Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 28

Omenye Walerha Omurhima g’Obuchilwira, s’Aliko Olerhe Omurhula

Omenye Walerha Omurhima g’Obuchilwira, s’Aliko Olerhe Omurhula

“Rhumenye rhwaba bantu b’okuchihala, rhumenye rhwalerha hakagarhi kerhu omurhima g’obuchilwira, rhumenye rhwayunvirana obongwa.”​—GAL. 5:26.

OLWIMPO 101 Kufanya Kazi Pamoja kwa Umoja

OKU BUGEKE *

1. Bichi byakarhengerera amango bantu baguma bali balonza kuchiyerekana oku balushire abandi?

MU LINOLA gulu zene, bantu banene bali bagenderera kulonza babonekane oku nabo balushire abandi, barhanalagire akaba ebijiro byabo byakahuma oku bandi changwa nanga. Omufano, omuchuruzi akalonza achire bwenene kulusha ababo echola chanarhuma ajira ebintu byakababaza abandi. Omuntu oli washarha omu masharha m’okuhimana akavuna owabo oku bulonza mpu yi yewe ahimane. Omwanafunzi akayiba amajibu amango m’amashindano (examen) y’agwarha ehalama z’okuja oku iniversite eyinjihire. Rhwabo nka Bakristu rhuyinji okw’ebyola bijiro bili bibi, n’okubinali omu “bijiro by’omubiri.” (Gal. 5:19-21) Aliko si, omukozi wa Yehova akalerha engeso y’obuchilwira omu chibaga chiro nabuzira kumenya? Echola chili chibazo ch’akamaro bulala engeso y’obuchilwira yakahanyagaza obunvikane bw’echinya-buguma cha bene-berhu.

2. Bichi rhwashambalako mu gunola mwazi?

2 Mu gunola mwazi, rhwashambala oku ngeso zibi zakalerha omurhima g’obuchilwira ahakagarhi ka bene-berhu. Rhwashuba kuganira oku mifano y’abalume n’abakazi bimana baganirirwe omu Biblia barhayemeraga bahimwa n’omurhima g’obuchilwira. Rhurhange rhushambale oku chirhuma rhwakola bintu bilebe.

OGEREREZE EBINAKUSHUNIKA OJIRE BINTU BILEBE

3. Bibazo bihe rhukwanene kuchibaza?

3 Buli mango, kuli kwinja rhugerereze oku chirhushunika rhwajira bintu bilebe. Rhwakachibaza ntya: ‘Ka nanchibona oku ndi w’akamaro amango namachihuzanya n’abandi? Ka ndi nakola bwinja omu chibaga bulala nshondere mbonekane mwinja changwa mwinja bwenene kulusha abandi? Wala si, indi nakola binene konyine yi nsimisa Yehova?’ Bulagurhe rhukwanene kuchibaza ebyola bibazo? Hala ebye Chinwa cha Mungu chiderhere.

4. Bulagurhe rhurhakwanene kuchihuzanya n’abandi nk’oku biderherwe omu Wagalatia 6:3, 4?

4 Ebiblia erhuhemere oku rhumenye rhwachihuzanya n’abandi. (Osome Wagalatia 6:3, 4.) Bulagurhe? Mpanvu nguma eli oku, nka rhuwazize oku rhuli rhwakola bwinja kulusha abandi, rhwakagwarha omwibone. Eyindi mpanvu eli oku nka rhwamawaza okw’abandi babali bakola bwinja kurhulusha, rhwakavunika omurhima. Amola mawazo mombi, marhali m’obwengehe. (Ro. 12:3) Mwali-werhu muguma oyirikirwe Katerina, * olamire omu Grèce aderhere ntya: “Nakazaga chihuzanya na baguma babonekene nka babakwirire ku nyono, abajira bufundi bunene omu kasi k’okuhubiri, banayinji kulonza abera. Echola charhuma nalema nachibona nka ntacho malire.” Rhukwanene rhuyibuke oku Yehova arhukulwire emwage, arhali mpu bulala rhukwirire, changwa mpu rhuyinji kuderha bwinja, changwa mpu bulala rhunasimwa na bantu banene; aliko bulala rhulonzeze kumuzigira n’okuyunviriza Omugala.​—Yoh. 6:44; 1 Ko. 1:26-31.

5. Bichi rhwayigire kugerera omufano gwa mwene-werhu Hyun?

5 Echindi chibazo rhunachibaza che chinola, ‘K’abantu banambona oku mba muntu w’okulerha omurhula changwa mba muntu w’okulerha akavulindi?’ Rhulole ebyahikiraga mwene-werhu muguma oyirikirwe Hyun, olamire omu Koreya ye Sud. Mango maguma, aliri awaza oku bene-berhu bagwerhe engabane omu chibaga baliri babonekana nka babenja kulusha. Aderhere ntya: “Naliri naderha-derha kubi abola bene-berhu, na buli mango ntaliri nayemera ebi baderhere.” Gurhe byabere? “Eyola ngeso yani yagaba echibaga.” Baguma omu bera ba Hyun bamurhabala amenye echibazo aligwerhe. Hyun ahindamula engeso yage mbi na zene akola ali mushamuka mwinja omu chibaga. Amango rhwamabona okw’engeso y’obuchilwira yamahwanza kuja omu murhima gwerhu ahali h’okulerha omurhula, rhukwanene kulekana nayo juba-juba.

OCHILANGE N’OKUCHIHALA N’OBONGWA

6. Nk’oku olwandiko lwa Wagalatia 5:26 luderhere, ngeso zihe zibi zinalerha omurhima g’obuchilwira?

6 Osome Wagalatia 5:26. Ngeso zihe zibi zakarhuma omuntu arhondera kuyerekana engeso y’obuchilwira? Inguma eli y’okuchihala. Omuntu ochihala ajira omwibone n’okuchikaziza. Eyindi ngeso mbi buli bongwa. Omuntu w’obongwa arhachifija konyine eby’abandi bagwerhe aliko anashuba lonza babibule. Bobola omuntu oyunvira owabo obongwa, ey’amushombere. Rhusimire rhulekane loshi n’ezola ngeso zakalerha obuhanya!

7. Mufano guhe guyerekene ok’okuba mwibone n’okugwarha obongwa kwakalerha obuhanya?

7 Eyola ngeso mbi y’okuchihala n’ey’obongwa, zakashushanywa n’obuchafu buli omu benzene ehirwa omu moteri gw’enviyo. Enviyo yakachigala balala, aliko obola buchafu bwakazibya amatiyo mali magera mw’ebenzene n’okurhuma emyoteri erhachikola bwinja, yanava y’arhoga erhanaza hika emunda eli yaja. Konakuguma, muntu mulebe akakolera Yehova mu kasanzi kalebe. Aliko akaba ashunikirwe n’okuchihala n’obongwa, arhoga. (Mez. 16:18) Aleka kukolera Yehova n’okuchibabaza yenyine n’abandi. Nka gurhe rhwakachilanga n’okuchihala n’obongwa?

8. Nka gurhe rhwakalwisa engeso y’okuchihala?

8 Rhwakalwisa engeso y‘okuchihala omu kugenderera kuyibuka ehano ly’entumwa Paulo ahaga Abanya-filipi: “Ntacho choshi-choshi mujirage omu buhaka changwa omu kulonza erenge, s’aliko oku bwirhonzi mubone abandi oku babalushire.” (Flp. 2:3) Amango rhwamabona okw’abandi barhulushire, rhurhalwisa balala bakaba bagwerhe empano n’obuhashe bunene kurhulusha. Ahali h’okujira ntyo, rhwabazigira. Okola kuli kwinja ahanene amango bali bakolesa empano zabo omu kasi ka Yehova yi bamulerhera obukuze. Oku bwindi, amango abola bene-berhu na bali-berhu bamakolesa ely’ola hano lya Paulo, baseza obwenge bwabo oku ngeso zinja rhugwerhe. N’echola charhuma rhwalerha omurhula n’obuguma omu chibaga.

9. Nka gurhe rhwakaleka kuyunvira mwene-werhu changwa mwali-werhu obongwa?

9 Rhwakalekana n’okuyunvira mwene-werhu changwa mwali-werhu obongwa amango rhwamarhegera oku hali bintu bilebe rhurhakagala kujira bwinja. Akaba rhuli berhohye, rhurhalonza kuyerekana oku rhwabo rhwerhugwerhe mpano zinene changwa buhashe bunene kulusha abandi boshi. S’ahubwe, rhwalonza okuntu rhwakayiganya balala bagwerhe buhashe bunene kurhulusha. Omufano, rhuderhe oku mwene-werhu muguma omu chibaga anageza amajambo makwirire bwenene. Rhwakamubaza nka gurhe anarheganya amajambo mage. Akaba mwali-werhu ayinji vuya bwinja, rhwakamubaza amahano nerhu rhumenye gurhe rhwakavuya bwinja. Akaba Omukristu ochili musole birhamuyorohera okujira abera juba-juba, akahema empanulo oku windi Mukristu oyinji jira abera juba-juba. Amango rhwamajira ebyola, rhwalekana n’obongwa n’okukomeza obufundi bwerhu.

RHUYIGANYE EMIFANO Y’ABANTU BASHAMBERWE OMU BIBLIA

Gideoni aligendereze omurhula haguma na Bene-efrayimu bulala aliri mwirhohye (Olole echifungo che 10-12)

10. Chibazo chihe Gideoni alihurene nacho?

10 Waza oku byahikiraga Gideoni, waliri w’omu shanja lya Manase, n’abalume b’omu shanja lya Efrayimu. Kugerera oburhabale bwa Yehova, Gideoni na bambali bage 300 balipatire buhimanyi bunene n’obola buhimanyi bwakarhumire bagwarha omwibone gunene. Abalume b’eshanja lya Efrayimu bava babuganana na Gideoni, arhali kumubwira koko, s’aliko kumurhonganya. Baligayire bwenene bulala Gideoni arhalibahamagere amango arhondera kulwisa abanzi ba Mungu. Balisezeze obwenge bwabo omu kulanga olukengo lw’eshanja lyabo, n’echola charhuma bayibirira oku Gideoni ajirire echintu ch’akamaro bwenene omu kurhabala kukengesa ezino lya Yehova n’okulanga abantu bage.​—Amu. 8:1.

11. Bichi Gideoni abwiraga abalume b’eshanja lya Efrayimu?

11 Gideoni abwira abalume b’eshanja lya Efrayimu ntya oku bwirhohye: “Bichi nakolere omu kuchihuzanya nenyu?” Enyuma w’ahola, aj’abayibusa okuntu Yehova abarhabalaga bakole ebintu bikomere. Abola balume bayunvirhe ntyo, “barhulera.” (Amu. 8:2, 3) Gideoni aliri tayari kuchirhohya y’agendereza omurhula ahakagarhi k’abantu ba Mungu.

12. Bichi rhwayigire kugerera omufano gwa Bene-efrayimu na Gideoni?

12 Bichi ogula mwazi gurhuyigirize? Omufano gwa Bene-efrayimu gurhuyigirize oku rhurhakwanene kuseza obwenge oku lukengo lwerhu ahali h’olukengo lwa Yehova. Omufano gwa Gideoni gwakayigiriza abashamuka n’amarhwe m’emilala. Akaba muntu mulebe ababere eju y’ebijiro byerhu, rhukwanene rhumenye bulagurhe oyola muntu ababere. Rhwakanashuba kubwira oyola muntu koko oku bintu ajirire binja. Echola charhuhema rhube berhohye, ahanene akaba oyola muntu yegwerhe egosa. Kuli kwinja rhugwarhe obunvikane haguma na bene-berhu ahali h’okulonza kuyerekana oku nta gosa rhugwerhe.

Hana agenderera kurhulera n’okugwarha obusime bulala alilangalire oku Yehova akamurhabere (Olole echifungo che 13-14)

13. Chibazo chihe Hana aligwerhe, na gurhe alijirire?

13 Wazaga n’oku mufano gwa Hana. Alishabirwe n’Omulawi waliyirikirwe Elkana, walimuzigire bwenene. Aliko Elkana aligwerhe owindi mukazi waliyikirwe Penina. Elkana alizigire bwenene Hana kulusha nk’oku alizigire Penina; aliko, “Penina aligwerhe abana si Hana nanga.” Eju y’echola, Penina alema ahambara Hana “buzira kuleka mpu y’amugayisa.” Gurhe Hana aliri achiyunva? Agwarha kahinda kanene! “Alema alaka n’okufunda kulya.” (1 Sa. 1:2, 6, 7) Aliko Ebiblia erhaderhere oku Hana aliri achiholera ku byoshi Penina aliri amujirira. S’ahubwe, abwira Yehova byoshi bili omu murhima gwage analangalira okw’amurhabala. Ka Penina alihikire amango ahindamula engeso yage y’okubabaza Hana? Ntacho Ebiblia ederhere. Aliko rhumenyere oku Hana alishubire kugwarha omurhula gwa ndani n’okugugendereza. “Arhalichigwerhe mugayo omu masu mage.”​—1 Sa. 1:10, 18.

14. Bichi omufano gwa Hana gurhuyigirize?

14 Bichi omufano gwa Hana gurhuyigirize? Akaba hali omuntu oli walonza akuyereke kw’akulushire mu njira nguma changwa eyindi, oyibuke oku wenyine wekwanene kumenya gurhe wakajira. Oyibuke oku birhakuhemere ogwarhe engeso y’obuchilwira naye. Ahali h’okugalula obubi oku bwindi, ochihangane ojire omurhula n’oyola muntu. (Ro. 12:17-21) Chiro akaba oyola muntu arhahindamukire, woyo wagenderera kuyunva orhulerere onagwerhe obusime.

Ntaye mu Apolo na Paulo waliyunvirhire owabo obongwa, bulala balirhegerere oku Yehova ali agisha akasi (Olole echifungo che 15-18)

15. Bichi biyerekene oku Apolo na Paulo baliri kuguma?

15 Buzinda, rhulolage bichi omufano g’omwanafunzi Apolo n’entumwa Paulo gwakarhuyigiriza. Abola balume bombi balimenyere Amandiko. Bombi baliri balimu benja banamenyikene bwenene. Na bombi balirhabere bantu banene babe banafunzi. Aliko ntaye mu bombi waliri ayunvira owabo obongwa.

16. Apolo aliri muntu wa nyabachi?

16 Apolo aliri “muburhwa we Alexandria,” yaliri mu masomo manene omu myaka 100 ya burhanzi. Aliyinji kuderha bwinja, “analimenyere amandiko.” (Mdo. 18:24) Amango Apolo aliri akolera omu vile ye Korinto, bene-berhu baguma omu chibaga bahwanza yerekana oku bamuzigire bwenene kulusha abandi, kuheba ha na Paulo. (1 Ko. 1:12, 13) Ka Apolo aliyemerere eyola ngeso y’akavulindi omu chibaga? Rhurhakawaza ntyo. Aliko hagerere mango maguma Apolo arhengere e Korinto, Paulo amuheba omurhima ashube agalukeyo. (1 Ko. 16:12) Paulo arhakajirire ntyo chiro n’akantyu nk’alibwene oku Apolo ali alerha akavulindi omu chibaga. Kweri, Apolo alikoleseze empano zage omu njira nyinja; k’okuderha okuhamiriza emyazi minja n’okuheba bene-babo na bali-babo omurhima. Rhwakashuba chizera oku Apolo aliri mulume mwirhohye. Omufano, Ebiblia erhaderhere oku Apolo aligayire amango Akila na Prisila “bamusabanulira enjira ya Mungu bwinja-bwinja.”​—Mdo. 18:24-28.

17. Nka gurhe Paulo aligendereze omurhula?

17 Entumwa Paulo alimenyere akasi kenja Apolo aliri akola. Aliko Paulo arhaliyubahire okw’abantu bawaza oku Apolo ye mwinja kumulusha. Obwirhohye, olugero, n’okurhachiyenza kwa Paulo, byalibonekene oku mpanulo ahaga echibaga che Korinto. Arhalisimire okuyunva abantu bali baderha mpu “Nyono indi wa Paulo,” aliko arhabala abantu baseze obwenge bwabo boshi ku Yehova Mungu na Yesu Kristu.​—1 Ko. 3:3-6.

18. Nk’oku olwandiko lwa 1 Wakorinto 4:6, 7 luderhere, bichi omufano gwa Apolo na Paulo gurhuyigirize?

18 Bichi omufano gwa Apolo na Paulo gwakarhuyigiriza? Rhwakakola bwenene omu kasi ka Yehova, rhwakanarhabala bantu banene bajire amaja-mbere kuhikira obubatizo. Aliko rhukwanene rhumenye oku byoshi rhwakolere byagalikene bulala Yehova ali arhurhabala. Omufano gwa Apolo na Paulo gwakashuba kurhuyigiriza echindi chintu. Amango rhugwerhe ngabane zinene omu chibaga, rhwakakola bwenene omu kugendereza omurhula omu chibaga. Rhugwerhe shukurani nene omu kubona okw’abalume bashimikirwe omu chibaga banagendereza omurhula n’obuguma omu kuhana amahano mayumangire oku Chinwa cha Mungu n’okuseza obwenge bwabo, arhali ku bowe bonyine s’aliko oku lwiganyo lwerhu k’okuderha Kristu Yesu!​—Osome 1 Wakorinto 4:6, 7.

19. Bichi buli muguma werhu akwanene kujira? (Olole echisanduku “ Omenye Walerha Omurhima g’Obuchilwira.”)

19 Buli muguma mu rhweshi agwerhe empano Mungu amuhere. Rhwakakolesa olola luhembo “omu kukolerana buli muguma n’owindi.” (1 Pe. 4:10) Hali oku rhwakawaza okw’echirhwajirire chirhali ch’akamaro bwenene. Nka kula emirhi migeke-geke eba y’akamaro omu kuyumbaka enju, ebijiro bigeke-geke rhwakajira byakarhabala omu kulerha obuguma omu chibaga. Rujirage okwerhu koshi rhugalire yirhurhabonekana chiro n’akatyu oku rhuli rhwalonza kubonekana oku rhulushire abandi. Rhujage rhwachihangana okwerhu koshi rhwakagala yi rhugendereza omurhula n’obuguma omu chibaga.​—Efe. 4:3.

OLWIMPO 80 “Onjeni Mwone Kwamba Yehova Ni Mwema”

^ mus. 5 Kuguma n’okw’enaga eli mw’emisharhe migeke-geke yakabereka juba-juba, konakuguma echibaga nacho chakashandazwa juba-juba nka baguma bali balonza babonekane nka balushire abandi. Nk’echibaga chirhakomere na nta buguma bulimo, harhakaba hantu hali omurhula h’okuharamiza Mungu. Mu gunola mwazi, rhwashambala bulagurhe rhukwanene kuchilanga n’omurhima g’obuchilwira na bichi rhwakajira yi rhugendereza omurhula omu chibaga.

^ mus. 4 Mazino maguma mahindamwirwe.