Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 28

Keta kompete malu, maibé haburas dame

Keta kompete malu, maibé haburas dame

“Ita labele sai foti an, labele buka atu manán deʼit, no labele laran-moras ba malu.”—GAL 5:26.

KNANANUK 101 Serbí hamutuk ho unidade

IHA LISAUN NEʼE *

1. Saida mak ema halo tanba hahalok kompete malu?

OHIN loron, ema barak buka atu kompete malu tanba sira hanoin an deʼit. Porezemplu, karik negósiu-naʼin prontu atu halo buat naran deʼit atu bele hetan susesu. Atleta ida karik hakanek atleta seluk hodi bele manán prémiu. Estudante ida karik bosok durante ezame atu bele tama ba universidade diʼak liu. Nuʼudar ema Kristaun, ita rekoñese katak hahalok sira-neʼe mak sala no parte ba “hahalok sira neʼebé husi isin”. (Gal 5:19-21) Maibé se la kuidadu, Jeová nia atan ida bele hamosu hahalok kompete malu iha kongregasaun laran. Ita presiza hanoin kona-ba neʼe tanba hahalok kompete malu bele halakon unidade iha kongregasaun.

2. Iha lisaun neʼe, ita sei aprende kona-ba saida?

2 Iha lisaun neʼe, ita sei koʼalia kona-ba hahalok sira neʼebé book ita atu kompete malu ho irmaun-irmán sira. Ita mós sei aprende kona-ba mane no feto fiar-naʼin husi Bíblia neʼebé la kompete malu. Primeiru, ita sei aprende oinsá ita bele analiza ita-nia motivu.

ANALIZA ITA-NIA MOTIVU

3. Pergunta saida deʼit mak ita presiza husu ba ita-nia an?

3 Dala ruma, diʼak atu analiza ita-nia motivu. Ita bele husu ba ita-nia an: ‘Haʼu kompara haʼu-nia an ho ema seluk atu bele sente katak haʼu iha folin ka lae? Haʼu serbisu makaʼas iha kongregasaun tanba hakarak sai diʼak liu fali irmaun-irmán sira ka lae? Ka haʼu halo nuneʼe tanba hakarak halo Jeová kontente?’ Tanbasá ita presiza husu pergunta sira-neʼe ba ita-nia an? Mai ita haree saida mak Bíblia hatete.

4. Tuir Galásia 6:3, 4, tanbasá ita labele kompara ita-nia an ho ema seluk?

4 Bíblia anima ita atu la kompara ita-nia an ho ema seluk. (Lee Galásia 6:3, 4.) Tanbasá? Tanba se ita hanoin katak ita diʼak liu fali irmaun-irmán seluk, ita bele sai foti an. Ka karik se ita hanoin katak irmaun-irmán sira seluk mak diʼak liu fali ita, ita bele sai laran-kraik. Hanoin hanesan neʼe la matenek. (Rom 12:3) Irmán Katerina * neʼebé hela iha rai-Grésia hatete: “Uluk haʼu kompara haʼu-nia an ho ema seluk neʼebé bonita liu, matenek iha serbisu haklaken, no mós matenek atu habelun ho ema. Rezultadu mak haʼu sente folin-laek.” Ita presiza hanoin-hetan katak Jeová dada ita ba nia, laʼós tanba ita bonita, matenek atu koʼalia ka ema barak gosta ita, maibé tanba ita hakarak atu hadomi nia no hakarak atu rona ba ninia Oan-Mane.—João 6:44; 1 Kor 1:26-31.

5. Saida mak ita aprende husi irmaun Hyun?

5 Pergunta seluk neʼebé ita bele husu ba ita-nia an mak: ‘Ema koñese haʼu nuʼudar ema neʼebé buka dame, ka haʼu sempre diskute malu ho ema seluk?’ Hanoin toʼok kona-ba irmaun Hyun neʼebé serbí nuʼudar katuas kongregasaun iha rai-Koreia Súl. Uluk nia hanoin katak irmaun balu neʼebé iha responsabilidade iha kongregasaun koko atu kompete malu ho nia. Nia hatete: “Haʼu la kontente ho irmaun sira-neʼe no dala barak haʼu la konkorda ho sira-nia liafuan.” Neʼe lori rezultadu saida? Nia hatete: “Haʼu-nia hahalok halakon unidade iha kongregasaun.” Irmaun Hyun nia kolega balu ajuda nia atu rekoñese ninia fraku. Irmaun Hyun halo mudansa, no ohin loron nia serbí nuʼudar katuas kongregasaun neʼebé diʼak. Se ita nota katak ita iha toman atu kompete malu duké buka dame, ita presiza halo mudansa kedas.

KETA SAI FOTI AN NO LARAN-MORAS

6. Tuir Galásia 5:26, hahalok saida deʼit mak book ita atu kompete malu?

6 Lee Galásia 5:26. Hahalok saida mak bele book ita atu kompete malu ho irmaun-irmán sira? Hahalok ida mak foti an. Baibain ema neʼebé foti an mak hanoin an deʼit. Hahalok seluk mak laran-moras. Ema neʼebé laran-moras hakarak atu hetan buat neʼebé ema seluk iha no mós lakohi atu ema seluk iha buat sira-neʼe. Bainhira ema ida laran-moras ba ema seluk, tuir loloos nia odi ema neʼe. Ita hakarak hasees an husi hahalok sira-neʼe hanesan ita hasees an husi moras aat sira.

7. Ezemplu saida mak hatudu katak hahalok foti an no laran-moras mak aat?

7 Hahalok foti an no mós laran-moras mak hanesan ho foʼer neʼebé kontamina aviaun nia mina. Aviaun nafatin bele semo, maibé foʼer neʼebé kontamina aviaun nia mina bele halo mákina entupidu no halo aviaun lakon forsa bainhira atu tun no neʼe bele hamosu asidente. Nuneʼe mós karik ema ida serbí Jeová ba tempu kleur. Maibé se nia sai foti an no laran-moras, nia sei hasoru problema. (Prov 16:18) Nia sei para atu serbí Jeová no lori susar ba ninia an no mós ema seluk. Oinsá ita bele hasees an husi hahalok foti an no laran-moras?

8. Oinsá ita bele hadook an husi hahalok foti an?

8 Ita bele hasees an husi hahalok foti an hodi aplika apóstolu Paulo nia konsellu ba ema Kristaun iha Filipe: “Keta halo buat ida hodi buka atu manán deʼit ka foti an, maibé ho haraik an hodi haree ema seluk boot liu fali imi.” (Flp 2:3) Se ita haree irmaun-irmán seluk boot liu fali ita, ita sei la kompete malu ho sira maski sira iha talentu no abilidade diʼak liu fali ita. Maibé, ita sei kontente ho sira, liuliu se sira uza sira-nia abilidade atu serbí Jeová. Nuneʼe mós se irmaun-irmán sira neʼebé iha matenek halo tuir Paulo nia konsellu, sira sei tau fokus ba ita-nia hahalok diʼak. Rezultadu mak ita sei haburas dame no unidade iha kongregasaun.

9. Oinsá ita bele hasees an husi hahalok laran-moras?

9 Hodi haraik an ka rekoñese ita-nia limitasaun, ita bele hasees an husi hahalok laran-moras. Se ita haraik an, ita sei la koko atu hatudu katak ita mak diʼak liu ka matenek liu fali ema seluk. Maibé, ita sei koko atu aprende husi ema sira neʼebé matenek liu fali ita. Porezemplu, karik irmaun ida matenek atu hatoʼo diskursu públiku. Karik ita bele husu nia kona-ba oinsá nia prepara ninia diskursu. Se irmán ida matenek atu teʼin, karik ita bele husu sujestaun husi nia kona-ba atu bele teʼin ho diʼak liután. No se susar ba joven Kristaun ida atu buka belun, karik nia bele husu sujestaun husi irmaun ka irmán ida neʼebé matenek atu habelun ho ema. Hodi halo nuneʼe, ita bele hadook an husi hahalok laran-moras no aumenta ita-nia matenek iha dalan oioin.

APRENDE HUSI FIAR-NAʼIN SIRA IHA BÍBLIA

Tanba Gideão haraik an, nia mantein dame ho mane sira husi suku Efraim (Haree parágrafu 10-12)

10. Gideão hasoru problema saida?

10 Hanoin toʼok kona-ba saida mak akontese entre Gideão husi suku Manasés no mane sira husi suku Efraim. Jeová ajuda Gideão no ninia soldadu naʼin-300 atu manán funu no sira bele sai foti an. Mane sira husi suku Efraim mai hasoru Gideão, laʼós atu gaba nia, maibé atu buka-lia ho nia. Karik sira hirus tanba foufoun Gideão la konvida sira atu tuir funu hasoru Maromak nia inimigu sira. Sira hanoin katak ema presiza respeitu sira-nia suku, tan neʼe sira haluha katak buat neʼebé importante liu mak Gideão lori glória ba Jeová nia naran no nia proteje Jeová nia povu.—Juís 8:1.

11. Gideão hatete saida ba mane sira husi Efraim?

11 Ho haraik an Gideão hatete ba mane sira husi suku Efraim: “Haʼu halo buat kiʼik deʼit se kompara ho imi, loos ka lae?” Tuirmai nia fó-hanoin sira kona-ba oinsá Jeová ajuda ona sira atu halo buat kmanek oioin. Rezultadu mak mane sira-neʼe “sai kalma”. (Juís 8:2, 3) Gideão prontu atu hatudu haraik an hodi bele mantein dame iha Maromak nia povu nia leet.

12. Saida mak ita bele aprende husi mane Efraim sira no Gideão?

12 Saida mak ita bele aprende husi istória neʼe? Mane sira husi suku Efraim nia ezemplu hanorin ita katak la diʼak se ita fokus liu atu hetan gaba duké fó glória ba Maromak. Ulun ba família no katuas kongregasaun sira bele aprende husi Gideão. Se ema ruma laran-kanek tanba buat neʼebé ita halo, koko atu komprende tanbasá sira sente hanesan neʼe. Ita mós bele gaba buat diʼak neʼebé ema neʼe halo. Atu halo nuneʼe, ita presiza haraik an, liuliu se ema neʼe mak sala. Iha relasaun diʼak ho irmaun-irmán sira mak importante liu duké prova katak ita mak loos.

Tanba Ana fiar katak Jeová sei ajuda nia, nia sente fali dame (Haree parágrafu 13-14)

13. Susar saida mak Ana hasoru? Saida mak nia halo?

13 Hanoin toʼok kona-ba Ana nia ezemplu. Ana nia laʼen mak ema Levi naran Elkana, no nia hadomi tebes Ana. Maibé Elkana iha feen seluk naran Penina. Elkana hadomi liu Ana duké Penina. Maski nuneʼe, “Penina iha oan, maibé Ana la iha oan”. Tan neʼe, Penina hatún beibeik Ana hodi halo Ana laran-kanek. Ana laran-triste tebes. “Nia tanis no lakohi han.” (1 Sam 1:2, 6, 7) Maibé Bíblia la fó sai katak Ana koko atu selu aat fali ba Penina. Duké halo nuneʼe, nia fó sai ninia sentimentu ba Jeová no tau fiar katak Jeová sei ajuda nia. Penina nia hahalok troka ka lae? Bíblia la dehan kona-ba neʼe. Maibé ita hatene katak Ana sente fali dame. “No ninia oin la murón tan.”—1 Sam 1:10, 18.

14. Saida mak ita aprende husi Ana?

14 Ita aprende saida husi Ana? Se ema ruma buka atu kompete malu ho Ita, hanoin-hetan bá katak Ita bele deside atu kontrola buat neʼebé Ita sei halo iha situasaun neʼe. Ita la presiza kompete malu. Duké selu aat ho aat, diʼak atu buka dame ho ema seluk. (Rom 12:17-21) Maski karik ema neʼe la troka ninia hahalok, maibé Ita nafatin iha dame.

Tanba Apolo no Paulo komprende katak Jeová mak haraik bensaun ba sira-nia serbisu, sira la kompete malu (Haree parágrafu 15-18)

15. Saida mak hanesan entre Apolo no Paulo?

15 Ikusliu, hanoin kona-ba saida mak ita bele aprende husi Apolo no apóstolu Paulo. Sira naʼin-rua matenek tebes kona-ba Eskritura sira. Ema barak koñese sira naʼin-rua no sira mestre neʼebé matenek. No sira naʼin-rua mós ajuda ema barak atu sai Jesus nia dixípulu. Maibé sira naʼin-rua la kompete malu.

16. Apolo mak ema oinsá?

16 Apolo “moris iha sidade Alexandria”, neʼe mak sentru ba edukasaun iha apóstolu sira-nia tempu. Nia matenek atu koʼalia no “hatene didiʼak kona-ba Eskritura”. (Após 18:24) Bainhira Apolo serbí iha Korinto, irmaun-irmán balu iha kongregasaun hatudu katak sira gosta liu nia duké irmaun seluk, inklui Paulo. (1 Kor 1:12, 13) Apolo mak book ema atu haketak malu ka lae? Ita bele fiar katak nia la halo ida-neʼe. Tuir loloos, tempu balu depois Apolo husik tiha Korinto, Paulo anima Apolo atu mai fali Korinto. (1 Kor 16:12) Paulo sei nunka halo nuneʼe se nia sente katak Apolo halakon unidade iha kongregasaun. Klaru katak, Apolo uza ninia matenek atu haklaken liafuan diʼak no mós hametin irmaun-irmán sira. Ita mós bele fiar katak Apolo mak ema neʼebé haraik an. Porezemplu, Bíblia la fó sai katak Apolo sai laran-kanek bainhira Áquila no Priscila “esplika diʼak liután ba nia kona-ba Maromak nia dalan”.—Após 18:24-28.

17. Oinsá Paulo haburas dame?

17 Apóstolu Paulo hatene kona-ba Apolo nia serbisu diʼak hotu. Maibé Paulo la hanoin barak kona-ba ema sei hanoin katak Apolo mak diʼak liu. Bainhira ita lee kona-ba buat neʼebé Paulo hakerek ba ema Kristaun iha Korinto, ita bele haree katak Paulo mak ema haraik an no la ulun-toos. Nia la gosta bainhira ema hatete katak “haʼu Paulo nian”, maibé nia hakarak fó glória hotu ba Maromak Jeová no mós ba Jesus Kristu.—1 Kor 3:3-6.

18. Tuir 1 Korinto 4:6, 7, saida mak ita aprende husi Apolo no Paulo?

18 Saida mak ita bele aprende husi Apolo no Paulo? Karik ita serbisu makaʼas ba Jeová no ita ajuda ema barak atu laʼo ba oin no hetan batizmu. Maibé ita komprende katak ida-neʼe bele akontese tanba Jeová mak ajuda ita. Ita mós aprende buat seluk tan husi Apolo no Paulo. Bainhira ita iha responsabilidade oioin iha kongregasaun, ita iha oportunidade barak liután atu haburas dame iha kongregasaun. Ita sente agradese tebes bainhira katuas no atan ba kongregasaun ajuda ita atu iha unidade no dame. Sira halo nuneʼe hodi fó konsellu ba ita husi Bíblia. Sira la koko atu sai ema neʼebé importante liu, maibé sira ajuda ema hotu iha kongregasaun atu halo tuir Jesus no banati-tuir ninia ezemplu.—Lee 1 Korinto 4:6, 7.

19. Ita ida-idak bele halo saida? (Haree mós kaixa “ Keta hamosu kompete malu”.)

19 Ita hotu iha talentu ka abilidade. Ita bele uza ida-neʼe atu “serbí malu”. (1 Ped 4:10) Karik ita hanoin katak buat neʼebé ita halo ladún importante. Maibé hanoin-hetan katak kabas ida-idak bele soru hamutuk hodi sai tais neʼebé furak. Nuneʼe mós buat kiʼik neʼebé ita halo bele ajuda kongregasaun atu iha unidade. Mai ita hotu hakaʼas an atu la kompete malu. No mai ita hakaʼas an atu haburas dame no unidade iha kongregasaun.—Éf 4:3.

KNANANUK 80 “Koko no haree katak Jeová mak diʼak”

^ par. 5 Hanesan sanan-rai neʼebé komesa nakfera fasil deʼit atu rahun, nuneʼe mós hahalok kompete malu bele halakon unidade iha kongregasaun. Se kongregasaun la iha unidade, ema labele adora Maromak ho dame. Ita sei koʼalia kona-ba tanbasá ita presiza hasees an husi hahalok kompete malu no saida mak ita bele halo atu haburas dame iha kongregasaun.

^ par. 4 Naran balu laʼós naran neʼebé loos.