Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 31

Ita prontu atu hein ba Jeová ka lae?

Ita prontu atu hein ba Jeová ka lae?

“Haʼu sei hein ho pasiénsia.”—MIQ 7:7.

KNANANUK 128 Tahan toʼo rohan

IHA LISAUN NEʼE *

1-2. Iha lisaun neʼe, ita sei aprende saida?

ITA sente oinsá bainhira Ita hameno sasán ida neʼebé Ita presiza tebes maibé sasán neʼe la toʼo tuir tempu? Ita hanoin barak ka lae? Karik Ita sente hanesan liafuan iha Provérbios 13:12: “Ema sei laran-kanek se nia hein kleur atu ninia esperansa sai loos.” Maibé Ita sente oinsá se Ita rona katak iha razaun diʼak tanbasá Ita-nia sasán la toʼo tuir tempu? Karik Ita sei hatudu pasiénsia no prontu atu hein.

2 Iha lisaun neʼe, ita sei aprende Bíblia nia prinsípiu balu neʼebé bele ajuda ita atu haburas no atu kontinua “hein ho pasiénsia”. (Miq 7:7) Ita mós sei koʼalia kona-ba hein ba Jeová ho pasiénsia iha situasaun rua. Ikusliu, ita sei aprende kona-ba bensaun neʼebé ita sei hetan se ita hein ba Jeová ho pasiénsia.

PRINSÍPIU SIRA NEʼEBÉ AJUDA ITA ATU PASIÉNSIA

3. Ita aprende saida husi Provérbios 21:5?

3 Provérbios 21:5 hanorin ita tanbasá ita presiza pasiénsia. Eskritura neʼe dehan: “Ema hotu neʼebé ansi sei sai kiak duni.” Saida mak ita bele aprende husi versíkulu neʼe? Ema neʼebé matenek sei halo buat ruma ho didiʼak no ho pasiénsia.

4. Prinsípiu iha Provérbios 4:18 hanorin saida ba ita?

4 Provérbios 4:18 hatete: “Ema laran-loos sira-nia dalan mak hanesan naroman dadeer nian neʼebé sai naroman liután toʼo loron fahe ba rua.” Versíkulu neʼe hatudu katak Jeová neineik-neineik ajuda ninia povu atu komprende ninia hakarak. Versíkulu neʼe mós ajuda ita komprende oinsá ema Kristaun ida bele halo mudansa no hakbesik liután ba Jeová. Presiza tempu atu ema ida hakbesik ba Jeová. Se ita badinas atu estuda no aplika konsellu neʼebé ita simu husi Bíblia no Maromak nia organizasaun, neineik-neineik ita sei haburas hahalok hanesan Kristu nian. Ita mós sei aumenta ita-nia koñesimentu kona-ba Maromak. Jesus uza ai-knanoik ida atu hanorin pontu neʼe.

Hanesan ai-horis neʼebé sai boot neineik-neineik, ema neʼebé fiar ba mensajen kona-ba Maromak nia Ukun presiza tempu atu halo mudansa (Haree parágrafu 5)

5. Esplika toʼok Jesus nia ai-knanoik ida kona-ba halo mudansa neineik-neineik.

5 Jesus uza ai-knanoik ida atu esplika oinsá mensajen kona-ba Maromak nia Ukun mak hanesan ho fini kiʼik ida neʼebé neineik-neineik moris iha ema laran-loos nia laran. Jesus hatete: “Fini sira-neʼe moris no sai boot, maibé [mane ida neʼebé kari fini] la hatene oinsá neʼe akontese. Neineik-neineik rai neʼe rasik sei halo fini moris: ulukliu mosu tahan, tuirmai kain, no ikusliu trigu-fulin.” (Mc 4:27, 28) Maibé neʼe katak sá? Jesus esplika katak hanesan ai-horis neʼebé sai boot neineik-neineik, ema neʼebé fiar ba mensajen kona-ba Maromak nia Ukun mós presiza tempu atu halo mudansa. Porezemplu, bainhira ita-nia estudante Bíblia sai besik liután ba Jeová, ita komesa haree mudansa diʼak neʼebé sira halo. (Éf 4:22-24) Maibé ita presiza hanoin-hetan katak Jeová mak halo fini lia-loos neʼe moris.—1 Kor 3:7.

6-7. Saida mak ita aprende husi dalan neʼebé Jeová kria mundu?

6 Jeová halo serbisu hotu ho pasiénsia no uza didiʼak tempu atu halo ninia serbisu toʼo hotu. Nia halo nuneʼe atu lori glória ba ninia naran no mós ajuda ema seluk. Porezemplu, neineik-neineik Jeová prepara mundu neʼe ba ema.

7 Bainhira Bíblia esplika kona-ba oinsá Jeová kria mundu, Bíblia hatete katak nia “deside mundu neʼe nia luan no naruk”, tau “mundu nia riin sira” no tau mundu nia “fatuk prinsipál”. (Job 38:5, 6) Nia mós uza tempu atu hanoin kona-ba ninia serbisu sira. (Gén 1:10, 12) Anju sira sente oinsá bainhira haree Jeová kria buat oioin? Klaru katak sira kontente tebes. Tan neʼe, sira komesa “hasai lian hodi hahiʼi Maromak”. (Job 38:7) Saida mak ita aprende? Jeová uza tinan rihun ba rihun atu kria mundu, fitun sira no buat moris hotu, no bainhira nia haree ba buat hotu neʼebé nia kria, nia hatete: “Diʼak tebes.”—Gén 1:31.

8. Agora ita sei koʼalia kona-ba saida?

8 Ezemplu sira-neʼe hatudu katak iha prinsípiu oioin iha Bíblia neʼebé bele hanorin ita katak ita presiza pasiénsia. Agora ita sei koʼalia kona-ba hein ba Jeová ho pasiénsia iha situasaun rua.

PRESIZA HEIN BA JEOVÁ IHA SITUASAUN RUA

9. Ita presiza hein ba Jeová ho pasiénsia iha situasaun saida?

9 Karik ita presiza hein ba Jeová atu hatán ita-nia orasaun sira. Bainhira ita halo orasaun atu husu kbiit hodi bele tahan situasaun susar ruma ka atu bele manán fraku ruma, karik ita sente Jeová demora atu hatán ita-nia orasaun. Tanbasá Jeová la hatán kedas ita-nia orasaun hotu?

10. Tanbasá ita presiza hein ho pasiénsia atu Jeová hatán ba ita-nia orasaun?

10 Jeová rona didiʼak ba ita-nia orasaun. (Sal 65:2) Nia haree ita-nia orasaun husi laran nuʼudar evidénsia katak ita iha fiar. (Ebr 11:6) Bainhira ita halo orasaun ba Jeová hodi husu ajuda, nia hakarak haree se ita hakaʼas an atu halo tuir ita-nia orasaun no halo tuir ninia hakarak. (1 João 3:22) Tan neʼe, bainhira ita husu Jeová atu ajuda ita hapara toman aat ruma ka manán fraku ruma, ita presiza pasiénsia no hakaʼas an atu halo tuir ita-nia orasaun. Jesus ajuda ita komprende katak dala ruma Jeová la hatán kedas ba ita-nia orasaun. Jesus hatete: “Kontinua husu, no imi sei simu. Kontinua buka, no imi sei hetan. Kontinua dere odamatan, odamatan sei loke ba imi. Tanba ema neʼebé husu sei simu, no ema neʼebé buka sei hetan, no ema neʼebé dere odamatan, odamatan sei loke.” (Mt 7:7, 8) Bainhira ita halo tuir konsellu neʼe no la kole atu halo orasaun, ita bele fiar katak ita-nia Aman iha lalehan rona ita-nia orasaun no sei hatán ba ita-nia orasaun.—Kol 4:2.

Nuʼudar ita hein ba Jeová, ita mós kontinua halo orasaun ba nia ho fiar (Haree parágrafu 11) *

11. Oinsá Ebreu 4:16 ajuda ita bainhira ita hanoin katak Jeová demora atu hatán ba ita-nia orasaun?

11 Maski ita sente Jeová demora atu hatán ba ita-nia orasaun, maibé Jeová promete atu hatán ita-nia orasaun “iha tempu neʼebé loloos”. (Lee Ebreu 4:16.) Tan neʼe, ita labele fó-sala ba Jeová tanba nia la hatán kedas ba ita-nia orasaun tuir ita-nia hakarak. Porezemplu, karik ba tinan barak ita halo orasaun hodi husu Maromak nia Ukun atu halakon mundu aat neʼe. No Jesus mós haruka ita halo orasaun kona-ba neʼe. (Mt 6:10) Maibé la matenek atu lakon fiar, tan deʼit Jeová seidauk halakon mundu aat neʼe tuir tempu neʼebé ita hakarak. (Hab 2:3; Mt 24:44) Ita hatudu matenek hodi kontinua hein ba Jeová no halo orasaun ba nia ho fiar. Mundu nia rohan sei mai iha tempu neʼebé loos tanba Jeová hili ona “loron no oras”. No tempu neʼebé nia hili mak diʼak ba ema hotu.—Mt 24:36; 2 Ped 3:15.

Lisaun saida mak ita bele aprende husi José kona-ba pasiénsia? (Haree parágrafu 12-14)

12. Susar atu hatudu pasiénsia iha situasaun saida?

12 Karik ita presiza pasiénsia no tahan situasaun la justisa. Baibain ema iha mundu trata aat ema husi rasa, suku, kultura, seksu no nasaun neʼebé la hanesan. Dala ruma ema mós trata aat sira neʼebé iha defisiente fíziku ka mentál. Jeová nia povu barak tahan situasaun la justisa tanba sira-nia fiar. Bainhira ema trata aat ita, ita presiza hanoin-hetan Jesus nia liafuan neʼebé dehan: “Ema neʼebé tahan toʼo rohan mak sei hetan salvasaun.” (Mt 24:13) Maibé ita presiza halo saida se ita hatene katak ema ruma iha kongregasaun halo sala sériu? Bainhira katuas sira hatene ona kona-ba problema neʼe, ita sei hein ho pasiénsia no hatudu fiar katak katuas sira bele rezolve problema neʼe tuir Jeová nia dalan ka lae? Saida mak katuas presiza halo bainhira ema ida halo sala sériu?

13. Oinsá katuas sira rezolve problema tuir Jeová nia dalan?

13 Bainhira katuas sira hatene katak irmaun ka irmaun ida halo sala sériu, sira sei halo orasaun no husu Jeová atu fó “matenek husi lalehan” hodi nuneʼe sira bele komprende Jeová nia hanoin kona-ba situasaun neʼe. (Tgo 3:17) Sira-nia objetivu mak atu ajuda ema neʼebé halo sala atu “husik tiha ninia dalan neʼebé sala”. (Tgo 5:19, 20) Sira mós hakaʼas an atu proteje kongregasaun no fó kmaan ba sira neʼebé sente laran-kanek. (2 Kor 1:3, 4) Bainhira katuas sira hatene katak irmaun ka irmán ida halo sala neʼebé sériu, katuas sira tenke buka-hatene faktu hotu no atu halo nuneʼe karik presiza tempu barak. Sira halo orasaun no fó konsellu neʼebé bazeia ba Bíblia no mós “fó dixiplina neʼebé natoon”. (Jer 30:11) Maski katuas sira la demora, maibé sira mós la ansi atu foti desizaun. Bainhira katuas sira halo tuir Jeová nia matadalan, neʼe lori rezultadu diʼak ba ema hotu. Maski katuas sira halo ona buat oioin tuir dalan neʼebé loos, maibé karik ema sira neʼebé sai vítima ba problema neʼe sei sente laran-kanek nafatin. Se Ita mak sente hanesan neʼe, saida mak Ita bele halo?

14. Se maluk Kristaun ida hakanek Ita-nia laran, ezemplu saida mak bele ajuda Ita tahan?

14 Irmaun-irmán ka ema ruma hakanek ona Ita-nia laran ka lae? Ita bele hetan ezemplu diʼak husi Bíblia neʼebé bele ajuda Ita hein ba Jeová atu hadiʼa situasaun neʼe. Porezemplu, maski José nia maun sira trata nia la ho justisa, nia la husik ida-neʼe halo nia sai hirus. Duké halo nuneʼe, nia kontinua hakaʼas an atu serbí Jeová, no Jeová haraik bensaun ba nia tanba nia tahan ho pasiénsia. (Gén 39:21) Ikusmai, José bele fó perdua ba sira neʼebé hakanek ninia laran no nia hetan bensaun husi Jeová. (Gén 45:5) Hanesan José, Ita bele sente kmaan hodi hakbesik ba Jeová no hein ba nia atu hadiʼa situasaun.—Sal 7:17; 73:28.

15. Saida mak ajuda irmán ida atu tahan situasaun la justisa?

15 Maski ita la hasoru situasaun la justisa hanesan José nian, maibé ita nafatin bele sente laran-kanek bainhira ema trata aat ita. Bainhira ita iha problema ho maluk Kristaun ida, ka ema neʼebé la serbí Jeová, ita sei hetan benefísiu se ita aplika Bíblia nia prinsípiu sira. (Flp 2:3, 4) Haree toʼok esperiénsia ida. Irmán ida sente laran-kanek bainhira ninia kolega serbisu konta aat nia. Duké sai hirus lalais, irmán neʼe uza tempu atu hanoin kona-ba Jesus nia ezemplu. Bainhira ema koʼalia aat hasoru Jesus, Jesus la koʼalia aat fali ba sira. (1 Ped 2:21, 23) Irmán neʼe deside atu la preokupa ho situasaun neʼe. Ikusmai, nia hatene katak ninia kolega neʼe moras todan no sente estrese tebes. Irmán neʼe komprende katak ninia kolega koʼalia aat nia tanba estrese. Irmán neʼe sente kontente tanba nia tahan situasaun neʼe ho pasiénsia no nia sente dame.

16. Saida mak bele halo Ita sente kmaan bainhira hasoru situasaun la justisa? (1 Pedro 3:12)

16 Se Ita tahan daudaun situasaun neʼebé la justisa ka ema ida hakanek Ita-nia laran, hanoin-hetan katak Jeová besik ho ema neʼebé “laran-kanek”. (Sal 34:18) Nia hadomi Ita tanba Ita pasiénsia no Ita entrega Ita-nia laran-susar hotu ba nia. (Sal 55:22) Jeová mak Juís ba mundu tomak. No nia haree buat hotu neʼebé akontese iha mundu. (Lee 1 Pedro 3:12.) Bainhira Ita iha problema neʼebé seidauk rezolve Ita prontu atu hein ba Jeová ka lae?

BENSAUN BA EMA NEʼEBÉ HEIN BA JEOVÁ

17. Tuir Isaias 30:18, Jeová promete saida ba ita?

17 Lakleur ita-nia Aman iha lalehan sei haraik bensaun mai ita liuhusi ninia Ukun. Isaias 30:18 hatete: “Jeová hein ho pasiénsia atu hatudu laran-diʼak ba imi, no nia sei hamriik hodi hatudu laran-sadiʼa ba imi. Tanba Jeová mak Maromak justisa nian. Ksolok ba ema sira neʼebé hein nafatin ba nia.” Ema neʼebé hein ba Jeová sei simu bensaun agora no mós iha mundu foun.

18. Ita sei simu bensaun saida?

18 Bainhira Maromak nia povu tama ba mundu foun, sira sei nunka hasoru tan problema neʼebé sira hasoru ohin loron. Situasaun la justisa sei la iha tan, no laran-susar mós sei la iha tan. (Apok 21:4) Ita lalika ona hanoin barak kona-ba ita-nia presiza tanba ita sei la kuran buat ida. (Sal 72:16; Isa 54:13) Neʼe mak bensaun furak loos.

19. Jeová prepara daudaun ita ba saida?

19 Jeová prepara ita atu bele moris iha ninia Ukun okos liuhusi ajuda ita atu manán toman aat sira no haburas hahalok diʼak sira. Keta sai laran-kraik no keta rende an. Lakleur ita sei hetan moris neʼebé loloos. Nuʼudar ita hein ba tempu furak neʼe, mai ita hein ho pasiénsia ba Jeová atu kumpre ninia hakarak.

KNANANUK 118 “Halo ami iha fiar boot liután”

^ par. 5 Karik Ita rona ona Jeová nia atan neʼebé serbí nia ba tempu kleur hatete: ‘Haʼu nunka espera atu sai idade iha mundu aat neʼe.’ Ita hotu hakarak tebes atu haree Jeová halakon mundu aat neʼe, liuliu kuandu ita hasoru daudaun susar. Maibé ita presiza aprende atu pasiénsia. Iha lisaun neʼe, ita sei aprende Bíblia nia prinsípiu balu neʼebé bele ajuda ita atu hein ho pasiénsia. Ita mós sei koʼalia kona-ba hein ba Jeová ho pasiénsia iha situasaun rua. Ikusliu, ita mós sei aprende kona-ba bensaun neʼebé ita sei hetan se ita hein ho pasiénsia.

^ par. 56 ESPLIKASAUN BA DEZEÑU: Irmán ida halo orasaun beibeik ba Jeová. Bainhira nia kiʼik, ninia inan-aman hanorin nia oinsá atu halo orasaun. Bainhira nia joven, nia komesa serbí nuʼudar pioneiru no nia halo orasaun beibeik hodi husu Jeová atu haraik bensaun ba ninia serbisu haklaken. Tinan barak liutiha, bainhira ninia laʼen moras, nia halo orasaun ba Jeová hodi husu kbiit atu tahan. Agora kuandu nia faluk ona, nia kontinua halo orasaun no fiar metin katak Jeová sei hatán ninia orasaun hanesan Jeová halo ona durante ninia moris tomak.