny ne jotichne momakore kode, ma bende nano mana kaka en, e piny marachni.

8-9. Gin miriambo mage miwacho e wi Jehova, to wan watimoga ang’o e wachno?

8 Miriambo ma Jachien siko ka wacho e wiye. Satan nohango wach ne Ayub kaachiel gi jotich Nyasaye duto ni gitiyo ne Nyasaye mana nikech Nyasaye miyogi gik mabeyo. (Ayub 1:8-11; 2:3-5) Satan pod dhi nyime wacho miriambo e wi jotich Jehova nyaka e kindegi. (Fwe. 12:10) Sama wanano e bwo tembe kendo wasiko ka wamakore gi Jehova nikech wahere, wanyiso ni weche ma Satan nowachogo gin miriambo. Kendo mana kaka Ayub, wan bende ibiro guedhwa ahinya ka wanano.​—Jak. 5:11.

9 Satan tiyoga gi jotend dinde mag miriambo e puonjo ji ni Jehova onge gi hera kendo ni en e mokelonega ji chandruoge. Moko bende wacho ni sama nyithindo matindo otho, Nyasaye e ma kawogi nikech odwaro malaike mang’eny e polo. To mano doko achaya! Wan to wang’eyo adiera e wi wachno. Sama tuo moro marach omakowa kata sama osiepwa kata watwa moro otho, ok waketga ketho kuom Nyasaye. Kar mano, wan gi yie ni chieng’ moro Nyasaye biro golo tuoche kendo chiero jomotho. Waikorega nyiso ng’ato ang’ata moyie winjowa ni Jehova en Nyasaye ma jahera. Sama watimo kamano, Jehova yudoga dwoko ma domi ng’at mosebedo ka jare.​—Nge. 27:11.

10. Ndiko mar Zaburi 22:23, 24 fwenyonwa wach mane e wi Jehova?

10 Neno ka jotichne mogeno chandore. Jehova en Nyasaye ma kecho ji. Ok omorga sama onenowa ka waywak nikech chandruoge ma wanyagorego, kaka sand, tuoche, kendo bedo joma orem. (Som Zaburi 22:23, 24.) Jehova ong’eyo lit ma wawinjoga. Ogombo tiekonwa litgo kendo osingo ni obiro tiekonwagi. (Pim gi Wuok 3:7, 8; Isaya 63:9.) Kinde biro chopo ma ‘obiro yweyo pi wengewa duto, mi tho ok nobedie kendo, kata kuyo, kata ywak, kata rem ok nobedie kendo.’​—Fwe. 21:4.

11. Ang’o ma Jehova gombo neno ka jotichne mosetho timone kendo?

11 Lit mobedogo sama osiepene mogeno otho. Jehova winjoga nade sama jotichne momakore kode otho? Owinjoga malit kendo ogombo nenogi kendo! (Ayub 14:15) Temie paro kaka Jehova gombo neno osiepne ma Ibrahim! (Jak. 2:23) Kata, kaka ogombo neno Musa ma ne owuoyogago “wang’ gi wang’”! (Wuok 33:11) Kata, kaka nyaka bed ni ogombo winjo ka Daudi kod jomamoko ma nondiko Zaburi wero wende mamit ma gipakego! (Zab. 104:33) Kata obedo ni osiepe Nyasaye machon-go osetho, Jehova pod parogi. (Isa. 49:15) Oparo weche duto e wi jotichnego. Muma wacho ni, e wang’ Nyasaye “jogo duto ngima.” (Luka 20:38) Chieng’ moro, obiro chierogi, kendo obiro chako winjo dwondgi ka gipake kendo gilame. Wechegi nyalo jiwi ahinya, to moloyo ka po ni osiepni kata watni moro osetho.

12. Ang’o ma miyoga Jehova winjo malit ahinya e ndalo mag gikogi?

12 Neno kaka joma richo sando jomamoko. Ka ne ng’anyo ochakore e puodho mar Eden, Jehova nong’eyo ni gik moko ne dhi bedo maricho ahinya ka pok gibedo mabeyo kendo. Jehova osin gi timbe maricho, timbe ma ok kare, kod timbe mag mahundu mopong’o piny e kindegi. To moloyo, owinjoga lit sama oneno kisando joma onge teko kaka jodhier, nyithi kiye, kaachiel gi mond liete. (Zek. 7:9, 10) Jehova winjoga malit ahinya sama oneno ka isando jotichne momakore kode kendo itueyogi e jela. Beduru gadier ni oherou uduto un joma nano kanyachiel kode!

13. Ere kaka timbe dhano osemedo bedo maricho e wang’ Nyasaye, to obiro timo ang’o e wi wachno?

13 Neno timbe maricho mag dhano ka medore. Dhano nochue e kit Nyasaye, kata kamano, Satan to ohero neno ka dhano timo gik maricho. E ndalo Noa ka ne Nyasaye “oneno kaka richo ne osepong’o piny, . . . nowinjo malit e chunye nikech ne osechueyo dhano, mi chunye nochandore nikech wachno.” (Cha. 6:5, 6, 11) Be weche osebedo ma berberie chakre kindeno? Ooyo ngang’! Jachien morga ahinya sama weche mag terruok opong’o pinyni e kind chwo gi mon, mon gi mon, kata chwo gi chwo! (Efe. 4:18, 19) Satan bedoga mamor ahinya sama jatich Jehova otimo richo maduong’. Chieng’ ma horuok mar Jehova biro chopo e gikone, obiro nyiso ni ok oyie kata matin gi timbe maricho kaka mago, kuom ketho ji duto ma timo timbego.

14. En ang’o ma dhano osetimo ne chuech Nyasaye e pinyni?

14 Neno ka iketho gik ma nochueyo. Dhano ok loch mana e yo ma kelo hinyruok ne dhano wadgi kende, to bende oketho nyaka piny kaachiel gi le ma Jehova nomiye mondo oriti. (Ekl. 8:9; Cha. 1:28) Josayans moko wacho ni dhano biro tieko chuth kit le kod yiende mokalo milion achiel kama mana kuom higni matin ma birogi. Mano e gimomiyo ji mang’eny nigi parruok mang’eny e wi yiende, le, gode, kod gik moko kaka mago manie pinyni! Gima ber en ni Jehova osesingo ni obiro ketho “jo ma ketho piny,” kendo obiro loko pinywani obed paradiso ma jaber.​—Fwe. 11:18; Isa. 35:1.

YO MA JEHOVA NANOGO PUONJOWA ANG’O?

15-16. En ang’o monego ochwalwa mondo wanan kaka Jehova? Chiw ane ranyisi.

15 Temie paro gik maricho ma Wuonwa manie polo osebedo ka neno ka timore chakre chon, to pod onano anana. (Ne sanduk ma wiye wacho ni, “ Gik ma Jehova Nanoe.”) Jehova ne nyalo tieko piny marachni sa asaya modwaro. Kata kamano, horuokne osekonyo ahinya! Wanyalo tiyo gi ranyisini e lero wachno. Wawach ni onyis wuoro moro gi jaode ni gidhi nyuolo nyathi man gi ng’ol moro marach, kendo ni ngima nyathino ok bi bedo mayot ahinya, kendo ni obiro tho ka pod otin. Kata kamano, jonyuolgo oyie mondo nyathino onyuol anyuola kata obedo ni weche biro bedo matek manade. Hera ma giherogo nyathigino biro chwalogi mondo ginan e bwo chandruok moro amora ma ginyalo romogo sama gipidhe, kendo girit nyathino e yo maber ahinya.

16 Kamano bende, nyikwa Adam gi Hawa duto inyuologa ka gin joricho. To e ma pod Jehova oherogiga kendo odewogiga ahinya. (1 Joh. 4:19) Mopogore gi ranyisi mar jonyuol ma wawuoyoeno, Jehova to nyalo golo ne nyithinde chandruoge. Oseketo odiechieng’ mobiro goloe chandruoge duto ma dhano kaloe. (Mat. 24:36) Hera ma Jehova nigono onego ochwalwa mondo wan bende wadhi nyime nano ma ok waol.

17. Ere kaka weche miwacho e wi Yesu e Jo-Hibrania 12:2, 3 jiwowa mondo wadhi nyime nano?

17 Jehova e moseketo ranyisi maber ahinya mar nano. Yesu noluwo ranyisi maber ma Wuon-gi noketono. Ka ne Yesu ne ni e piny ka, nonano ka ne ji owuoyone marach, ka ne gikuodo wiye, kendo ka ne ogure e yath-sand nikech wan. (Som Jo-Hibrania 12:2, 3.) Onge kiawa ni ranyisi maber ma Jehova oseketo mar nano e ma nomiyo Yesu teko mondo en bende onan. Wan bende ranyisi mar Jehovano nyalo tegowa ahinya.

18. Ere kaka 2 Petro 3:9 konyowa neno ber ma horuok mar Jehova osekelo?

18 Som 2 Petro 3:9. Jehova ong’eyo kinde mowinjore mobiro kethoe piny marachni. Horuokne osemiyo ochok oganda mang’ongo ma sani kwan-gi romo milionde modhuro, ma lame kendo pake. Giduto gimor nikech Jehova osehore kendo nano, momiyo onyuolgi, gipuonjore e wiye, ma gichiwo ngimagi mondo gitine. Sama Jehova biro guedho ji tara gi tara ma biro nano nyaka giko, biro nenore ayanga ni horuokne ne en gima ber!

19. En ang’o monego wang’ad e chunywa ni wabiro timo, to wabiro yudo gueth mage?

19 Jehova oseketonwa ranyisi maber mar nano gi mor. Kata obedo ni Satan osemiyo chuny Jehova lit kendo osekelo chandruoge mang’eny, pod iluongo Jehova ni “Nyasaye mamor.” (1 Tim. 1:11) Wan bende wanyalo siko ka wamor sama wahore ka warito Jehova opwodh nyinge, omi loch mare duong’, otiek richo duto, kendo otiek chandruoge duto ma yudowa e kindegi. Wang’aduru e chunywa ni wabiro dhi nyime nano ka wang’eyo ni Wuonwa manie polo bende nano. Ka watimo kamano, wabiro neno adiera mar wechegi: “Ng’at mamor en ng’at ma nano e tem, nikech ka Nyasaye oseyie kode, ng’atno biro yudo osimbo mar ngima ma Jehova nosingo ne jo ma dhi nyime here.”​—Jak. 1:12.

WER 139 Ngima e Piny Manyien

^ par. 5 Waduto waromo gi chandruoge mopogore opogore. Thoth chandruogego ok wanyal loyo gie sani. Omiyo, nyaka wanan anana. Kata kamano, ok wan kendwa. Jehova bende osebedo ka nano ahinya. E sulani, wadwaro nono gik moko ochiko ma Jehova osebedo ka nanoe. Wabiro neno bende gik mabeyo mosetimore nikech Jehova osenano, kod kaka wanyalo luwo ranyisine maber.