Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 30

Koloaʻaki Ho Tuʻunga ʻi he Fāmili ʻo Sihová

Koloaʻaki Ho Tuʻunga ʻi he Fāmili ʻo Sihová

“Naʻá ke ʻai ia ke kiʻi māʻulalo ange ʻi he kau ʻāngeló, pea naʻá ke fakakalauni ia ʻaki ʻa e ngeia mo e lāngilangi.”​—SAAME 8:5, fkm. ʻi lalo.

HIVA 123 Moʻulaloa Mateaki ki he Maau Fakateokalatí

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku haʻu nai ki heʻetau fakakaukaú ʻi heʻetau fakalaulauloto ki he kotoa ʻo e fakatupu ʻa Sihová?

ʻI HEʻETAU fakalaulauloto ki he ʻuniveesi kāfakafa kuo fakatupu ʻe Sihová, te tau ongoʻi nai ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá, naʻá ne lotu pea ʻeke: “ʻI heʻeku vakai ki ho ngaahi langí, ʻa e ngaahi ngāue ʻa ho louhiʻinimá, ʻa e māhiná mo e ngaahi fetuʻu ʻa ia kuó ke teuteú, ko e hā ʻa e tangata ko e meʻa noa peé ke ke manatu ai kiate ia, mo e foha ʻo e tangatá ke ke tokanga ai kiate ia?” (Saame 8:3, 4) Hangē ko Tēvitá, te tau vakai nai ki he feituʻu siʻisiʻi ʻoku tau ʻi ai ʻi he ʻunivēsí pea ofoofo ʻi hono manatuʻi maʻu pē kitautolu ʻe Sihová. Kae hangē ko ia te tau vakai ki aí, naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ka naʻá ne ʻai foki ke na hoko ko e konga hono fāmilí.

2. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa Sihova ki heʻene fuofua fānau ʻi he māmaní?

2 Ko ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e fuofua fānau ʻa Sihova ʻi he māmaní, pea naʻe hoko ʻa Sihova ko ʻena Tamai fakahēvani ʻofa. Naʻá ne ʻamanekina mei he ongo meʻa ko ení ke na hoko ko ha ongo mēmipa lavameʻa ʻi hono fāmilí. Naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá: “Mo fanafanau mo fakatokolahi pea fakafonu ʻa e māmaní pea mo pule ki ai.” (Sēn. 1:28) Naʻe pau ke na maʻu fānau pea tokangaʻi lelei hona ʻapi ko e māmaní. Kapau naʻe talangofua ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea ngāue ʻo fehoanaki mo e taumuʻa ʻa Sihová, te na kei hoko pē mo hona hakó ko e konga ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá ʻo taʻengata.

3. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē naʻe ʻoange kia ʻĀtama mo ʻIvi ha tuʻunga fakangeingeia ʻi he fāmili ʻo Sihová?

3 Ko ʻĀtama mo ʻIvi naʻá na maʻu ha tuʻunga fakangeingeia ʻi he fāmili ʻo Sihová. Hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Saame 8:5 mo e fakamatala ʻi laló, naʻe lea ʻa Tēvita fekauʻaki mo e fakatupu ʻe Sihova ʻa e tangatá: “Naʻá ke ʻai ia ke kiʻi māʻulalo ange ʻi he kau ʻāngeló, pea naʻá ke fakakalauni ia ʻaki ʻa e ngeia mo e lāngilangi.” Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ke foaki ki he tangatá ʻa e mālohi, ʻatamaiʻia mo e malava hangē ko e kau ʻāngeló. (Saame 103:20) Neongo ia, ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau “kiʻi māʻulalo ange” ʻi he ngaahi meʻamoʻui laumālie mālohi ko iá. Sioloto atu! Naʻe ʻoange ʻe Sihova ki heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ha kamataʻanga fakaofo moʻoni.

4. Ko e hā naʻe hoko ki he tuʻunga ʻo ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he fāmili ʻo Sihová, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupú ni?

 4 Ko e meʻa fakamamahí, naʻe fakamoleki ʻe ʻĀtama mo ʻIvi hona tuʻunga ʻi he fāmili ʻo Sihová. Naʻe ʻomi heni ha nunuʻa fakatupu ʻauha ki hona hakó, hangē ko ia te tau vakai ki ai ʻamui ange ʻi he kupú ni. Ka ko e taumuʻa ʻa Sihová kuo ʻikai liliu. ʻOkú ne loto ke hoko ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ko ʻene fānau ʻo taʻengata. ʻUluakí, tau lāulea angé ki he founga kuo fakangeingeiaʻi ai kitautolu ʻe Sihová. Pea te tau lāulea ki he meʻa ʻe lava ke tau fai ʻi he taimí ni ke fakahaaʻi ʻoku tau loto ke hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá. Fakaʻosí, te tau lāulea ki he ngaahi tāpuaki ʻa ia ʻe fiefia ai ʻo taʻengata ʻa e fānau ʻa Sihova ʻi he māmaní.

FOUNGA HONO FAKANGEINGEIAʻI ʻE SIHOVA ʻA E TANGATÁ

ʻI he founga fē kuo fakangeingeiaʻi ai kitautolu ʻe Sihová? (Sio ki he palakalafi 5-11) *

5. ʻE lava fēfē ke tau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene ngaohi kitautolu ʻi hono ʻīmisí?

5 Naʻe fakangeingeiaʻi ʻe Sihova kitautolu ʻaki hono ngaohi kitautolu ʻi hono ʻīmisí. (Sēn. 1:26, 27) Koeʻuhi naʻe ngaohi kitautolu ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá, ʻoku lava ai ke tau fakatupulekina mo fakahāhā hono ngaahi ʻulungaanga fakaofó, hangē ko e ʻofa, manavaʻofa, mateaki mo e māʻoniʻoni. (Saame 86:15; 145:17) ʻI heʻetau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko iá, ʻoku tau fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova pea fakamoʻoniʻi ʻoku tau houngaʻia ʻiate ia. (1 Pita 1:14-16) ʻI heʻetau fai ha tōʻonga ʻoku fakahōifua ki heʻetau Tamai fakahēvaní, ʻoku tau fiefia mo fiemālie. Pea ʻi hono ngaohi kitautolu ʻe Sihova ʻi hono ʻīmisí, naʻá ne ʻomai ai ʻa e malava ke tau hoko ko e faʻahinga kakai ʻokú ne fiemaʻu ki hono fāmilí.

6. Naʻe anga-fēfē hono fakangeingeiaʻi ʻe Sihova ʻa e tangatá ʻi heʻene teuʻi ʻa e māmaní?

6 Naʻe teuʻi ʻe Sihova ha ʻapi makehe maʻatautolu. Ki muʻa fuoloa ke fakatupu ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki tangatá, naʻá ne teuʻi ʻa e māmaní maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. (Siope 38:4-6; Sel. 10:12) Koeʻuhi ʻoku tokanga mo nima-homo ʻa Sihova, kuó ne tokonaki mai ʻa e ngaahi meʻa lelei hulu fau ke tau fiefia ai. (Saame 104:14, 15, 24) ʻI ha taimi, naʻá ne fakalaulauloto ki heʻene ngāue fakaefakatupú, peá ne “ʻafio ki ai . . . kuo lelei.” (Sēn. 1:10, 12, 31) Naʻá ne fakangeingeiaʻi ʻa e tangatá ʻaki hono ʻoange ke nau “pule ki he” kotoa ʻo ʻene ngaahi ngāue fakaofo ʻi he māmaní. (Saame 8:6) Ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga haohaoa ʻo e tangatá ke nau fiefia ʻi hono tokangaʻi ʻene ngaahi ngāue maʻongoʻongá ʻo taʻengata. ʻOkú ke fakamālō maʻu pē kia Sihova koeʻuhi ko ʻene talaʻofa fakaofo ko iá?

7. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he Siosiua 24:15 ʻoku maʻu ʻe he tangatá ʻa e tauʻatāina ke filí?

7 Kuo foaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻaʻofa ko e tauʻatāina ke fili. ʻE lava ke tau fili pe ko fē ʻa e ʻalunga te tau fou ai ʻi he moʻuí. (Lau ʻa e Siosiua 24:15.) Ko e malava ke filí ʻoku ui ia ko e tauʻatāina ke fili. ʻOku fiefia hotau ʻOtua ʻofá ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke tauhi kiate iá. (Saame 84:11; Pal. 27:11) ʻE lava ke tau ngāuetotonuʻaki ʻetau tauʻatāina ke filí ʻi he ngaahi tafaʻaki lahi. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú.

8. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sīsū ʻa ʻene malava ke filí?

8 ʻI he muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻe lava ke tau fili ke fakamuʻomuʻa ʻa e lelei ʻa e niʻihi kehé ʻi haʻatautolú. ʻI ha taimi naʻe helaʻia ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló, naʻa nau ʻalu ki ha feituʻu lōngonoa ke maʻu ha kiʻi mālōlō. Kae kehe, naʻe ʻikai ke pehē. Naʻe ʻiloʻi kinautolu ʻe ha fuʻu kakai pea naʻa nau vēkeveke ke akoʻi kinautolu ʻe Sīsū. Ka naʻe ʻikai ke ʻita ʻa Sīsū. ʻI hono kehé, naʻá ne ongoʻi fakaʻofaʻia ʻi he kakaí. Ko ia, ko e hā naʻe fai ʻe Sīsuú? “Naʻá ne kamata akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa lahi.” (Mk. 6:30-34) ʻI heʻetau faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻaki hono feilaulauʻi hotau taimí mo e iví ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e lāngilangí ki heʻetau Tamai fakahēvaní. (Māt. 5:14-16) ʻOku tau fakahaaʻi foki kia Sihova ʻoku tau loto ke hoko ko e konga hono fāmilí.

9. Ko e hā ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe he ngaahi mātuʻá?

9 Kuo foaki ʻe Sihova ki he tangatá ʻa e malava ke maʻu fānau pehē ki he fatongia ke akoʻi kinautolu ke ʻofa mo tauhi kiate ia. Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻokú ke houngaʻia ʻi he meʻaʻofa makehe ko ení? Neongo ʻoku tāpuakiʻi lahi ʻe Sihova ʻa e kau ʻāngeló, kuo ʻikai ke foaki kiate kinautolu ʻa e monū ko ení. ʻI he fakakaukau atu ki aí, ko e faʻahinga ʻoku nau ʻohake ha fānaú ʻoku totonu ke nau koloaʻaki ʻa e faingamālie ko iá. Kuo foaki ki he ngaahi mātuʻá ha fatongia toputapu ke ʻohake ʻenau fānaú ʻi he “akonaki mo e enginaki ʻa Sihová.” (ʻEf. 6:4; Teu. 6:5-7; Saame 127:3) ʻOku tokonaki ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻangāue Fakatohitapu, hangē ko e ʻū tohi, vitiō, fasi mo e ngaahi kupu ʻi he ʻinitanetí, ke tokoni ki he ngaahi mātuʻá. ʻOku hā mahino, ʻoku koloaʻaki ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní mo hono ʻAló ʻetau fānaú. (Luke 18:15-17) ʻI he falala ʻa e ngaahi mātuʻá kia Sihová pea fai honau lelei tahá ke tokangaʻi ʻenau fānau mahuʻingá, ʻoku leleiʻia ai ʻa Sihova. Ko e ngaahi mātuʻa ko iá ʻoku nau ʻoange ki heʻenau fānaú ha ʻamanaki ʻo e hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo Sihová ʻo taʻengata!

10-11. Ko e hā kuo ʻai ʻe Sihova ke tau lava ʻo maʻu fakafou ʻi he huhuʻí?

10 Naʻe foaki ʻe Sihova hono ʻAlo mahuʻinga tahá koeʻuhi ke tau toe hoko ai ko e mēmipa Hono fāmilí. Hangē ko ia naʻa tau lave ki ai ʻi he  palakalafi 4, ko ʻĀtama mo ʻIvi naʻá na fakamoleki hona tuʻunga ʻi he fāmili ʻo Sihová, peá na fakamoleki ai mo e tuʻunga ʻena fānaú. (Loma 5:12) Ko ʻĀtama mo ʻIvi naʻá na talangataʻa ʻiloʻilo pau ki he ʻOtuá, ko ia naʻá na tuha ke motuhi mei hono fāmilí. Kae fēfē hona hakó? Naʻe anga-ʻofa ʻa Sihova ʻo fai ha tokonaki ke malava ʻa e faʻahinga loto-totonu ʻi heʻena fānaú ke ohi ki hono fāmilí. Naʻá ne fai eni fakafou ʻi he feilaulau hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, ʻa Sīsū Kalaisi. (Sione 3:16; Loma 5:19) Ko e ola ʻo e feilaulau ʻa Sīsuú, kuo ohi ai ʻa e faʻahinga tauhi anga-tonu ʻo e tangatá ʻe toko 144,000 ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá.​—Loma 8:15-17; Fkh. 14:1.

11 Tānaki atu ki aí, ʻoku ʻi ai mo e faʻahinga faitōnunga kehe ʻe laui miliona ʻoku nau talangofua ʻo fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke hoko ʻo kau kakato ʻi he fāmili ʻo e ʻOtuá hili ʻa e ʻahiʻahi fakaʻosi ʻi he ngataʻanga ʻo e Taʻu ʻe Taha Afé. (Saame 25:14; Loma 8:20, 21) ʻI heʻenau fakakaukau ki he ʻamanaki ko iá, naʻa mo e taimí ni ʻoku nau ui ʻa Sihova ko honau Tokotaha-Fakatupú, ko ha “Tamai.” (Māt. 6:9) Ko e faʻahinga ʻe toetuʻú te nau toe maʻu ha faingamālie ke ako ki he meʻa ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova meiate kinautolú. Ko e faʻahinga te nau tali lelei ʻene fakahinohinó ʻe faai atu pē ʻo nau hoko foki ko e mēmipa hono fāmili.

12. Ko e hā ʻa e fehuʻi te tau tali ʻi he taimi ní?

12 Hangē kuo tau sio ki aí, kuo tamuʻomuʻa ʻa Sihova ke fakangeingeiaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he founga lahi. Kuó ne ʻosi ohi ʻa e kau paní ko hono ngaahi foha, pea kuó ne ʻoange ki he faʻahinga ʻo e “fuʻu kakai lahi” ʻa e ʻamanaki ke nau hoko kakato ko hono ngaahi foha ʻi he māmani foʻoú. (Fkh. 7:9) Ko e hā ʻe lava ke tau fai he taimí ni ke fakahaaʻi kia Sihova ʻoku tau loto ke hoko ko e konga hono fāmilí ʻo taʻengata?

FAKAHAAʻI KIA SIHOVA ʻOKÚ KE LOTO KE HOKO KO E KONGA HONO FĀMILÍ

13. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke hoko ai ko ha konga ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá? (Maʻake 12:30)

13 Fakahaaʻi hoʻo ʻofa kia Sihová ʻaki ʻa e tauhi kiate ia ʻaki ho lotó kotoa. (Lau ʻa e Maʻake 12:30.) ʻI he ngaahi meʻa kotoa kuo foaki anga-ʻofa mai ʻe he ʻOtuá, mahalo ko e taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa lahi tahá ko e malava ke tau lotu kiate iá. ʻOku tau fakahaaʻi kia Sihova ʻoku tau ʻofa kiate ia ʻaki hono “tauhi ʻene ngaahi fekaú.” (1 Sio. 5:3) ʻI he lea ʻa Sīsū maʻa ʻene Tamaí, naʻá ne fekauʻi kitautolu ke tau ngaohi ākonga pea papitaiso kinautolu. (Māt. 28:19) Naʻá ne toe fekauʻi kitautolu ke tau feʻofaʻaki. (Sione 13:35) ʻE ʻai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga talangofuá ke nau hoko ko e konga hono fāmili ʻo e kau lotu ʻi māmani lahí.​—Saame 15:1, 2.

14. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e ʻofá ki he niʻihi kehé? (Mātiu 9:36-38; Loma 12:10)

14 Fakahāhā ʻa e ʻofá ki he niʻihi kehé. Ko e ʻofá ʻa e ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa taha ʻo Sihová. (1 Sio. 4:8) Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻene ʻofá ki muʻa ke tau ʻiloʻi iá. (1 Sio. 4:9, 10) ʻOku tau faʻifaʻitaki kiate ia ʻi he taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻa e ʻofá ki he niʻihi kehé. (ʻEf. 5:1) Ko e founga lelei taha ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e ʻofá ki he kakaí ko hono tokoniʻi kinautolu ke ako fekauʻaki mo Sihova lolotonga ʻoku kei ʻi ai ʻa e taimí. (Lau ʻa e Mātiu 9:36-38.) ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e faingamālie ke nau hoko ko e mēmipa ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá. ʻI he hili ʻa e papitaiso ha tokotaha, kuo pau ke hokohoko atu ʻetau ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ia. (1 Sio. 4:20, 21) Ko e hā ʻoku kau ki hení? Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku ʻikai ke tau toe fehuʻia ʻene fakaueʻilotó. Ko e fakatātaá, heʻikai ke tau pehē naʻá ne fai ha meʻa ʻi ha taumuʻa kovi pe siokita. ʻI hono kehé, te tau fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapá ki hotau tokouá, ʻo vakai kiate ia ʻokú ne māʻolunga ange ʻiate kitautolu.​—Lau ʻa e Loma 12:10; Fil. 2:3.

15. Ko hai ʻoku totonu ke tau fakahāhā ki ai ʻa mēsí mo e anga-leleí?

15 Fakahāhā ʻa e mēsí mo e anga-leleí ki he kakai kotoa. Kapau ʻoku tau loto ke ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ʻoku lava ke nau ui ʻa Sihova ko ʻenau Tamaí ʻo taʻengata, kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e mēsí mo e anga-leleí ki he kakai kotoa, naʻa mo hotau ngaahi filí. (Luke 6:32-36) ʻE ʻi ai nai ʻa e taimi ʻe faingataʻa ke tau fai pehē. Kapau ko ia, kuo pau ke tau ako ke fakakaukau pea tōʻonga hangē ko Sīsuú. ʻI heʻetau fai hotau lelei tahá ke talangofua kia Sihova pea faʻifaʻitaki kia Sīsuú, ʻoku tau fakahaaʻi ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻoku tau loto ke hoko ko e konga hono fāmilí ʻo taʻengata.

16. ʻE lava fēfē ke tau maluʻi ʻa e ongoongo ʻo e fāmili ʻo Sihová?

16 Maluʻi ʻa e ongoongo ʻo e fāmili ʻo Sihová. ʻI ha fāmili, ʻoku anga-maheni ki ha kiʻi tamasiʻi ke faʻifaʻitaki ki hono tokoua lahí. Kapau ʻoku ngāueʻaki ʻe he tokoua lahí ʻa e tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi heʻene moʻuí, te ne hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki hono tokoua siʻisiʻí. Kapau ko e tokotaha lahí ʻe afe ia ʻo fai ʻa e meʻa ʻoku koví, ʻe lava ke muimui ʻa e tokoua siʻisiʻí ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻanga koví. ʻOku pehē pē mo e fāmili ʻo Sihová. Kapau ʻoku ʻi ai ha Kalisitiane faitōnunga kuó ne ohi ki mui ange ʻa e fakakaukau ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní pe fili ki ha founga moʻui taʻetaau mo fakameleʻi, ʻe lava ke fakataueleʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke kau fakataha mo ia ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku koví. Ko e faʻahinga ʻoku nau fai peheé ʻoku nau maumauʻi ʻa e ongoongo ʻo e fāmili ʻo e kau lotu ʻa Sihová. (1 Tes. 4:3-8) Kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he muimui ʻi he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga koví, pea ʻoua ʻe fakaʻatā ha meʻa ke ne tohoakiʻi mamaʻo kitautolu mei heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá.

17. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakakaukau ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

17 Falala kia Sihova kae ʻikai ko e ngaahi meʻa fakamatelié. ʻOku talaʻofa ʻe Sihova te ne tokonaki mai ʻa e meʻakai, vala mo e nofoʻanga kapau te tau fuofua kumi ki hono Puleʻangá pea moʻui ʻo fakatatau ki heʻene tuʻunga māʻoniʻoní. (Saame 55:22; Māt. 6:33) ʻI hono manatuʻi iá, ʻoku tau fakaʻehiʻehi ai mei he fakakaukau ʻe ʻomai ʻe he ngaahi meʻa fakamatelie ʻoku tuʻuaki mai ʻe he māmani ko ení ʻa e malu mo e fiefia tuʻuloá. ʻOku tau ʻiloʻi ko e founga pē ʻe taha ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e nonga moʻoni ʻo e ʻatamaí ko hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. (Fil. 4:6, 7) Neongo kapau ʻe lava ke tau fakatau ha meʻa lahi, kuo pau ke tau fakakaukau pe ʻoku tau maʻu moʻoni ha taimi pe ivi ke ngāueʻaki ia mo tokangaʻi. ʻOku tau fuʻu pīkitai nai ki heʻetau ngaahi koloá? Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku ʻamanekina mai ʻe he ʻOtuá ke tau hoko ko ha mēmipa lavameʻa hono fāmilí. ʻOku ʻuhinga iá ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakaʻatā kitautolu ke fakaleluʻi. ʻOku ʻikai moʻoni ke tau loto ke hangē ko e kiʻi talavou naʻá ne tuku ange ʻa e faingamālie ke tauhi kia Sihová pehē ki he malava ke ohi ia ko e taha ʻo hono ngaahi fohá​—koeʻuhí pē naʻá ne pīkitai ki ha ngaahi koloa fakamāmani!​—Mk. 10:17-22.

MEʻA ʻE MAʻU ʻE HE FĀNAU ʻA SIHOVÁ ʻO TAʻENGATA

18. Ko e hā ʻa e ngeia lahi mo e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻo taʻengata?

18 Ko e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá te nau maʻu ʻa e ngeia lahi tahá​—ko e monū ke ʻofa mo lotu kia Sihova ʻo taʻengata! Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní te nau maʻu foki ʻa e fiefia ʻi hono tokangaʻi ʻa e palanite fakaʻofoʻofa ko eni ʻa ia kuo teuʻi ʻe Sihova ko honau ʻapí. ʻOku vavé ni ke fakafoʻou ʻa e māmaní mo e meʻamoʻui kotoa ʻi aí ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻangá. ʻE toʻo atu ʻe Sīsū ʻa e palopalema kotoa naʻe tupu mei he fili ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke mavahe mei he fāmili ʻo e ʻOtuá. ʻE fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻa e laui miliona pea ʻoange ʻa e faingamālie ke nau moʻui taʻengata ʻi he moʻui lelei haohaoa ʻi ha māmani kuo liliu ko ha palataisi. (Luke 23:42, 43) ʻI he faai atu ke haohaoa ʻa e konga fakaemāmani ʻo e fāmili ʻo e kau lotu ʻa Sihová, ko e tokotaha taki taha te ne tapua atu ʻa e “ngeia mo e lāngilangi” naʻe tohi ʻa Tēvita fekauʻaki mo iá.​—Saame 8:5.

19. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí?

19 Kapau ʻokú ke kau ki he “fuʻu kakai lahi,” ʻokú ke maʻu ha ʻamanaki fakaofo. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe; ʻokú ne loto ke ke hoko ko ha mēmipa hono fāmilí. Ko ia, fai ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke malavá ke fakahōifuaʻi ia. Moʻui ʻi he ʻaho taki taha ʻo tauhi maʻu ʻi ho ʻatamaí mo e lotó ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. Houngaʻia ʻi ho monū ʻo e lotu ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá, pea koloaʻaki ʻa e ʻamanaki ʻo hono fakahīkihikiʻi ia ʻo taʻengata!

HIVA 107 Sīpinga Fakaʻotua ʻo e ʻOfá

^ pal. 5 Koeʻuhi ke lele lelei ha fāmili, kuo pau ki he mēmipa taki taha ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻamanekina meiate iá pea kuo pau ke ne ngāue fakataha mo e ngaahi mēmipa kehe ʻo e fāmilí. Ko e tamaí ʻokú ne takimuʻa anga-ʻofa, ko e faʻeé ʻokú ne poupou kiate ia, pea ko e fānaú ʻoku nau ngāue talangofua mo ʻenau mātuʻá. ʻOku pehē pē mo e fāmili ʻo Sihová. Ko hotau ʻOtuá ʻoku ʻi ai ʻene taumuʻa kiate kitautolu, pea kapau te tau ngāue ʻo fakatatau ki he taumuʻa ko iá, te tau kau ai ki he fāmili ʻo Sihova ʻo ʻene kau lotú ʻo taʻengata.

^ pal. 55 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI hono ngaohi ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá ʻoku malava ai ha ongo meʻa ke fefakahāhāʻaki ʻa e ʻofá mo e manavaʻofá pea ki hona ongo fohá. ʻOku ʻofa ʻa e ongo meʻá kia Sihova. Ko e meʻaʻofa ke maʻu fānaú ʻokú na maʻu ai ʻa e faingamālie ke ʻohake hona ongo fohá ke ʻofa mo tauhi kia Sihova. ʻOkú na ngāueʻaki ha vitiō ke fakamatalaʻi kiate kinaua ʻa e ʻuhinga hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻa Sīsū ko ha huhuʻí. ʻOkú na akoʻi foki kinaua ʻi he Palataisi ka hoko maí, te tau tokangaʻi ai ʻa e māmaní mo e fanga manú ʻo taʻengata.