Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 29

Fiefia ʻi Hoʻo Fakalakalaká!

Fiefia ʻi Hoʻo Fakalakalaká!

“Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne . . . maʻu . . . ha ʻuhinga ke fiefia ʻi he fekauʻaki mo ia toko taha pē, ʻo ʻikai ʻi hono fakahoa atu ki ha taha kehe.”​—KAL. 6:4.

HIVA 34 ʻAʻeva ʻi he Anga-Tonu

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ʻoku ʻikai fakahoa ai ʻe Sihova kitautolu ki he niʻihi kehé?

ʻOKU saiʻia ʻa Sihova ʻi he kehekehe ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku hā mahino eni ʻi heʻene ngaahi fakatupu fakaofó, kau ai ʻa e tangatá. Ko kitautolu taki taha ʻoku tau makehe. Ko ia ʻoku ʻikai ʻaupito ke fakahoa ʻe Sihova koe ki he niʻihi kehé. ʻOkú ne sivisiviʻi ho lotó, ʻa ho tangata ʻi lotó. (1 Sām. 16:7) ʻOkú ne mahinoʻi foki ho mālohingá, vaivaiʻangá mo e puipuituʻá. Pea ʻoku ʻikai ke ne kole mai ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻoku lava ke ke foakí. ʻOku fiemaʻu ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻaki ʻa e vakai kiate kitautolu ʻo hangē ko ʻene vakai maí. Te tau maʻu leva ai “ʻa e fakakaukau leleí,” ʻo ʻikai ke fakakaukau tōtuʻa pe fuʻu siʻisiʻi fekauʻaki mo kitautolu.​—Loma 12:3.

2. Ko e hā ʻoku ʻikai lelei ai ke fakahoa kitautolu ki he niʻihi kehé?

2 Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu ʻaonga nai mei he vakai ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ha tokoua pe tuofefine faitōnunga ʻoku ola lelei ʻene ngāue fakafaifekaú. (Hep. 13:7) ʻOku tau vakai leva ki he founga ʻe lava ke ola lelei ange ai ʻetau ngāue fakafaifekaú. (Fil. 3:17) Ka ʻoku ʻi ai ʻa e kehekehe ʻi he faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ha taha pea mo hono ngāueʻaki ia ke fuaʻaki ho mahuʻinga ko ha tokotahá. Ko ha fakahoa pehē te ne ʻai koe ke ongoʻi meheka, loto-siʻi pe ʻikai hao mahuʻinga. Hangē ko ia naʻa tau ako ʻi he kupu ki muʻá, ko e feʻauʻauhi mo e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ʻe hoko foki ai ha maumau fakalaumālie. Ko ia ʻoku ekinaki anga-ʻofa mai ʻa Sihova: “Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne sivisiviʻi ʻene ngaahi ngāue pē ʻaʻaná, pea te ne maʻu leva ai ha ʻuhinga ke fiefia ʻi he fekauʻaki mo ia toko taha pē, ʻo ʻikai ʻi hono fakahoa atu ki ha taha kehe.”​—Kal. 6:4.

3. Ko e hā ʻa e fakalakalaka fakalaumālie kuó ke fai ʻo ne ʻai koe ke ke fiefiá?

3 ʻOku loto ʻa Sihova ke ke fiefia ʻi hoʻo fakalakalaka fakalaumālié tonu. Ko e fakatātaá, kapau kuó ke papitaiso, ʻoku totonu ke ke fiefia he kuó ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá! Naʻá ke fai pē ʻe koe tonu ʻa e fili ko iá. Naʻe makatuʻunga ia ʻi hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá. Fakakaukau atu ki he fakalakalaka kuó ke fai talu mei ai. Ko e fakatātaá, kuo toe loloto ange hoʻo ʻofa ʻi he lau Tohi Tapú mo e ako fakafoʻituituí? Kuo toe mohu ʻuhinga mo loto-moʻoni ange hoʻo ngaahi lotú? (Saame 141:2) Kuó ke toe anga-fakafetalanoaʻaki ange ʻi he ngāue fakamalangá pea ola lelei ange hono ngāueʻaki ʻetau ngaahi meʻangāue ʻi he ngāue fakafaifekaú? Pea kapau ʻokú ke maʻu ha fāmili, kuo tokoniʻi koe ʻe Sihova ke hoko ko ha husepāniti, uaifi pe mātuʻa lelei ange? ʻE lava ke ke fiefia pea fiemālie moʻoni ʻi he fakalakalaka kuó ke fai ʻi he ngaahi tafaʻaki ko iá.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

4 ʻE lava ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fiefia ʻi heʻenau fakalakalaka fakalaumālié tonu. ʻE lava foki ke tau tokoniʻi kinautolu ke nau fakaʻehiʻehi mei hono fai ha fakahoa. ʻI he kupu ko ení, te tau vakai ai ki he founga ke tokoniʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú, founga ke fetokoniʻaki ai ʻa e ngaahi hoa malí pea mo e founga ke tokoniʻi ai ʻe he kau mātuʻá mo e niʻihi kehé honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Fakaʻosí, te tau lāulea ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe niʻihi ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻuhinga lelei ʻo fakatatau ki heʻetau malavá mo hotau tuʻungá.

MEʻA KE FAI ʻE HE NGAAHI MĀTUʻÁ MO E NGAAHI HOA MALÍ

Mātuʻa, fakahaaʻi ʻoku mou fiefia ʻi he feinga lahi ʻa e fānaú taki taha (Sio ki he palakalafi 5-6) *

5. Fakatatau ki he ʻEfesō 6:4, ko e hā ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi mei ai ʻa e ngaahi mātuʻá?

5 Ko e ngaahi mātuʻá ʻoku totonu ke nau tokanga ke ʻoua ʻe fakahoa ʻenau fānaú pe ʻamanekina ha meʻa lahi ange mei ha kiʻi tama ʻi he meʻa ʻe lava ke ne faí. Ko e fakahoa ʻikai leleí mo e kounaʻi taʻeʻuhingá ʻe lava ke fakaʻitaʻi ai ha kiʻi tama. (Lau ʻa e ʻEfesō 6:4.) Ko ha tuofefine ko Sachiko * ʻokú ne pehē: “Naʻe ʻamanekina ʻe heʻeku faiakó ke u tuʻu-ki-muʻa ange ʻi hoku kaungāakó. ʻIkai ko ia pē, naʻe loto ʻeku faʻeé ke u ako mālohi ange ke lava ai ʻo u fai ha fakamoʻoni lelei ki heʻeku faiakó mo ʻeku tamai taʻetuí. Ko hono moʻoní, naʻá ne fiemaʻu ke pēseti ʻe 100 ʻeku ngaahi siví, ʻa ia naʻá ku ʻiloʻi ʻoku taʻemalava ia. Neongo naʻá ku ʻosi mei he akó ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou kei fifili pē pe ʻoku feʻunga kia Sihova ʻa e lelei taha ʻoku ou faí.”

6. Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻá mei he Saame 131:1, 2?

6 Ko ha lēsoni mahuʻinga ki he ngaahi mātuʻá ʻoku maʻu ʻi he Saame 131:1, 2. (Lau.) Naʻe pehē ʻe Tuʻi Tēvita naʻe ʻikai te ne “holi ki ha ngaahi tuʻunga māʻolunga” pe ko e ngaahi meʻa naʻe ʻikai lava ke ne maʻu. Ko ʻene anga-fakatōkilaló mo e anga-fakanānaá naʻe ʻai ai ke ne “fiemālie mo nonga.” Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻá mei he lea ʻa Tēvitá? ʻE lava ke nau anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā ʻo ʻikai ngata pē ʻi he meʻa ʻoku nau ʻamanekina meiate kinautolu tonú kae pehē foki ki he meʻa ʻoku nau ʻamanekina mei heʻenau kiʻi tamá. ʻE lava ke fakalototoʻaʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau kiʻi tamá ʻaki ʻa e lāuʻilo ki hono mālohingá mo e vaivaiʻangá ʻi hono tokoniʻi ia ke fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa feʻungamālie. Ko ha tuofefine ko Marina ʻokú ne manatu: “Naʻe ʻikai ʻaupito ke fakahoa au ʻe heʻeku faʻeé ki hoku fanga tuongaʻane ʻe toko tolú pe ko e tamaiki kehé. Naʻá ne akoʻi au ko e tokotaha kotoa ʻoku nau maʻu ʻa e meʻaʻofa kehekehe pea ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻoku mahuʻinga kia Sihova. ʻOku ou fakamālō kiate ia he ʻoku tātātaha ke u fakahoa au ki he niʻihi kehé.”

7-8. ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe ha husepāniti ʻene fakaʻapaʻapa ki hono uaifí?

7 Ko ha husepāniti Kalisitiane kuo pau ke ne fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki hono uaifí. (1 Pita 3:7) Ko e fakaʻapaʻapá ʻoku kau ki ai ʻa e tokanga makehe mo e tokaʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ʻe ha husepāniti hono uaifí ʻaki hono fakangeingeiaʻi ia. ʻOku ʻikai ke ne ʻamanekina ha meʻa lahi ange meiate ia ʻi he meʻa ʻoku lava ke ne faí. Pea ko e moʻoni ʻoku ʻikai ke ne fakahoa ia ki he kau fefine kehé. Kapau te ne fai pehē, ko e hā nai ʻa e nunuʻa ʻo ha fakahoa pehē? Ko ha husepāniti ʻikai ko ha Fakamoʻoni ʻo ha tuofefine ko Rosa ʻokú ne faʻa fakahoa ia ki he kau fefine kehé. Ko ʻene ngaahi lea kakahá naʻá ne uesia lahi ange ʻa Rosa ʻi hono fakavaivaiʻi pē ʻene falala kiate iá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou fiemaʻu ʻa e fakapapau hokohoko ʻoku fakamahuʻingaʻi au ʻe Sihova.” ʻI hono kehé, ko ha husepāniti Kalisitiane ʻokú ne ʻoange ki hono uaifí ʻa e ngeia. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻi heʻene fai peheé ʻoku ʻi ai hono ola lelei ki hono vahaʻangatae mo hono uaifí pea mo Sihová. *

8 Ko ha husepāniti ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi hono uaifí ʻokú ne fakahīkihikiʻi ia, fakapapauʻi kiate ia ʻene ʻofá pea fakaongoongoleleiʻi ia. (Pal. 31:28) Ko e founga ia naʻe hanga ai ʻe he husepāniti ʻo Katerina, naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ʻo tokoniʻi ia ke ne ikuʻi ʻene ngaahi ongoʻi ʻikai hano mahuʻingá. ʻI heʻene kei siʻí, naʻe ʻikai fakamahuʻingaʻi ia ʻe heʻene faʻeé, ʻa ia naʻá ne faʻa fakahoa ia ki he tamaiki fefine kehé, kau ai hono kaungāmeʻá. Ko hono olá, naʻe kamata ke fua ʻe Katerina hono mahuʻingá ʻaki hono fakahoa ia ki he niʻihi kehé​—naʻa mo e hili ʻene haʻu ki he moʻoní! Kae kehe, kuo tokoniʻi ia ʻe hono husepāniti Kalisitiané ke ne faitau mo e hehema ko ení pea fakatupulekina ha vakai totonu ange kiate ia. ʻOkú ne pehē: “ʻOkú ne ʻofa ʻiate au, fakaongoongoleleiʻi au ki he ngaahi meʻa lelei ʻoku ou faí, pea lotu maʻaku. ʻOkú ne toe fakamanatu mai ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaofo ʻo Sihová pea tokoniʻi au ke fakatonutonu ʻeku fakakaukau taʻepaú.”

MEʻA KE FAI ʻE HE KAU MĀTUʻA ANGA-ʻOFÁ MO E NIʻIHI KEHÉ

9-10. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he kau mātuʻa tokangá ha tuofefine ke ne ikuʻi ʻa e hehema ke fakahoa ʻikai lelei ia ki he niʻihi kehé?

9 ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e faʻahinga ʻoku nau hehema ke fakahoa kinautolu ki he niʻihi kehé? Fakakaukau ki he hokosia ʻa ha tuofefine ko Hanuni, ʻa ia ʻi heʻene kei siʻí naʻe tātātaha ke fakaongoongoleleiʻi. ʻOkú ne manatu: “Naʻá ku mā pea ongoʻi naʻe lelei ange ʻa e tamaiki kehé ʻiate au. Naʻe kamata ke u fakahoa au ki he niʻihi kehé ʻo talu mei heʻeku kei siʻí.” Naʻa mo e hili ʻa e haʻu ʻa Hanuni ki he moʻoní, naʻá ne kei fakahoa pē ia ki he niʻihi kehé. Ko hono olá, naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻikai hano mahuʻinga ʻi he fakatahaʻangá. Neongo ia, ʻi he taimí ni, ʻokú ne hoko ko ha tāimuʻa fiefia. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke liliu ʻene vakaí?

10 ʻOku pehē ʻe Hanuni naʻe tokoniʻi ia ʻe he kau mātuʻa tokanga. Naʻa nau fakahaaʻi ʻa e falala pau ʻiate ia pea fakaongoongoleleiʻi ia ki heʻene faʻifaʻitakiʻanga faitōnungá. ʻOkú ne tohi: “Naʻe faʻa kole mai ʻe he kau mātuʻá ke u fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tuofāfine ʻe niʻihi naʻa nau fiemaʻu tokoni. Naʻe ʻai au ʻe he ngaahi ngāue ko ení ke u ongoʻi ʻoku ʻi ai hoku ʻaonga. ʻOku ou manatuʻi ʻa e fakamālō mai ʻa e kau mātuʻa tokangá ki heʻeku fakalototoʻaʻi ha fanga tuofāfine kei siʻi ange. Pea naʻa nau lau mai ʻa e 1 Tesalonaika 1:2, 3. He maongo ē ki hoku lotó! ʻOku ou fakamālō lahi ki he kau tauhi-sipi lelei ko iá, ʻoku ou koloaʻaki he taimí ni hoku tuʻunga ʻi he kautaha ʻa Sihová.”

11. ʻE lava fēfē ke tau tokoni ki he faʻahinga “kuo lōmekina mo anga-fakatōkilaló,” hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he ʻAisea 57:15?

11 Lau ʻa e ʻAisea 57:15. ʻOku tokanga lahi ʻa Sihova ki he faʻahinga “kuo lōmekina mo anga-fakatōkilaló.” Ko kitautolu kotoa, ʻo ʻikai ko e kau mātuʻá pē, ʻoku lava ke tau tokoni ke fakalototoʻaʻi ʻa e siʻi fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení. Ko e founga ʻe taha ke tau fakalototoʻaʻi ai kinautolú ko ʻetau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia loto-moʻoni ʻiate kinautolu. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau fakahaaʻi kiate kinautolu ʻene ʻofa ki heʻene fanga sipi mahuʻingá. (Pal. 19:17) ʻOku lava foki ke tau tokoniʻi hotau fanga tokouá ʻaki ʻetau anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā. ʻOku ʻikai ke tau loto ke tohoakiʻi mai ʻa e tokangá kiate kitautolu tonu ʻo lava ke fakatupunga ai ha meheka ʻi he niʻihi kehé. ʻI hono kehé, ʻoku tau ngāueʻaki ʻetau malavá mo e ʻiló ke tau fefakalototoʻaʻaki ai.​—1 Pita 4:10, 11.

Naʻe tohoaki ʻa e kau ākongá kia Sīsū koeʻuhí naʻe ʻikai ʻaupito ke ne fakahāhā ha fakakaukau māʻolunga ange. Naʻá ne fiefia ʻi he feohi mo hono ngaahi kaumeʻá (Sio ki he palakalafi 12)

12. Ko e hā naʻe tohoakiʻi ai ʻa e faʻahinga māʻulaló kia Sīsū? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)

12 ʻE lava ke tau ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ke fakafeangai ai ki he niʻihi kehé ʻaki ʻa e fakakaukau ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa Sīsū ki hono kau muimuí. Ko e moʻungaʻi tangata lahi taha ia kuo moʻui maí. Neongo ia, naʻá ne “anga-malū mo loto-fakatōkilalo.” (Māt. 11:28-30) Naʻe ʻikai ke ne fiehāʻaki ʻene ʻatamaiʻia makehé mo e ʻilo lahi faufauá. Naʻá ne faiakoʻaki ʻa e ngaahi lea faingofua mo e talanoa fakatātā fakamānako naʻe maongo ki he loto ʻo e faʻahinga māʻulaló. (Luke 10:21) ʻI he ʻikai ke hangē ʻa Sīsū ko e kau taki lotu hīkisiá, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne ʻai ʻa e niʻihi kehé ke nau ongoʻi naʻe siʻi honau mahuʻingá ki he ʻOtuá. (Sione 6:37) ʻI hono kehé, naʻá ne fakangeingeiaʻi ʻa e kakai lāuvalé.

13. Naʻe anga-fēfē hono tapua mai ʻa e anga-lelei mo e ʻofa ʻa Sīsuú ʻi he anga ʻene fakafeangai ki heʻene kau ākongá?

13 Ko e anga-lelei mo e ʻofa ʻa Sīsuú naʻe tapua mai ia ʻi he anga ʻene fakafeangai ki heʻene kau ākongá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi malava mo e tuʻunga kehekehe. Ko ia naʻe ʻikai lava ke nau fakahoko ʻa e ngaahi fatongia tatau; pe ola tatau ʻenau ngāue fakafaifekaú. Neongo ia, naʻá ne houngaʻia ʻi he feinga ʻaufuatō ʻa e tokotaha taki taha. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻokú ne mahinoʻi ʻa e meʻá ni ʻi heʻene talanoa fakatātā ki he ngaahi talēnití. ʻI he talanoa fakatātā ko iá, naʻe ʻoange ʻe he ʻeikí ki he tamaioʻeiki taki taha ʻa e ngāue “ʻo fakatatau ki heʻene malavá.” Ko e taha ʻi he ongo tamaioʻeiki tōtōiví naʻá ne maʻu ha tupu lahi ange ʻi he tokotaha ʻe tahá. Ka naʻe fakaongoongoleleiʻi tatau pē kinaua ʻe he ʻeikí: “Mālō e ngāue, tamaioʻeiki lelei mo faitōnunga!”​—Māt. 25:14-23.

14. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa Sīsū ki he niʻihi kehé?

14 ʻOku anga-lelei mo anga-ʻofa ʻa Sīsū ʻi he anga ʻene fakafeangai mai kiate kitautolú. ʻOkú ne ʻiloʻi ko ʻetau ngaahi malavá mo e tuʻungá ʻoku kehekehe, pea ʻokú ne fiefia ʻi heʻetau fai hotau lelei tahá. ʻOku totonu ke tau fakafeangai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko Sīsuú. ʻOku ʻikai ʻaupito ke tau loto ke ʻai hotau kaungālotú ke nau ongoʻi ʻoku ʻikai hanau mahuʻinga pe mā koeʻuhi ko e ʻikai lava ke nau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻo hangē ko e niʻihi kehé. ʻI hono kehé, tau kumi ki ha faingamālie ke fakaongoongoleleiʻi hotau fanga tokouá ki heʻenau fai honau lelei tahá ke tauhi kia Sihová.

FOKOTUʻU ʻA E NGAAHI TAUMUʻA ʻUHINGA LELEI

Maʻu ʻa e fiefia ʻi hono fokotuʻu pea aʻusia ha taumuʻa ʻuhinga lelei (Sio ki he palakalafi 15-16) *

15-16. Naʻe anga-fēfē maʻu ʻaonga ha tuofefine mei heʻene fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻuhinga leleí?

15 Ko e ngaahi taumuʻa fakalaumālié ʻokú ne tataki mo ʻai ke mohu ʻuhinga ʻetau moʻuí. Kae kehe, ko e kií ke fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻá ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi malavá mo e tuʻungá ʻo ʻikai fakahoa ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ke tau loto ke tau loto-mamahi mo loto-siʻi. (Luke 14:28) Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ha tuofefine tāimuʻa ko Midori.

16 Ko e tamai ʻa Midori, ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha Fakamoʻoni, naʻá ne fakamaaʻi ia ʻi heʻene kei siʻí ʻaki hono fakahoa ia ki hono tuongaʻané mo hono tokouá mo hono kaungāakó. “Naʻá ku ongoʻi ne ʻikai haku mahuʻinga,” ko e lea ia ʻa Midori. Kae kehe, ʻi heʻene fuʻu lahí, naʻe maʻu ʻe Midori ha loto-maʻu. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho kotoa koeʻuhi ke u maʻu ai ha nonga ʻi hoku lotó pea naʻe lava ke u ongoʻi ʻoku ʻofa mai ʻa Sihova kiate au.” ʻIkai ko ia pē, naʻá ne fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻuhinga lelei, peá ne lotu tautefito ki ha tokoni ke aʻusia ia. Ko hono olá, naʻe lava ke fiefia ʻa Midori ʻi heʻene fakalakalaka fakalaumālié tonu.

HOKOHOKO ATU KE FOAKI KIA SIHOVA HO LELEI TAHÁ

17. ʻE lava fēfē ke “hokohoko atu hono fakafoʻou ʻa [hotau] tūkunga fakaefakakaukau,” pea ko e hā hono olá?

17 Ko e ngaahi ongoʻi mo e fakakaukau taʻepaú heʻikai nai ke mole atu ʻi ha ʻaho pē taha. Ko ia ʻoku ekinaki mai ʻa Sihova: “ʻOku totonu ke hokohoko atu hono fakafoʻou ʻa homou tūkunga fakaefakakaukau ʻa ia ʻokú ne tākiekina kimoutolú.” (ʻEf. 4:23, 24) Ko e moʻoni, ke fai peheé, ʻoku fiemaʻu ke tau lotu, ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakalaulauloto ki ai. Fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ko ení, pea hanga kia Sihova ki ha mālohi. ʻE tokoniʻi koe ʻe hono laumālie māʻoniʻoní ke ikuʻi ha hehema pē ke fakahoa koe ki he niʻihi kehé. ʻE tokoniʻi foki koe ʻe Sihova ke ke ʻiloʻi pea taʻakifuʻu leva ʻa e meheká pe ko e hīkisiá kapau ʻoku tupu ʻi ho lotó ʻa e ongo ongoʻi ʻikai lelei ko ení.

18. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻa e fiemālie mei he ngaahi lea ʻi he 2 Kalonikali 6:29, 30?

18 Lau ʻa e 2 Kalonikali 6:29, 30. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova hotau lotó. ʻOkú ne ʻafioʻi foki mo ʻetau fāingá​—ʻa ʻetau faitau mo e laumālie ʻo e māmaní mo ʻetau ngaahi taʻehaohaoá tonu. ʻI he vakai mai ʻa Sihova ki heʻetau faitau mālohi mo e ngaahi tākiekina ʻikai lelei ko iá, ʻoku tupulaki ai ʻene ʻofa mai kiate kitautolú.

19. ʻOku anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe Sihova ʻa e anga ʻene ongoʻi mai kiate kitautolú?

19 Ke fakatātaaʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova kiate kitautolú, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e haʻi ʻi he vahaʻa ʻo ha faʻē mo ʻene pēpē. (ʻAi. 49:15) Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha faʻē ko Rachel. ʻOkú ne tohi: “Ko ʻeku kiʻi tama ko Stephanie naʻe fāʻeleʻi taʻehoko. ʻI heʻeku fuofua sio kiate iá, naʻá ne siʻisiʻi fau mo ngāvaivai. Ka naʻe fakaʻatā ʻe he falemahakí ke u fua ia he ʻaho kotoa ʻi he ʻuluaki māhina naʻe tuku ai ʻi he puha sioʻatá. Ko e ngaahi mōmeniti pelepelengesi ko iá naʻe tokoniʻi ai ke ma faʻu ha haʻi vāofi. ʻOkú ne taʻu ono he taimí ni pea ʻokú ne siʻisiʻi ange ʻi he niʻihi ʻi hono toʻú. Ka, ʻoku ou ʻofa lahi ʻiate ia koeʻuhí naʻá ne faitau mālohi ke moʻui, pea kuó ne ʻomai ʻa e fiefia lahi ki heʻeku moʻuí!” He fakafiemālie ē ke ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e ongoʻi ʻofa loloto ko iá kiate kitautolu ʻi he taimi ʻokú ne vakai mai ai ʻoku tau faitau ke tauhi ʻaufuatō kiate iá!

20. ʻI he tuʻunga ko ha sevāniti ʻosi fakatapui ʻa Sihova, ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú ke maʻu ke fiefia aí?

20 ʻI he tuʻunga ko ha sevāniti ʻa Sihova, ko ha mēmipa makehe mo mahuʻinga koe ʻa hono fāmili mei he matakali kehekehe. Naʻe ʻikai tohoaki mai koe ʻe Sihova kiate ia koeʻuhí naʻá ke lelei ange ʻi ho kaungāʻapí. Naʻá ne tohoaki mai koé koeʻuhi naʻá ne ʻafioʻi ho lotó pea vakai ki ha tokotaha anga-vaivai pea akoʻingofua ʻa ia ʻe lava ke ne fakafuo. (Saame 25:9) Hoko ʻo fakapapauʻi ʻokú ne houngaʻia ʻi hoʻo fai ho lelei tahá ke tauhi kiate iá. Ko hoʻo kātakí mo hoʻo faitōnungá ko ha fakamoʻoni ia ʻo ha “loto hangamālie mo lelei.” (Luke 8:15) Ko ia hokohoko atu ke foaki kia Sihova ho lelei tahá. Te ke maʻu leva ai ha ʻuhinga lelei ke fiefia “ʻi he fekauʻaki mo [koe] toko taha pē.”

HIVA 38 Te Ne ʻAi Koe Ke Ke Mālohi

^ pal. 5 ʻOku ʻikai ke fakahoa kitautolu ʻe Sihova ki he niʻihi kehé. Neongo ia, ʻoku hehema ʻa e niʻihi ʻo kitautolu ke fai pehē pea fakamāuʻi kitautolu ʻoku ʻikai ke tau lelei feʻunga. ʻI he kupú ni, te tau lāulea ai ki he ʻuhinga ʻoku fakatupu maumau ai hono fakahoa kitautolu ki he niʻihi kehé. Te tau toe vakai ai ki he founga ke tau tokoniʻi ai ʻa e mēmipa ʻo e fāmilí mo e faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá ke nau vakai kiate kinautolu ʻo hangē ko Sihová.

^ pal. 5 Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

^ pal. 7 Neongo ko e ngaahi poini ko ení ʻoku fakahangataha ki he ngaahi husepānití, ko e lahi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻoku toe ngāueʻaki ki he uaifí.

^ pal. 58 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Lolotonga ʻa e lotu fakafāmilí, ʻoku fakahaaʻi ʻe he ongo mātuʻá ʻena fiefia ʻi he meʻa ʻoku fai ʻe he kiʻi tama taki taha ke langa ʻa e ʻaʻake ʻo Noá.

^ pal. 62 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha mātuʻa taʻehoa ʻoku ʻi ai ʻene kiʻi leka ʻoku teʻeki hū ʻo ako ʻokú ne fokotuʻutuʻu ha taimi-tēpile ke tāimuʻa tokoni, pea ʻokú ne fiefia ke aʻusia ʻene taumuʻá.