Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 29

Anyong’a negi i kum mediri peri!

Anyong’a negi i kum mediri peri!

“Dong’ ng’atuman . . . [anyong’a] nege i kume gire kende, man kum wadi re ngo.”​—GAL. 6:4.

WER 34 Abiwotho i bedopwe

I ADUNDO *

1. Pirang’o Yehova beporowa ngo ku jumange?

YEHOVA ubemito ngo piny m’ecwiyo man dhanu ceke gibed ayi ma rom. Lembuno ubenen kamaleng’ i piny m’ecwiyo, uketho i iye dhanu bende. Ng’atuman utie ku rambe. Pieno, Yehova copo pori ngo nyanok de ku jumange. Eneno adundeni ma tie ng’atu m’upondo ma yor i ii. (1 Sam. 16:7) Eng’eyo bende copo peri, ng’ico peri man ayi m’idongo ko. Ecopo kwayu ngo nia itim gin moko m’imbe ku copo mi timo. Ukwayu walub lapor pa Yehova, ma wanenara ko calu ma en de ebeneno kowa. E wabibedo ku nen ma ber i wiwa giwa, ma wabiparu ko ngo nia piwa tek lee nisagu kunoke kabang’wa mbe magwei.​—Rum. 12:3.

2. Pirang’o eber ungo ya waporara ku jumange?

2 I andha, wacopo nwang’u ponji dupa ka wabeneno lapor ma ber p’umego kunoke pa nyamego moko m’ubenwang’u adwogi ma cuu i tic mi lembanyong’a. (Ebr. 13:7) Eno copo ketho waneno kite ma wan bende wacopo medo ko bodho mwa i tic maeno. (Flp. 3:17) Re tung’ tung’ utie i kind lubo lapor ma ber pa ng’atini ku niporiri kude. Poriri kude copo ketho wadoko jukumira, cwinywa tur, kunoke wacopo nwang’ara nia tijwa mbe. Calu ma waponjo i thiwiwec m’ukadhu, ka wabenenara nia piwa tek nisagu jumange i cokiri, wacopo nyotho winjiri mwa ku Yehova. Pieno, ku mer Yehova ubekwayuwa kumae: “Dong’ ng’atuman ukor i tic pare cu, e kulula bilund nege i kume gire kende, man kum wadi re ngo.”​—Gal. 6:4.

3. Idaru timo mediri ma kani i thenge mi tipo m’ubemiyo iri anyong’a?

3 Yehova ubemito anyong’a unegi i kum mediri peri i thenge mi tipo. Ku lapor, tek ilimo batizo, anyong’a copo negi i kum lembakeca maeno m’itundo i kume! Imaku yub in giri pi nitimo lembe maeno. Yub m’imakune ujengere iwi mer peri m’imaru ko Mungu. Kepar pi mediri m’idaru timo nitundo kawoni. Ku lapor, nyo mer m’imaru ko somo Biblia man m’imaru ko ponji peri ma segi umedere ameda? Nyo rwo peri udoko ber ma sagu ma naka? (Zab. 141:2) Nyo caku wec ku dhanu udoko iri yot i tic mi lembanyong’a man dong’ ibetiyo cuu ku jamtic mi ponjo Biblia ku dhanu? Tek itie ku juruot, nyo Yehova udaru konyi nidoko won ot, min ot, kunoke janyodo ma beri? Anyong’a copo negi lee pir alokaloka maeno ceke m’idaru timo.

4. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

4 Wacopo konyo jumange de gibed kud anyong’a i kum mediri ma gibetimo i thenge mi tipo. Wacopo konyogi bende kara kud gibed giporiri ku jumange. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi ayi ma junyodo copo konyo ko awiya migi, kite ma ju m’ugamiri copo konyiri ko i kindgi, man kite ma judong cokiri ku jumange gicopo konyo ko umego ku nyimego. I ng’eye, wabiweco iwi kite ma giragora mi Biblia copo konyo kowa niketho lembakeca ma wacopo tundo i kumgi nimakere ku copo mwa.

GIN MA JUNYODO KU JU M’UGAMIRI GICOPO TIMO

Junyodo, wunyuth ni nyathinman nia anyong’a ubenegowu i kum gin ma ber ma gibetimo (Nen udukuwec mir 5-6) *

5. Nimakere ku Juefeso 6:4, junyodo gicikiri nikoc i kum lembang’o?

5 Junyodo gicikiri nibedo ku wang’gi ma kud gipor ko nyathinman ku wadi, kunoke niketho etim lembe m’usagu copo pare. Tek junyodo gibetimo lembe maeno, gicopo turo cwiny nyathin migi. (Som Juefeso 6:4.) Nyamego moko ma nyinge Sachiko * uwacu kumae: “I somo, juponji para ubed ukwaya nia anwang’ kwan lee nisagu awiya kalasi wada mange. M’umedo maeno, mama de ubed umito atim tego lee i somo, kara lembene umii lembatuca ma ber ni juponji man ni baba ma tie ngo Jamulembe pa Yehova. I andha, ebed emito anwang’ ekzame ceke dak wi dak, ma ke etie lembe ma copere ngo. Kadok adaru somo oro dupa udaru kadhu de, re saa moko abed anwang’ara nia nyo lembe m’abetimo ubefoyo ngo i Yehova kadok abetime ku tego para zoo de.”

6. Junyodo copo nwang’u ponji ma kani i Zaburi 131:1, 2?

6 Junyodo copo nwang’u ponji ma pire tek i Zaburi 131:1, 2. (Som.) Ubimo Daudi uyero nia ‘i lembe ma dit de ekethere gire ngo,’ kunoke etimo ngo gin m’usagu copo pare. Jwigiri pare uketho enwang’u anyong’a man kwiyocwiny. Wec ma Daudi uyero copo miyo ponji ma kani ni junyodo? Ukwayu gibed dhanu ma gijwigiri man kud giketh lembe lee i korgi gigi ma giromo timo ngo, kadok i kor nyathin migi bende. Junyodo gicopo konyo nyathin migi ung’ey copo pare man ng’ico pare, kinde ma gibekonye eketh lembakeca m’eromo tundo i kume. Nyamego moko ma nyinge Marina uwacu kumae: “Mama ubed upora ngo nyanok de kud awiya fwa adek, kunoke kud awiya mange. Eponja nia ng’atuman utie ku copo m’ukoc ku pa wadi man wan ceke piwa tie tek i i Yehova. Abefoye lee dit, pilembe aporara ngo nyaswaswa ku jumange.”

7-8. Won ot copo miyo yung nenedi ni dhaku pare?

7 Won ot ma Jakristu ucikere nimiyo yung ni dhaku pare. (1 Pet. 3:7) Nimiyo yung ni ng’atini uketho i iye nidieng’ kude man ninyutho ire woro. Ku lapor, won ot copo miyo yung ni dhaku pare nwang’u ebekwo kude i ayi ma nyutho nia etie ng’atu ma pire tek. Ekwayu ngo nia dhaku pare utim gin m’ukadhu copo pare, man epore ngo ku mon mange. Dhaku copo winjere nenedi ka won ot pare ubepore ku mon mange? Won ot moko ma tie ngo Jamulembe pa Yehova ubed uporo nyamego Rosa ma min ot pare ku mon mange. Dhoge ma rac ubed uketho Rosa nwang’ere nia tije mbe man nia ng’atu m’umare de mbe. Eyero kumae: “Ubed ukwayere abed apoy thirithiri nia pira tie tek i i Yehova.” Tung’ ku maeno, won ot ma Jakristu miyo yung ni min ot pare. Eng’eyo nia timo pare utie ku matoke iwi winjiri pare ku dhaku pare man ku Yehova. *

8 Won ot ma miyo yung ni dhaku pare weco ku nying’ dhaku pare ber, enyutho nia emare, man efoye. (Rie. 31:28, 29) Eno re m’utie ayi ma won ot pa Katerina ma waweco pire i thiwiwec m’ukadhu ukonyo ko Katerina nivoyo pidoic m’ewinjere ko nia tije mbe. Kinde ma Katerina ubino nyanok, min ubed ucaye, ebed epore wang’ ma pol ku jumanyir wadi, man ku jurimbe bende. Lembene uketho en de ecaku porere ku jumange man emedere ku timone kadok kinde m’edoko Jamulembe pa Yehova! Ento won ot pare ukonye ninyego ku paru maeno man nibedo ku nen ma ber i wiye gire. Katerina ukoro kumae: “Emara, ebed efoya pi gin ma ber m’atimo, man erwo pira. Bende ebed epoyo wiya i kum kite ma beco pa Yehova man ekonya niwilo paru ma rac m’abino ko.”

GIN MA JUDONG COKIRI KU JUMANGE GICOPO TIMO

9-10. Judong cokiri gikonyo nyamego moko nenedi kara kud ebed eporere ku jumange?

9 Judong cokiri gicopo konyo ju ma gitie ku pidoic mi poriri ku jumange nenedi? Wakewec iwi lembe ma nyamego Hanuni ukadhu kud i iye. Kinde m’ebino nyathin, jubed jufoye ngo akeca. Eyero kumae: “Abino jalewic man abed anwang’u nia jung’eyo awiya mange lee nisaga. Acaku porara ku jumange calu ma jubed jupora ko con kinde ma fodi a nyathin.” Kadok i ng’eye kinde ma Hanuni udoko Jamulembe pa Yehova de, asu ebed eporere ku jumange. Lembene uketho ebed eneno tic pa jayab yo m’ebetimo i cokiri de ni gin ma tije mbe. Re kawoni ebetimo tic pa jayab yo kud anyong’a. Lembang’o m’ukonye niloko paru pare?

10 Hanuni uyero nia enwang’u kony i bang’ judong cokiri. Gibed giyero ire nia pire tek i cokiri man gibed gifoye pi lapor ma ber m’ebenyutho. Ekiewo kumae: “Nindo ma nok eni, judong cokiri gikwayu nia acidh atiel cwiny nyimego moko ma gibino ku yeny mi kony. Tic maeno ma gimiyo uketho anwang’ara nia karaman kony para tie. Abepoy kinde ma gifoya pi tielocwiny m’amiyo ni nyimego moko m’aradu, gisomo ira 1 Jutesaloniki 1:2, 3. Lembene umiyo ira anyong’a mi tuko ngo! Abedwoko foyofoc lee mandha ni jukwac maeno. Kawoni ang’eyo nia tija nuti i dilo pa Yehova.”

11. Calu m’ugorere i Isaya 57:15, wacopo konyo ‘ng’atu ma cwinye tur’ nenedi?

11 Som Isaya 57:15. Yehova dieng’ akeca pi ‘ng’atu ma cwinye tur.’ Judong cokiri kendgi ngo re ma gicopo tielo cwiny umego ku nyimego mwa, ento wan ceke. Yo acel ma wacopo tielo ko cwinygi utie ninyutho nia wabedieng’ pigi andha. Yehova ubemito wanyuth nia emaru rombe pare lee. (Rie. 19:17) Bende, wacopo konyo umego ku nyimego mwa nwang’u wabejwigara man wabeyungara ngo pi copo ma watie ko. Wabemito ngo watel nen mi dhanu i wiwa giwa pilembe ecopo ketho kumira nego jumange i kumwa. Ento watiyo ku copo man ng’eyong’ec mwa pi nitielo cwinywa i kindwa.​—1 Pet. 4:10, 11.

Julub pa Yesu gibino ku winjiri ma ceng’ini ku Yesu pilembe ekethere ngo nia etie dit nisagu. Ebed enambu ma ber ku jurimbe (Nen udukuwec mir 12)

12. Pirang’o dhanu ma jubed jucayu gibed gimaru nibedo ku Yesu? (Nen cal m’i ng’eye.)

12 Ayi ma Yesu ukwo ko ku julub pare copo miyo iwa ponji dupa i kite ma wacopo kwo ko ku jumange. Yesu ubino ng’atu ma dit m’usagu zoo iwi ng’om. Re ebino ng’atu ma ‘mol man ma yoo de i adunde.’ (Mat. 11:28-30NWT) Eting’ere ngo iwi jumange nia e riek lee man nia eng’eyo lembe zoo. Ebed etiyo ku wec man lapor ma nyang’ i igi yot pi nimulo adunde dhanu ma jucayu. (Lk. 10:21) Yesu ubino ngo ve judong dini ma giting’iri. Ebed eketho jumange giwinjiri nia pigi tie tek i wang’ Mungu. (Yoh. 6:37) Ebed ekwo ku woro ku dhanu ma juneno nia kabang’gi mbe.

13. Yesu unyutho molo man mer ni julub pare nenedi?

13 Ayi ma Yesu ubed ukwo ko ku julub pare unyutho kamaleng’ nia ebino dhanu ma mol man ma won mer. Eng’eyo nia copo migi man lembe ma gibenwang’iri ko de ubed ukoc. Pieno gin ceke gicopo bedo ngo ku rwom mi timo lembe ma rom, kadok i tic mi lembanyong’a de gicopo nwang’u ngo adwogi ma rom. Re ebed efoyo gin ma ng’atuman ubetimo ku tego pare ceke. Enyutho kite maeno i lembabola mi talanto. I lembabolane, rwoth umiyo tic ni jaticman “calu ma kakore.” Jaticne acel unwang’u faida nisagu mucelo. Re rwoth ufoyo gin ario zoo, ng’atuman ku wec ma e: “Itimo dre, i jatic ma ber mandha.”​—Mat. 25:14-23.

14. Wacopo lubo lapor pa Yesu i ayi m’ebed ekwo ko ku dhanu mange nenedi?

14 Ayi ma Yesu ubetiyo ko kudwa tin ubenyutho nia etie ng’atu ma mol man ma won mer. Eng’eyo nia copo ku lembe ma wabekadhu kud i iye ubed ukoc, man anyong’a nege ka wabetimo ku tego mwa ceke. Wan de wacikara nilubo lapor pare. Ukwayu ngo waketh nyanok de umego kunoke nyamego moko unwang’ere nia tije mbe, kunoke ebed ku lewic pilembe ecopo timo ngo lee i kadhiri ma jumange ubetimo. Ento wasay yo ma wafoy ko umego ku nyimego mwa pi kite ma gibeii ko kara gitim ni Yehova.

KETH LEMBAKECA M’ICOPO TUNDO I KUMGI

Anyong’a negi i kum lembakeca m’iketho m’icopo tundo i kumgi (Nen udukuwec mir 15-16) *

15-16. Nyamego moko unwang’u bero ma kani i kum lembakeca m’eketho m’eromo tundo i kumgi?

15 Niketho lembakeca mi tipo miyo telowic i kwo mwa man eketho kwo mwa bedo ku thelembe. Ento lembe ma pire tek utie niketho lembakeca nimakere ku copo mwa man nimakere ku lembe ma wabenwang’ara ko, ento ungo nimakere ku lembe mi jumange. Wamito ngo waketh lembakeca ma nyayu ang’eyang’o i iwa, man ma dok ketho cwinywa tur atura i ng’eye. (Lk. 14:28) Wakewec iwi lapor pa nyamego Midori ma tie jayab yo.

16 Kinde ma Midori ubino nyanok, won ma tie ngo Jamulembe ubed unyayu lewic i wiye; ebed epore kud awiya pagi man kud awiya wagi mi somo. Midori uwacu kumae: “Abed anwang’ara nia tija mbe.” Kinde m’edongo, enwang’u tegocwiny. Emedo kumae: “Abed asomo Biblia kubang’ ceng’ kara anwang’ kwiyocwiny i adundena man awinjara nia Yehova umara.” M’umedo maeno, eketho lembakeca m’ecopo tundo i kumgi, man ebed erwo athothi pi lembakecane kara etund i kumgi. Lembuno uketho anyong’a nege i kum mediri pare.

MEDIRI NITIMO NI YEHOVA KU COPO PERI CEKE

17. Ang’o ma bikonyowa kara watim alokaloka i pidoic mwa, man wabinwang’u adwogi ma kani?

17 Paru ma reco man ayi ma wawinjara ko cuu ngo copo thum ungo nindo acel. Pieno, Yehova ubekwayuwa kumae: “Wumeduru nidwoko paru man timo mwu udok nyen.” (Efe. 4:23, 24NWT) Kara watim lembuno, umito warwo, waponj Lembe pa Mungu, man wanyam iye. Mediri nitimo lembuno man kway Yehova umii iri tego. Tipo pare ma leng’ bikonyi kara ivoy pidoic ceke ma becweli niporiri ku jumange. Yehova bikonyi bende kara ing’ey ka nyo icaku bedoko jakumira kunoke won ting’iri man ebikonyi kara itim alokaloka pio pio.

18. Wec ma nwang’ere i 2 Lemkei 6:29, 30 ubejuko cwinyi nenedi?

18 Som 2 Lemkei 6:29, 30. Yehova ung’eyo adundewa. Eng’eyo bende peko ma wabenwang’ara ko, niwacu anyego ma wabenyego ko i dhu pidoic m’i ng’om maeni, man i dhu ng’ico mwa. Kinde ma Yehova ubeneno kero ma wabetimo pi ninyego i dhu lembe maenogi, edok emaruwa nisagu.

19. Yehova utiyo ku lapor ma kani pi ninyutho kite m’ewinjere ko piwa?

19 Yehova utiyo ku lapor mi mer ma diko mego ku nyathin pare pi ninyutho kite m’ewinjere ko piwa. (Isa. 49:15) Wakenen lapor pa mego moko ma nyinge Rachel. Ekiewo kumae: “Nyara ma Stephanie unyolere ma fodi nindo pare uromo ngo. Kinde m’anene wang’ ma kwong’a, ebino nyanok magwei man enen ni gin ma kony pare mbe. Ento dokter uyiyo nia abed ating’e kubang’ ceng’ ku mupira ma jukethe i iye i odyath keca pi dwi acel zoo. Lembuno uketho kindwa ku nyathin para udoko ceng’ini mandha i kind nindo maeno. Kawoni edoko ku oro abusiel, re asu e nyanok ma jugeno ngo nia etie ku oro abusiel. Ento amare lee mandha, pilembe egam eii aia nikwo man eketho anyong’a umedere lee i kwo para!” Wan bende anyong’a negowa lee ka wang’eyo nia Yehova umaruwa pilembe wabeii nitimo ire ku ng’eyong’ec mwa ceke!

20. Pirang’o jurutic pa Yehova gitie kud anyong’a?

20 Calu itie acel m’i kind jurutic pa Yehova, piri tie tek lee man ng’atu mange mbe ma jucopo poro kudi. Yehova uteli i bang’e ungo pilembe ibino ber nisagu dhanu mange, ento pilembe eneno adundeni man eneno nia itie ng’atu ma jwigere, m’utie ayika niponjo lembe i wiye man nitimo alokaloka. (Zab. 25:9) Ng’ey nia etie kud anyong’a pilembe ibetimo ire ku copo peri ceke. Cirocir peri man gwoko bedoleng’ peri ubenyutho kamaleng’ nia itie kud “adunde ma ber [man] ma cu.” (Lk. 8:15) Pieno, mediri nitimo ni Yehova ku copo peri ceke. E ibibedo ku thelembe ma ber m’anyong’a binegi ko ‘i kumi giri kendi.’

WER 38 Yehova bidwoki tek

^ par. 5 Yehova beporowa ngo ku dhanu mange. Re wan saa moko wacaku porara ku jumange, eno ketho wanwang’ara nia tijwa mbe. I thiwiwec maeni, wabineno nia pirang’o etie rac niporiri ku jumange. Wabineno bende kite ma wacopo konyo ko juruot mwa, man jumange m’i cokiri kara gineniri i ayi ma Yehova de ubeneno kogi.

^ par. 5 Juloko nying’ moko.

^ par. 7 Kadok jubeweco asaga iwi won ot de, re lembene umulo kum ng’atu ma dhaku bende.

^ par. 58 KORO I CAL: I saa mi thier mi juruot, anyong’a ubenego junyodo pi gin ma nyathinman utimo pi niketho lei umond i avur pa Noa.

^ par. 62 KORO I CAL: Mego moko m’ubekwo kende ku nyathin pare ma nyanok ubepangu program mi timo tic pa jayab yo ma jakony, man anyong’a ubenege pilembe etundo i kum lembakeca parene.