Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 29

Tsjoa kʼoé tokoán josʼin tinixálee Jeobá

Tsjoa kʼoé tokoán josʼin tinixálee Jeobá

“Kʼoasʼin jngójngó [...] sʼe̱le kjoajeya xi totʼatsʼe xáleʼni. Ali totʼatsʼe xále xikʼajin bʼasjejeyani yaole” (GÁL. 6:4).

KJOAJNDA 34 Ñaki kixi kjuíkoa yaona

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Ánni nga tsín kjaʼaí xi síngósonkaoniná je Jeobá.

KJAʼAÍ kjaʼaí kjoan jmeni xi kisinda je Jeobá, jolani ñá xi chjota. Kjaʼaí kjaʼaí nʼia nga jngó jngoá, kuinga tsín ʼya xi síngósonkaoniná je Jeobá. Je xi kuenta sʼín Niná kui jotjín je ni̱ma̱ná (1 Sam. 16:7). Be jmeni xi nʼio nda maná kʼoanʼia kʼoa kʼoati be jmeni xi ñʼai maná, kʼoa be josʼin koanjchíngaa. Je Jeobá alikui tsʼato kʼoakji síjéná jmeni xi koa̱nná kʼoasʼiaan. Machjén nga chjénngilee josʼín je Jeobá kʼoa kʼoasʼin jchatokoán yaoná josʼin bená je. Tsa kʼoasʼiaan, nʼio ndasʼin si̱kjaʼaitsjeen, likui ngisa ngʼa kʼoa likui ngisa nangi chʼa̱sjee yaoná (Rom. 12:3).

2. Ánni nga tsín ndatjínni nga xíngiaa si̱ngósonkoaa yaoná.

2 Tjínkʼa xi nʼio nda choa̱ batíoná. Tobʼelañá, koaan chjénngilee je ndsʼee xi nʼio nda male tsoyason (Heb. 13:7). Kui xi koasenkaoná nga kʼoati koa̱nná nda kʼuínyasoán (Filip. 3:17). Ndatjín kʼianga chjenngilee jñani nda sʼín xi ngikʼa. Tonga xi tsín ndatjín kuinga yaoná si̱ngósonkoaa, tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa nda nʼia kʼoa tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeenje̱ nga ngisa chʼao nʼia. Tsa je xi ngikʼa si̱ngósonkoaa yaoná koa̱nxinkonchajián, kjuinroajenjin tokoán kʼoa kʼoajinsʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín jme chjíná. Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya xi jejaʼato, tsa ngisa ngʼa chʼa̱sjee yaoná tikʼoajinni je ndsʼee, tsínjin tinda kuiyoñá xi kao Jeobá. Je Jeobá itsoná: “Kʼoasʼin jngójngó katakotʼa xi titsʼeni xá. Kʼiaa sʼe̱le kjoajeya xi totʼatsʼe xáleʼni. Ali totʼatsʼe xále xikʼajin bʼasjejeyani yaole” (Gál. 6:4).

3. Jméni xi tsjoa bʼé tokuin kʼianga tinixálai je Jeobá.

3 Je Jeobá be jotinʼia nga tinixálee kʼoa kui xi mele nga tsjoa kʼoé tokoán. Tobʼelañá, koaan tsjoa kʼoé tokoán tsa jetsangínsʼenngindá, nga̱ kuinga tsjoachaa je Jeobá nga kʼoakinʼiañá. Si̱kjaʼaitsjenla jmeni xi tinʼia saʼnda ndʼaibi. Tobʼelañá, ngisajin tsjoa sʼe tokoán nga bʼexkiaa kʼoa nga chotʼayá je Biblia. Kʼoa tsakui nichxin ngisa manʼiotʼaa ndʼaibi je Jeobá nga bʼeyanajmílee jotjín tokoán kʼianga bʼetsʼoalee (Sal. 141:2). Tsakui nichxin ngisa ʼyaa ndʼaibi josʼin chjakaonajmíñá Énle Niná je chjota kʼoa tsa ngisa kjimaná tinichjén je xo̱n kao video xi tjíoná. Kʼoa nga je Jeobá tíbasenkaoná ngisajin nda tinitjosoán je xá xi kjinená nga jngó jngoá, jolani je xá xi kjinele xi xʼin, xi chjoón, xi nʼai kao xi na̱. Koaan tsjoa kʼoé tokoán tʼatsʼe jmeni xi tinʼia.

4. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

4 Koaan kuinyakoaa xi kjaʼaí nga tsjoa katasatío kon josʼin tjíosíxále je Jeobá kʼoa nga tsín kjaʼaí xi katasíngósonkao yaole. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jósʼin je xi xijchá ma nga kuinyakao je ʼndíxtile, jósʼin je xi xʼin kao xi chjoón nga kuinyakao xínkjín, kʼoa jósʼin xi chjotajchínga sʼin tjío kao ngatsʼiaa xi tiyoaa ya jinjtín nga kuinyakoaa je ndsʼee. Kʼoati chótʼayajin kʼaa textole Biblia xi koasenkaoná nga jngó jngoá jmeni xi koa̱n sʼiaan.

JMÉ XI KOA̱N SʼIN XI XIJCHÁ MA KAO XI JECHIXAN

Xi xijchá mao, takolao ʼndíxtino nga chjí ʼyatokon jmeni xi sʼín (Chótsenlai párrafo 5, 6) *

5. Tojo tso Efesios 6:4, jméni xi tsín tjínnele kʼoasʼin je xi xijchá ma.

5 Je xi xijchá ma alikui koa̱n nga kjaʼaí xti singósonkao je ʼndíxtile kʼoa tsa tsʼato kʼoakji sijéle jmeni xi koa̱nle sʼin. Tsa kʼoasʼin je xi xijchá ma alikui nda sa̱tío kon je ʼndíxtile (tʼexkiai Efesios 6:4). * Jngo tichjaa xi Sachiko ʼmi * itso: “Je maestrona kui xi koanmele nga ngisa nda kʼoasje je xo̱nna tikʼoajinni xti xi ngikʼa. Kʼoa je mana kʼoati kitsona nga tjínnele nʼio nda skotʼaya ánni nga ndasʼin skoe̱nina je maestrona kao je pana, nga̱ tsín testigole Jeobá ma. Kui xi koanmele nga nijñajinla chʼao kʼoe nga kʼoenda je examenna. Tonga likuikʼia kʼoasʼin tsakʼasje je xo̱nna. Ningalani jekjoatse jetʼana skuela, sakʼoaa kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tochoa chjí be je Jeobá ngayeje jmeni xi sʼian”.

6. Jméni xi bakóyale xi xijchá ma jotso Salmo 131:1, 2.

6 Je xi xijchá ma nʼio kuinyakao jmeni xi tso Salmo 131:1, 2 * (tʼexkiai). Je rey David i kitso: “Lijmesa xi simetokoan kʼoa tsínkui simetokoan xi tsín kuichotjenngia”. Nga nangitokon koan je David nda kisʼe kon. Choa̱ jebi kui bakóyale xi xijchá ma nga tjínnele nangitokon koa̱n, nga tsín koa̱n kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tosʼa choa jmeni xi tjíosʼín kʼoa kʼoati tsín koa̱n tsʼato kʼoakji sijéle ʼndíxtile jmeni xi koa̱nle sʼin. Kʼianga jme xi kuitsole je ʼndíxtile nga sʼin, tjínnele kuenta sʼin jméni xi koa̱nle kʼoasʼin je ʼndíxtile kʼoa jméni xi mai ánni nga nda sa̱tíoni kon. Jngo tichjaa xi Marina ʼmi itso: “Je xtindsʼe jan mani kʼoa je mana likuikʼia nga je kisingósonkaona kʼoa tsínkʼia nga kjaʼaí xti kisingósonkaona. Tosaa kui tsakakóyana nga kjaʼaí kjaʼaí jmeni xi maná nʼia nga jngó jngoá kʼoa nga nʼio chjí bená je Jeobá ngatsʼiaa. Nga kʼoasʼin tsakakóyana me tongantsjai nga tsín ʼya xi singósonkoa yaona”.

7, 8. Jósʼin xi xʼin nga skoe̱xkón je chjoónle.

7 Je chjotale Cristo tjínnele nga skoe̱xkón je yánchjínle (1 Ped. 3:7). Kui xi tsonile nga ngisa kuenta sʼin kʼoa nga koakole kjoaxkóntokon. Kʼoasʼin koakonile kjoaxkóntokon nga skoe̱chjí je chjoónle, nga tsínkui kʼoakuitsole jmeni xi tsín koa̱nle kʼoasʼin kʼoa nga tsín kjaʼaí yánchjín singósonkao. Ánni nga tsín ndatjínni tsa kjaʼaí xi singósonkao je chjoónle. Kataʼyala jmeni xi tso je tichjaa xi Rosa ʼmi. Nga tsín kotʼaya Énle Niná je xʼinle kjaʼaí yánchjín síngósonkao. Nʼio síkʼajen kon je tichjaa Rosa nga toxkia fákao je xʼinle kʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín ʼya xi tsjoake kjoaixi. Itso je tichjaa: “Xi basenkaona kuinga ntsjaintsjai kʼoaʼmina nga nʼio chjí bena je Jeobá”. Tonga je chjotale Cristo bexkón je yánchjínle nga̱ be nga kʼoasʼin nda bʼejna kao chjoónle kʼoa kao Jeobá. *

8 Je xi bexkón yánchjínle nda nchja̱ni xi tʼatsʼe, kʼoatsole nga tsjoake kʼoa nga nda sʼín (Prov. 31:28). Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya xi jaʼato, je xʼinle Katerina tsakasenkao nga tsabechjí yaole. Kʼianga sʼa koanjchínga je Katerina totaon tsabe je male kʼoa nʼio nkjín kʼa nga je kisingósonkao je xtiyánchjín xi ngikʼa, jolani je xi miyole mani. Kʼoa kuinga kjaʼaí xi kisingósonkaoni yaole Katerina ninga kʼia nga jetsabe je Énle Niná. Tonga je xʼinle tíbasenkao nga tsín kʼoakatasʼín kʼoa nga ngisa chjí katabekon yaole. Itso: “Je xʼinna tsjoakena, kʼoatsona jñani nda sʼian kʼoa bʼétsʼoantjaina. Kʼoati fákaonajmínina jokjoan je Jeobá kʼoa basenkaona nga nda sʼe tokoan”.

JMÉ XI KOA̱N SʼIAAN NGATSʼIAA KʼOA KAO XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO

9, 10. Jósʼin tsakasenkao je xi chjotajchínga sʼin tjío jngo tichjaa xi je xi ngikʼa síngósonkao yaole.

9 Jósʼin kuinyakao xi chjotajchínga sʼin tjío xi kjaʼaí xi síngósonkao yaole. Kataʼyala jotso je tichjaa xi Hanuni ʼmi. Kʼianga sʼa koanjchínga me tongantsjai nga tsín nanda ʼya xi kʼoakitsole jñani nda kisʼin. Itso: “Soana kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa nda sʼín je xti xi ngikʼa tikʼoajinni an. Kʼoa yaa singósonkoa yaona ngantsjai josʼín xi ngikʼa”. Ninga kʼia nga jekiskotʼaya Énle Niná tichjaa jebi kjaʼaí xi kisingósonkao yaole. Kuinga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni nga tsín nanda tsjoánganʼio ya jinjtín. Tonga ndʼaibi nʼio tsjoa tjín kon nga precursora sʼin tísíxá. Jméni xi tíbasenkao.

10 Je Hanuni kʼoatso nga nʼio kitsjoanganʼiole je xi chjotajchínga sʼin tjío. Ndsʼee jebi kʼoakitsole nga kuitjosonle je xá xi sʼe̱nele kʼoa nga nʼio nda choa̱ bʼéjna. Je Hanuni itso: “Sakʼoaa kʼoakitsona je xi chjotajchínga sʼin tjío nga koasenkoa je tichjaa xi nganʼio machjénle. Kui xi tsakasenkaona nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga koa̱n koasenkoa je ndsʼee xi tjío jinjtín. Kitsjoana kjoanda xi chjotajchínga sʼin tjío nga tsakasenkoa je tichjaa xi ngisa xti tikʼoani an, kʼoa kui tsakʼéxkiana jmeni xi tso 1 Tesalonicenses 1:2, 3. Ñaki kichokajin ni̱ma̱na jmeni xi kitsona. Nʼio tsakinyakaona xi chjotajchínga sʼin tjío, kʼoa ndʼaibi ʼbeña nga nʼio chjíle jmeni xi sʼian jinnaxinandále Jeobá”.

11. Tojo tso Isaías 57:15, jósʼin kuinyakoaa “je xi kjoaba tjíojin”.

11 (Tʼexkiai Isaías 57:15). * Je Jeobá mandosinle “je xi kjoaba tjíojin”. Ali tsa tojejin xi chjotajchínga sʼin tjío xi koa̱n kuinyakao je ndsʼee xi kʼoatjío kon, koaan kuinyakoaa ngatsʼiaa. Jngo koya josʼin kuinyakoaa kuinga koa̱nndosin kjoaixiná xi tʼatsʼe. Kui xi mele je Jeobá nga kʼoasʼiaan nga̱ kʼoasʼin skoe̱ni je ndsʼee nga tsjoake je Jeobá (Prov. 19:17). Ijngo koya josʼin kuinyakoaa kuinga nangitokon koaan. Alikui koa̱n nga to yaoná kjuinñá, nga̱ tsín mená nga koa̱nxinkonkená xi ngikʼa. Tosaa kui xi mená nga katabinyakao je ndsʼee jmeni xi sʼiaan kʼoa jmeni xi kuixoán (1 Ped. 4:10, 11).

Nga tsín yaole tsakʼasjengʼa Jesús nʼio tsjoa kisatio kon je chjotatjenngile nga ya tsakatiokao. Kʼoa je Jesús kʼoati tsjoa kisʼe kon nga ya tsakʼejnakao miyole (Chótsenlai párrafo 12)

12. Ánni nga nda kisationi kon je chjota xi nangitokon nga ya tsakatiokao je Jesús (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

12 Tsa kuenta sʼiaan josʼin tsabekon Jesús je chjotatjenngile jchañá josʼin jchatokoán xi ngikʼa. Nga jaʼai i̱ Sonʼnde je Jesús kui xi ngisa nʼio chjíle, ninga kʼoalani ndʼé koan kʼoa nangitokon koan (Mat. 11:28-30). Alikui yaole tsakʼasjengʼa ninga nʼio chjine koan. Nʼio choa ñʼai sʼin kitsoya je Jesús kʼoa kui choa̱ kisichjén xi ngotjo koanjinnile je chjota xi ndʼé tjío kon kʼoa xi kichokajin ni̱ma̱le (Luc. 10:21). Je Jesús alikui kʼoakisʼin jokisʼin je chjota xi tsakinyatítjonle religión nga ngʼakon koan, tosaa tsakasenkao je chjota nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga chjí bekon Niná (Juan 6:37). Tsabexkón ngantsjai je xi toxkia chjota.

13. Ánni kʼoabixónsíñá nga tjao koanle Jesús je chjotatjenngile.

13 Je Jesús tjao koanle je chjotatjenngile. Koanjinle nga kjaʼaí kjaʼaínile jmeni xi koanle kisʼin nga jngó jngó. Kuinga tsín tongóson kji xá tsakánenile nga kitsoyason. Tonga je Jesús chjí tsabe jme xá xi kisʼin nga jngó jngó chjotatjenngile. Yaa ʼyañá xi tʼatsʼe jebi kʼianga kui kinchja̱ni je choa̱ tʼatsʼe tao̱n xi talento ʼmi. Kui kinchja̱ni tʼatsʼe jngo chjota xi kʼoatjín tao̱n talento kitsjoale choʼndale jotjín kʼoakoa̱nle nga sixákao. Nga jao choʼnda xi nda kisitjoson je xá xi kisʼenele, ningalani jngo xi ngisa tse tao̱n talento kisikinje, je naile kʼoakitsole nga jao choʼnda jebi nga nʼio nda kisʼin (Mat. 25:14-23).

14. Jósʼin kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús nga tjao koanle je chjotatjenngile.

14 Je Jesús kʼoati tjao bená nga jngó jngoá. Be jmeni xi maná nʼia nga jngó jngoá kʼoa majinle nga kjaʼaí kjaʼaísʼin tiyoaa kʼoa nʼio tsjoa sʼe kon nga nitjosoán je xá xi bánená. Jósʼin chjénngiaa je choa̱le Jesús. Likui mená nga chʼao sʼe̱ kon je ndsʼee tsa tsín kʼoamale nga tse síxále je Jeobá. Tosa kʼoakʼuínlee nga nʼio nda tjíosʼín nga tjíobʼénele yaole nga je Jeobá tjíosíxále.

KUI SI̱KJAʼAITSJEEN JME XI KOA̱NNÁ KʼOASʼIAAN

Tsjoa sa̱tío tokoán tsakui si̱kjaʼaitsjeen josʼin koa̱n si̱xálee je Jeobá kʼoa tsa si̱tjosoán josʼin kʼoéndajiaan (Chótsenlai párrafo 15, 16) *

15, 16. Jósʼin tsakasenkao jngo tichjaa kʼianga kui kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi koa̱nle kʼoasʼin.

15 Nga kui nikjaʼaitsjeen josasʼin koa̱n si̱xálee je Jeobá kui xi binyakaoná nga tsjoa satío tokoán. Tonga kui xi kuitsoni josʼin tiyoaa nga jngó jngoá kʼoa jokji tjen kʼoakoa̱nná nga si̱xálee, nga̱ tsa je xi ngikʼa si̱ngósonkoaa yaoná josʼin tjíosíxále Jeobá kjuinroajenjin tokoán (Luc. 14:28). Kataʼyala jotso jngo tichjaa xi Midori ʼmi xi precursora sʼin tísíxá.

16 Nga tsín kotʼaya Énle Niná je pale Midori, kʼianga sʼa ʼndí kji jé kisingósonkao xtindsʼe̱ kʼoa kao xi ñatjen fi skuela. Itso: “Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín jme chjína”. Tonga nga jejaʼato nó, sa nda sa nda kisʼe kon. Je Midori itsosa: “Nyaon nyaon tsakʼexkia je Biblia nga̱ kui xi nda bʼé tokoan, kʼoa kʼoasʼin tsaʼbeña nga tsjoakena je Jeobá”. Xi ijngosani, je Midori kui kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi koa̱n sʼin nga sixále je Jeobá, kʼoa jé Jeobá kisijéle nganʼio nga kuitjosonle. Nga kʼoakisʼin, nʼio tsjoa kisʼe kon nga kisixále je Jeobá.

KUI XI NGISASA NDA XI TJÍNNÁ KʼOAILEE JE JEOBÁ

17. Xi chjotale Cristo maa, jmé xi sʼiaan nga tosi tonda katamachjotseya je kjoafaʼaitsjenná, kʼoa jósʼin kuichomani tsa kʼoasʼiaan.

17 Tsee nichxin bichómani nga kʼoasʼin ʼyatokoán yaoná josʼin bekonná je Jeobá. Kuinga i̱ tsoniná: “Kʼoasʼin katamachjotseya jo tjín kjoafaʼaitsjenno” (Efes. 4:23, 24). Kʼianga koa̱nchjotseya je kjoafaʼaitsjenná, machjén nga kʼoétsʼoaa, nga chótʼayá je Énle Niná kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso. Tosi tonda kʼoasʼiaan kʼoa kʼoakʼuínlee je Jeobá nga katabasenkaoná. Kʼiatsa je xi ngikʼa ningósonkoaa yaoná, kui nganʼiotsjele Jeobá koasenkaoná nga tsín tikʼoasʼianñá. Kʼoati koasenkaoná je Jeobá nga jchaa tsa ngʼakon kjimaa kʼoa tsa xinkon kjimaa. Tsa kʼoalani kjimakjoaan, tokjoan si̱ndayaa yaoná.

18. Jósʼin tsjoánganʼioli jmeni xi tso 2 Crónicas 6:29, 30.

18 (Tʼexkiai 2 Crónicas 6:29, 30). * Je Jeobá be jotjín je ni̱ma̱ná. Be jokji tibʼenelee yaoná nga tsínkui kʼoanʼia jmeni xi chon sonʼnde, kʼoa be nga sakʼoa tsín choa ñʼai maná nga kui kʼoanʼia xi ndatjín nga̱ chjotajée maa. Kʼianga be je Jeobá jokji bʼenelee yaoná nga kui xi ndatjín kʼoanʼia, sa tsjoake sa tsjoake maná.

19. Jmé choa̱ xi síchjén je Jeobá nga katamajinná jokji tsjoakená.

19 Kʼianga koa̱njinná jokji tsjoakená je Jeobá kui choa̱ síchjén jokji tsjoake jngo na̱ je ʼndíleele (Is. 49:15). Je Rachel itso: “Je ʼndítsotina Stephanie kitsinchjiʼndé. Inakji kʼianga tosʼa kitsin... Kʼoa jngo sá nga ya kisikʼéjna je chjinexki nga kisikuinda. Tonga je chjinexki nyaon nyaon kichokaona ʼndíleena jñani tijna. Nʼio kitsjentʼalaijin xíngijin kao je ʼndíleena. Ndʼaibi jejaon nóle, tonga ngisaa ʼndínakji tikʼoajinni je xti xi kʼoati tjín nóle. Tonga nga tíjnakon nʼio tsjoake̱ kʼoa nʼio tsjoa tjín tokoan”. Kʼoati kji tsjoake maná je Jeobá kʼianga bʼenelee yaoná nga kui kʼoanʼia xi ndatjín kʼoa nga kʼoakji nixálee jokji tjen kʼoamaná. Nʼio tsjoánganʼioná nga ʼyaa jebi.

20. Ánni nga tsjoa kʼoéñá tokoán

20 Je Jeobá nʼio chjí bekon nga jngó jngó je choʼndale nga naxinandále tjíojin. Ali tsakuijin nga naxinandále Jeobá tiyojinñá nga ngisa nda maná kʼoanʼia tsa jmeni tikʼoajinni xi kjaʼaí. Je Jeobá kui kuenta kisʼin je ni̱ma̱ná kʼoa kui kiskotsenle nga nangitokon maa kʼoa nga tiyondaa nga kuitsoyaná kʼoa nga si̱ndayaa yaoná (Sal. 25:9). Likui jao tjín tokoán nga nʼio tsjoa sʼe kon nga tibʼenelee yaoná nga tinixálee jokji tjen kʼoamaná. Nga kaná jme kjoa xi bitjatojiaan kʼoa nga kixi mangíntʼalee je Jeobá yaa bakoñá nga tjínná jngo “ni̱ma̱ kixi xi ñaki nda” (Luc. 8:15). Tosi tonda kui xi ngisasa nda xi tjínná kʼoailee je Jeobá. Tsa kʼoasʼiaan, tsjoa sʼe̱ tokoán jokji kʼoakjimaná nga tinixálee.

KJOAJNDA 38 Jé Jeobá sikuindali

^ párr. 5 Je Jeobá alikui ʼya xi síngósonkaoná. Tonga tsakui nichxin tjínkʼa xi xíngiaa ningósonkoaa yaoná kʼoa kuijin xi sikinroajen tokoán. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa ánni tsín ndatjínni nga xíngiaa si̱ngósonkoaa yaoná, kʼoa jósʼin kuinyakoaa je xíngiaa kao ndsʼee ya jinjtín nga kʼoasʼin katabekon yaole josʼin be je Jeobá.

^ párr. 5 Efesios 6:4: “Jon xi nʼai mao, ali nijtijinlao xtino. Tokʼoasʼin tijcháo nga sin nga nda koakolao koakoyandalao kjoa xi tsoya Niná”.

^ párr. 5 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.

^ párr. 6 Salmo 131:1, 2: “Ji Jeobá, likui ngʼakon je ni̱ma̱na kʼoa likui ngʼa bʼasje yaona; lijmesa xi simetokoan kʼoa tsínkui simetokoan xi tsín kuichotjenngia. Mai, tosaa ndatjín tokoan kʼoa jetjínjngo tokoan joni jngo tiʼndí xi jekatsjion chiki xi yʼangʼa je na̱le; ñaki tjínjngo tokoan joni jngo tiʼndí xi jekatsjion chiki”.

^ párr. 7 Ninga je xi xʼin kanikʼaxkiaa i̱bi, kʼoati bakinle kjoafaʼaitsjen jebi je xi yánchjín.

^ párr. 11 Isaías 57:15: “Nga̱ kui jebi xi títso je xi nʼio ngʼa tíjna, xi tíjna ngantsjai kʼoa xi tsje jaʼaínle: Je ʼnde jña tijna ngʼaní kʼoa tsje chon, kʼoa kʼoati ya tijnakoa je xi kjoaba tjíojin kʼoa xi nangi kjia kon, ánni nga tsjoanganʼiosínile je xi nangi kjia kon kʼoa nga sinʼiosíña kon je xi kjoaba tjíojin”.

^ párr. 18 2 Crónicas 6:29, 30: “Tojmeni xi sijé nga kʼoetsʼoa, tojmeni xi sijé nga kʼoetsʼoali toʼya chjotani kʼoa tsa je naxinandáli Israel nga kjoeen ntsja i̱ ndʼia jebi (nga̱ be nga jngó jngó je kjoañʼai xi tjíojin kʼoa jme kjoaʼaon xi tjíojin), 30 kʼoa tinóʼyalai saʼnda tjen ngʼajmi, ʼnde jña saʼnda tijnai, kʼoa tichatʼalai. Tʼailai jme xi bakinle josʼin tjíofikao yaole, nga̱ ji xi ʼyai jotjío ni̱ma̱le (tojiní xi nda ʼyai jotjío ni̱ma̱le chjota)”.

^ párr. 62 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Nga tjíokotʼayajtín je nʼai kao je na̱ kʼoatsole ʼndíxtile nga nʼio tsjoa tjío kon jmeni xi tjíosʼín nga jngó jngó nga tjíosínda je arcale Noé.

^ párr. 66 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo tichjaa xi toje tísíjchá tiʼndíle kʼoasʼin bʼéndajin nga precursora auxiliar sʼin sixá. Xijemani, nʼio tsjoa tjín kon nga kʼoasʼin tísíxá.