Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 28

La jletik ja lamanili, sok mi jaʼuk ja yajel jbʼajtik preba

La jletik ja lamanili, sok mi jaʼuk ja yajel jbʼajtik preba

«Mokni jtoy jbʼajtik, mok jniktik bʼa yajel jbʼajtik preba sok mok jkʼul jbʼajtik imbidiar» (GÁL. 5:26, TNM).

TSʼEBʼOJ 101 La aʼtijukotik lajan

JA JAS OJ PAKLAXUK *

1. ¿Jasa wa xbʼobʼ sjom yajni ay maʼ wa xyaʼa preba?

JA BʼA luʼumkʼinal it, jitsan kristyano puestoni aye bʼa skʼulajel chikan jasa bʼa jachuk sjejel masto ekʼxele yuja tuki. Jun sjejel, jun winik negosyoʼanum bʼobʼta ojni skʼuluk jastik bʼa mi lekuk bʼa masto oj ekʼxuk yuja maʼ wansok preba. Bʼobʼta jun tajnum gana oj syajbʼes ja pilan tajnumi bʼa jachuk oj skʼul ganar. Ma bʼobʼta jun estudiante wan yajel preba bʼa oj ochuk bʼa jun universidad jel naʼubʼal sbʼaj pe wa xyaʼa trampa ja bʼa eksameniki. Jastal snochumanotik ja Kristo, wa xnaʼatik mini lekuk ja jastik jaw, pes tini chʼikan ‹soka jas wa skʼana june› (Gál. 5:19-21). Pe ¿ay maʼ jun yaʼtijum Jyoba bʼa wan yajel preba ja bʼa kongregasyon sok mi wanuk yajel sbʼaj kuenta? Jelni tʼilan sjakʼjel ja sjobʼjel it, yujni ja it wa xbʼobʼ sjom ja jastal tsoman ay ja kermanotiki.

2. ¿Jasa oj kiltik ja bʼa artikulo it?

2 Ja bʼa artikulo it, oj jtatik tiʼal jastik modoʼal oj yiʼotik bʼa oj jkʼantik mas oj ekʼxukotik yuja kermanotiki. Cha oj jpaklaytik jujuntik sjejelik bʼa yaʼtijumik toj ja Dyos bʼa tyempo najate bʼa mi kʼulajiye ganar yuja tikʼe modoʼal it. Pe bʼajtan tʼilani oj kiltik jastal ayotik.

LA KILTIK JASTAL AYOTIK

3. ¿Jastik sjobʼjelik tʼilan oj kaʼ jbʼajtik?

3 Jelni lek ja oj kiltik jastal ayotik kada tʼusan tyempo. Ojni bʼobʼ jobʼ jbʼajtik: «¿Tʼilan maʼ oj jlajbʼaj soka tuk bʼa jachuk lek oj kabʼ oj ajyukon? ¿Jasa wa snikawon aʼtel ja bʼa kongregasyon? ¿Yuj maʼ wa xkʼana masto oj ekʼxukon ke yuja tuki, ma masto oj ekʼxukon ke yuj jun hermano ma jun hermana? Ma ¿kechani wa xkʼana yajelyi ja jasa mas lek ja Jyoba?». ¿Jas yuj jel tʼilan sjakʼjel ja sjobʼjelik it? La kiltik ja jas wa xyala ja Biblia.

4. Jastalni wa xyala ja Gálatas 6:3, 4, ¿jas yuj mok jlajbʼajtik soka tuki?

4 Ja Biblia wa xyala mokni jlajbʼajtik soka tuki (kʼuman ja Gálatas 6:3, 4). ¿Jas yuj? Yujni ta jlaja jbʼajtik soka tuki sok xkabʼtik mas ekʼxelotik, ojni bʼobʼ kaʼ jbʼajtik niwan. Sok ta kabʼtik jel skoʼelalotik, ojni bʼobʼ ya el jganatik. Mini june ja bʼa chabʼ jasunuk it wa xchiktes ke toj ay ja jpensartiki (Rom. 12:3). Jun hermana bʼa Grecia sbʼiʼil Katerina * wa xyala: «Ja ajyi kʼajyelni wa xlaja jbʼaj soka tuk hermanaʼik bʼa lajansok mas tsamale, mas jel snaʼawe ja bʼa xcholjeli sok mas jel staʼa yamigaʼe. Ja jaw wa xya kabʼ mi jas la makuniyon». La ka juljkʼujoltik ja Jyoba mi jaʼ yiʼajotikjan yuja jtsamaliltiki, yuja jel xnaʼatik kʼumali sok yuja jel xnaji jbʼajtiki. Ja yeʼn yiʼajontikjan yuja puesto ayotik bʼa syajtajel sok smaklajel ja Yunini (Juan 6:44; 1 Cor. 1:26-31).

5. ¿Jasa waxa nebʼa sbʼaja jas ekʼ sbʼaj jun hermano sbʼiʼil Hyun?

5 Cha ojni bʼobʼ jobʼ jbʼajtik: «¿Wan maʼ xyilawone ja tuk bʼa tolabida wa xleʼa ja lamanili, ma tikʼanxta wa xchʼika jbʼaj bʼa kʼumal?». La kiltik jasa ekʼ sbʼaj jun hermano sbʼiʼil Hyun, bʼa ti sbʼaj bʼa Corea del Sur. Ajyi jun tyempo bʼa yila lajansok wan yajelyi preba soka matik ay xchole ja bʼa kongregasyoni. Ja yeʼn wa xcholo: «Wani xkʼenaye sok tʼusan mi spetsanil ekʼele mini la ochyon akuerdo soka jas wa xyalawe». ¿Jasa ekʼi? Ja yeʼn wa xyala: «Ja jmodo spilani ja kongregasyoni». Jitsan ja bʼa yamigoʼiki koltajiyuj bʼa oj snaʼ ja jastal wa xtaxi. Ja Hyun stukbʼes sbʼaj, jaxa wego kʼotel jun lekil ansyano. ¿Jasa wa xnebʼatik? Tʼilani ay jas oj jkʼultik ta wa xkilatik lajansok wantik yajel preba soka tuk sok mi wantik slejel ja lamanili.

MOK JTOY JBʼAJTIK SOK MOK JKʼUL JBʼAJTIK IMBIDIAR

6. Jastalni wa xyala ja Gálatas 5:26, ¿jastik modoʼal oj yiʼotik bʼa sjejel jun modoʼal bʼa yajel jbʼajtik preba?

6 (Kʼuman ja Gálatas 5:26 *). ¿Jastik modoʼal oj yiʼotik bʼa sjejel jun modoʼal bʼa yajel jbʼajtik preba? June jani ja stoyjel jbʼajtik. Ja maʼ wa stoyo sbʼaji jelni niwan xyaʼa sbʼaj sok kechanta yeʼn wa spensaraʼan sbʼaj. Pilan modoʼal jani ja imbidia. Ja maʼ imbidioso mini kechan wa skʼana ja jas yiʼoj ja tuk kristyano, cha wani skʼana mok ajyukyuj. Ja yuj tak, skʼulajel imbidiar june wani stojolan yilkʼujolajel. Sen wani xkʼanatik spakjel ajnel ja bʼa modoʼalik it jastalnisok jun chamel.

7. ¿Jas sjejel wa skoltayotik bʼa yabʼjel stojol ja wokol wa xyiʼajan ja stoyjel jbʼajtik sok ja imbidia?

7 Ja stoyjel jbʼajtik sok ja imbidia ojni slajtik ja kux wa xya kuxbʼuk ja sgasolinaʼil jun avión. Bʼobʼta ojni bʼobʼ kʼeʼuk ja avióni; pe ta ja kux smaka ja bʼa wa x-ekʼ ja gasolina, bʼobʼta ja motorik oj chʼak yip ja yajni ojxa koʼuki sok oj ya choke. Junxtani soka it, bʼobʼta ay maʼ ayxa tyempo wan yaʼteltajel ja Jyoba; pe ta ja bʼa skʼujol jel niwan xyaʼa sbʼaj sok ayiʼoj imbidia, yeʼntani oj koʼ luʼum (Prov. 16:18). Oj yakan yaʼteltajel ja Jyoba, oj syajbʼes sbʼaj sok oj syajbʼes ja tuki. ¿Jasa oj skoltayotik bʼa mi oj jtoy jbʼajtik sok paxel imbidioso?

8. ¿Jasa oj skoltayotik bʼa mi oj katikan oj skʼulotik ganar ja stoyjel jbʼajtiki?

8 Ta wa xnochotik ja rason yayi ja filipenseʼik ja jekabʼanum Pablo mini oj katikan oj skʼulotik ganar ja stoyjel jbʼajtiki. Ja yeʼn yala: «Naahuic que ay otro ja hua mojexi, mi quechanuc ja huenlex. Miyuc, ja mero smeranili, sbej que nihuan oja huilex ja hua mojexi» (Filip. 2:3). Ta wa xpensarantik mas ekʼxel ja tuk yuja keʼntiki, mini oj katik preba soka matik mas wa snaʼa ke yuja keʼntiki. Pe mastoni ta jaʼ wane yajel makunuk bʼa stoyjel ja Jyoba. Chomajkil, ta ja hermanoʼik matik jel snaʼawe wa xcha snochowe ja rason yaʼa ja Pablo, jani oj waj skʼujole ja lekil modoʼal wa xyilawekitiki. Sok jachuk oj koltanukotik bʼa oj ajyuk laman sok tsoman ja kongregasyoni.

9. ¿Jasa oj skoltayotik bʼa mi oj ajyukujtik imbidia?

9 ¿Jasa oj skoltayotik bʼa mi oj ajyukujtik imbidia? Jani snajel ayta stikʼanil ja janekʼ wa xlajxikujtiki. Ta jachkʼa, mini oj jletik modo sjejel bʼa mas wa xnaʼatik ja keʼntik yuja tuk kristyano. Jaʼuktoma, ojni jletik modo snebʼjel sbʼaja matik masto lek wa skʼulan jujuntik jasunuk yuja keʼntiki. Jun sjejel, ta jun hermano bʼa kongregasyon jel lek xya ekʼuk ja sloʼili, ojni bʼobʼ jobʼtikyi jastal wa xchapa. Ta jun hermana jel lek skʼulan waʼel, ojni bʼobʼ jobʼtikyi jastal wa skʼulan bʼa oj jnebʼtik. Sok ta jun kerem mi jel pasiluk xyabʼ oj staʼ yamigoʼik, bʼobʼta ojni bʼobʼ skʼanyi skoltajel ja tuk bʼa ayni yamigoʼe. Yibʼanal ja jastik it ojni skoltayotik bʼa mi oj ajyukujtik imbidia sok jachuk keʼntik mismo oj jnebʼtik.

LA JNEBʼTIK JA SJEJELIK BʼA TYEMPO NAJATE

Yuja chʼin yaʼa sbʼaji, ja Gedeón ya ajyuk lamanil soka winike bʼa Efraín. (Kʼela ja parrapoʼik 10 man 12).

10. ¿Jas wokol stʼaspun ja Gedeón?

10 La jpensaraʼuktik ja jas ekʼ sbʼaj ja Gedeón, bʼa tini ay bʼa kʼole bʼa Manasés, sok ja winike bʼa kʼole bʼa Efraín. Soka skoltanel ja Jyoba, ja Gedeón soka 300 swiniki skʼulane ganar jun niwan guerra bʼa ojni bʼobʼ yaʼ sbʼaje niwan ajyi. Ja winike bʼa Efraín waj staʼe loʼil ja Gedeón, pe mi bʼa oj skʼul-e felicitar, sbʼajni snikjelyi kʼumal. Lajansok yajbʼesnubʼale yuja jel niwan xyaʼa sbʼaje yujni mi lokjiye tiroʼanel soka skontraʼik ja Dyosi. Jaʼita jel waj skʼujole stalnajel ja jastal wa x-ilji ja kʼole bʼayeʼi sok mini spensarane ja jas mas tʼilani: ja Gedeón wantoni xchʼak koltanuk bʼa stoyjel ja sbʼiʼil ja Jyoba sok stalnajel ja xchonabʼi (Juec. 8:1).

11. ¿Jastal jakʼjiyile ja winike bʼa Efraín yuja Gedeón?

11 Ja Gedeón chʼin yaʼa sbʼaj ja yajni yala yabʼ ja winike bʼa Efraín: «¿Sok jasun kʼotel ja jas jkʼulunej ja keʼn sbʼaja jasa kʼulunejex ja weʼnlexi?». Tsaʼan tixa yayile jun sjejel sbʼa jastal akʼubʼal koʼuk slekilale yuja Jyoba. Jaxa it koltani bʼa oj yaʼe kulan (Juec. 8:2, 3). Ja Gedeón puesto ajyi bʼa mi oj yaʼ sbʼaj niwan bʼa jachuk oj ajyuk lamanil ja bʼa xchonabʼil ja Dyosi.

12. ¿Jasa wa xnebʼatik sbʼaja winike bʼa Efraín sok sbʼaja Gedeón?

12 ¿Jasa wa sjeʼakitik ja loʼil it? Sbʼaja winike bʼa Efraín, wa xnebʼatik jaʼ oj katikyi mas stʼilanil ja stoyjelal ja Jyoba ke yuj stalnajel ja jastal wala iljitiki. Jaxa bʼa Gedeón, ja olomalik bʼa pamilya sok ja ansyanoʼik wani xbʼobʼ snebʼ-e ke ta ay maʼ tajkel aysoke yuj jun jasunuk skʼulane, jelni tʼilan oj yabʼye stojol jas yuj ja tajkel ayi. Cha ojni bʼobʼ skʼul-e felicitar yuj jun jasunuk jel lek skʼulunej. Skʼulajel ja it wani skʼana yajel jbʼajtik chʼin, mastoni ta chikan lek ke mi stojoluk ay ja jun kristyano. Pe yajel ajyuk ja lamanil mastoni tʼilan ke yuja oj jetik ay kiʼojtik rason.

Yuja sjipa skʼujol bʼa ojni koltajuk yuja Jyoba, ja Ana ajyi laman. (Kʼela ja parrapoʼik 13 sok 14).

13. ¿Jas wokol ekʼ sbʼaj ja Ana sok jas skʼulan?

13 La cha kiltik ja sjejel bʼa Ana. Ja yeʼn nupanelsok jun levita sbʼiʼil Elcaná, sok jelni xkʼanji. Pe ja Elcaná ay pilan xcheʼum, sok sbʼiʼil Peniná. Ja yeʼn mastoni wa skʼana ja Ana ke yuja Peniná. Pe, «ja Peniná ay yuntikil, pe ja Ana mini june». Ja Peniná «tolabida wa stselay bʼa oj syajbʼes», sok jaxa «Ana jel x-okʼi sok mi xwaʼi» (1 Sam. 1:2, 6, 7). Ama jachuk, ja Biblia mi bʼa wa xyala ta ja Ana sleʼa modo bʼa oj ya stup ja Peniná. Jaʼuktoma, ja yeʼn sjamayi ja skʼujol ja Jyoba sok sjipa skʼujol bʼa ojni koltajukyuj. Mini xnaʼatik ta stukbʼes ja smodo ja Peniná. Ja jas wa xnaʼatiki ja Ana ajyiyuj sok yani ajyuk ja lamanil, pes ja Biblia wa xyala ke «ja sniʼ sati mixa chamkʼujoluk ay» (1 Sam. 1:10, 18).

14. ¿Jasa wa xnebʼatik sbʼaja Ana?

14 ¿Jasa wa xnebʼatik sbʼaja Ana? Ta ay maʼ wa sleʼa modo oj och probar jmoktik, la jul jkʼujoltik tini ay bʼa jkʼabʼtik ja jas oj jkʼuluktiki. Mokni katikan bʼa oj skʼulotik ganar ja kʼumali. Mas lek la jletik ja lamanili sok mok katik stup ja tuki (Rom. 12:17-21). Ama ta ja jun mi stukbʼes ja smodo, ja keʼntiki ojni bʼobʼ ajyukotik laman sok gusto.

Yuja wa snaʼawe ke ja Jyoba wan yajel koʼ slekilal ja aʼteli, ja Apolos soka Pablo mini yila sbʼaje jastal skontra sbʼaje. (Kʼela ja parrapoʼik 15 man 18).

15. ¿Bʼa jas wa slaja sbʼaje ja Apolos soka Pablo?

15 Tsaʼanxta, la kiltik ja jas wa sjeʼakitik ja sjejel bʼa nebʼuman Apolos sok ja jekabʼanum Pablo. Xchawanile jelni snaʼawe sbʼaja Yabʼal ja Dyosi, sok kʼotele lekil maestroʼik sok jel xnaji sbʼaje. Chomajkil, xchawanile koltanele yajel och jitsan nebʼumanik. Pe ja yeʼnleʼi mini kontra yila sbʼaje.

16. ¿Jastal kʼot ja Apolosi?

16 Ja Apolos «ti mero sbʼaj bʼa Alejandría», bʼa kʼotelni jun chonabʼ bʼa eskuelaʼik ja bʼa bʼajtan siglo. Ja yeʼn jelni snaʼa kʼumanel sok «wani snaʼa sbʼaj lek ja Yabʼal ja Dyosi» (Hech. 18:24, TNM). Yajni ja Apolos ajyi jun tyempo ja bʼa Corinto, jujuntik hermano bʼa kongregasyon yalawe toj lek jani wa skʼanawe ja Apolos ke yuja tuk matik ajyelexa ja tiw, jastalni ja Pablo (1 Cor. 1:12, 13). ¿Ya maʼ ajyuk ja Apolos ja tikʼe modoʼal jaw wa xpilwani? Miniʼa. Pes tʼusan tsaʼan yajni ja Apolos waj ja bʼa Corinto, ja Pablo spatayi skʼujol bʼa akumxuk (1 Cor. 16:12). Ja Pablo mini oj skʼanyi ja jaw ja Apolos lek yuj wa spensaraʼan wan spiljel ja kongregasyoni. Chikani lek ja Apolos wan yajel makunuk lek ja jas wa snaʼa: bʼa xcholjel ja lekil rasoni sok stsatsankʼujolajel ja hermanoʼiki. Cha wani xbʼobʼ jkʼuʼuktik lek ke ja Apolos kʼotni jun winik chʼin wa xyaʼa sbʼaj. Jun sjejel, mini bʼa taxel ta tajki yajni ja Áquila soka Priscila «och yale yab ja ba jas mi to huas snaa lequi, jastal ja mero sbej ja Diosi» (Hech. 18:24-28).

17. ¿Jasa skʼulan ja Pablo bʼa yajel ajyuk lamanil?

17 Ja jekabʼanum Pablo altantoni ajyi ja bʼa lekil aʼtel wan skʼulajel ja Apolos. Pe mini yabʼ wan kʼulajelyuj ganar. Ja rason stsʼijbʼanyi ja kongregasyon bʼa Corinto, wani xbʼobʼ kiltik ja Pablo chʼin yaʼa sbʼaj, snaʼa mi xchʼak lajxukyuj sok yabʼni stojolil. Ja yeʼn mini yabʼ wan toyjel yajni jujuntik yalawe «ja queni ti ayon soc ja Pablo», pes jani yaʼakan atoyjuk ja Jyoba Dyos soka Jesukristo (1 Cor. 3:3-6).

18. Jastalni wa xyala ja 1 Corintios 4:6, 7, ¿jasa wa xnebʼatik sbʼaja Apolos sok sbʼaja Pablo?

18 ¿Jasa wa xnebʼatik sbʼaja Apolos sok sbʼaja Pablo? Ke spetsanil ja tsatsal aʼtel wa xkʼulantik yuja Jyoba sok spetsanil ja jas bʼobʼta wa xlajxikujtik skoltajel ja kristyanoʼik bʼa oj yiʼe jaʼ jani stsʼakatal ja slekilal wa xyaʼa ja Jyoba. Pilan jas wa xnebʼatik, ke yajni ay mas jcholtik ja bʼa kongregasyoni, mastoni wa xbʼobʼ koltanukotik bʼa oj ajyuk laman sok tsoman. Ja ansyanoʼik soka skoltanumik wani skʼulane ja it yajni ti wa xyawe eluk bʼa Yabʼal Dyos ja rasonik wa xyaʼaweʼi sok mi wa xyaʼawekan bʼa yeʼn atoyjuke, jani sbʼaja lekil sjejel kiʼojtiki, ja Kristo Jesús. ¡Jelni xkaʼatik tsʼakatal yuja teye jmoktiki! (Kʼuman ja 1 Corintios 4:6, 7).

19. ¿Jasa oj bʼobʼ jkʼuluktik kada jujune? (Kʼela ja rekwagro « Mok jniktik bʼa yajel jbʼajtik preba»).

19 Ja Dyosi yaʼunej tuktukil jdontik ma jastik wa xbʼobʼ jkʼuluktik bʼa yajel makunuk bʼa skoltajel jbʼajtik (1 Ped. 4:10). Bʼobʼta wa xkabʼtik mini jel wanotik koltanel. Pes jastalni jel tʼilan kada tabla bʼa slutjel jun naʼits, cha jachni ja janekʼ wa xkʼulantiki, ama tʼusanuk, wani xbʼobʼ koltanuk bʼa oj ajyuk tsoman ja kongregasyoni. Ja yuj, jelni tʼilan kibʼanaltik oj jkʼujoluktik bʼa mi oj jetik masto ekʼxelotik ja keʼntik yuja tuki. Sok la jkʼuluktik ja janekʼ wa xbʼobʼkujtik bʼa oj ajyuk laman sok tsoman ja kongregasyon (Efes. 4:3).

TSʼEBʼOJ 80 «Abʼan sok ila ja Jyoba jel lek»

^ par. 5 Ta ayxa syaj jun oxom, wani xbʼobʼ tʼaj ele. Cha jachni oj ekʼ ja bʼa kongregasyon ta ay maʼ wa xyaʼa sbʼaj preba, ojni spil sbʼaj. Ta mi yij ay sok mi tsoman ayuk jun kongregasyon, mini xbʼobʼ toyxuk ja Dyos bʼa jun modo laman. Ja bʼa artikulo it oj paklaxuk jas yuj mok jpensaraʼuktik masto ekʼxelotik ja keʼntik ke yuja tuki sok jas oj jkʼuluktik bʼa slejel ajyel laman ja bʼa kongregasyon.

^ par. 4 Tukbʼesnubʼal ja sbʼiʼile.

^ par. 6 Gálatas 5:26 (TNM): «Mokni jtoy jbʼajtik, mok jniktik bʼa yajel jbʼajtik preba sok mok jkʼul jbʼajtik imbidiar».