1-2. Ino ty hodinehentikagne amy ty lahatsoratse toy ato?

INO ty tsapa’o naho tsy avy amy ty fotoagne nieretsereta’o aze ty entagne nihafare’o? Miasa saigne vao rehe? Va’e hahatsapa ty raha rehafe ty Ohabolana 13:12 toy rehe: “Marare ty fo naho mihemotse lava avao ty fiavia ty raha tamaegne.” Faie akore naho maharey rehe tie misy anto’e soa nahavy i entagney tsy niavy tamy i fotoagne nieretserete’oy? Azo antoke fa hanam-paharetagne rehe, le ho vognogne handigne ty hiavia i entagney.

² Ho treantika ato ty toro lala ty Baiboly tsiampeampe hagnampe antika “ho vognogne handigne” avao. (Mika 7:7) Hodinehentikagne ka tie naho fa ombia tika ro mila mandigne i Jehovah hanao raha. Amy ty fara’e tika, le handineke ty fitahiagne ampitamae i Jehovah ze ndaty vognogne handigne aze.

3. Ino ty raha ampianare ty Ohabolana 13:11 antika?

³ Misy toro lalagne magnampe antika hahatrea tie ilaegne ty manam-paharetagne ty amy Baiboly ao. Agnisa izay ty amy Ohabolana 13:11 ato toy: “Mihegne ze harena azoazo fahatane avao, fa ze mamory aze tsikedetsikede ro mampitombo aze.” Ino ty ianarantika amy io? Tsy manao raha memeke sady mitao soa ty ndaty raike mahihitse. Ty voka’e, mahazo vokatse soa reke.

4. Ino ty raha ampianare ty Ohabolana 4:18 antika?

⁴ Hoe ty Ohabolana 4:18: “Ty lala ty maregne, le manahake ty hazavagne maraindraigne, mihamazava avao amparake ty haha atoandro i androy.” Mateteke o andine’e iohoe ro ampiharegne amy ty fomba ampahafantara i Jehovah o vahoa’eo ty raha safirie’e. Faie azo ampiharegne amy ty fandrosoagne ara-pagnahy  atao ty ndaty raike ka io. Mandeha tsikedetsikede ty fiovagne atao’e amy ty fiaigna’e fa tsy le avy le eo naho eo. Naho itika ohatse mianatse soa sady mampihatse ty toroheve i Jehovah boake amy ty Saontsi’e ao naho boake amy i fandamina’e rey, le hanjare hanagne tsikedetsikede ty toetse i Kristy sady hitombo ty fahafantarantika an’Andrianagnahare. Andao tika handineke ty fomba nagnazavà i Jesosy izay.

5. Akore ty nagnazava i Jesosy fa tsy le avy le miova eo naho eo o ndatio?

⁵ Akore ty natao i Jesosy mba hagnazavagne tie mitombo tsikedetsikede am-po ze ndaty soa fo ao ty hafatse miomba i Fanjakagney? Nampiasa fagnoharagne miomba o tabirio reke. Hoe reke: “Mitiry naho mitombo i tabirỳ, faie tsy hai’e [ i ndaty nitongỳ] tie amy ty fomba manao akore. Mamokatse tsikedetsikede amy izao avao i taney: Voaloha’e, ty taho’e, naho fa avy eo ty lengo’e, le amy ty fara’e, feno voa i lengo’ey.” (Mar. 4:27, 28) Ino ty tea i Jesosy ho rehafegne? Nihazavae’e fa manahake ty fitomboa o tabirio tsikedetsikede ty fandrosoagne ara-pagnahy atao ty ndaty raike mino ty hafatse miomba i Fanjakagney. Naho fa mifandrambe amy i Jehovah ohatse o mpianantikagne Baibolio, le manomboke mahatrea tika tie maro ty fiovagne soa natao iareo. (Efes. 4:22-24) Faie mila tadidientikagne fa i Jehovah ro mampitombo i tabirỳ.​—1 Kor. 3:7.

6-7. Ino ty ianarantika boake amy ty fomba namboara i Jehovah ty tane toy?

⁶ Ndra inogn’ino raha atao i Jehovah, le tsy atao’e memeke zao. Ty anto’e, mahavy i tahina’ey hahazo voninahitse naho mahasoa ty hafa ty fanoa’e izay. Naho fa nagnomagne ty tane toy ho antika ohatse ty Jehovah, le namboare’e tsikedetsikede.

⁷ Rehafe ty Baiboly tie nasia i Jehovah “refe’e” naho “foto’e” vaho “vato fehezoro” ty tane toy naho fa namboare’e. (Joba 38:5, 6) Nanokagne fotoagne mba handinehagne ty asa’e aza reke. (Gen. 1:10, 12) Mba fa niazo’o sare an-tsaigne vao tie ino ty nitsapa o anjelio  isake tie nahatrea ty raha vaovao namboare i Jehovah? Azo antoke fa tena nifale iareo! Hoe ty Baiboly: ‘Nifalefale iaby o anak’Andrianagnahare reo.’ (Joba 38:7) Ino ty lesogne ho antika? Agnarivo’e taogne maro ty namboara i Jehovah ze kila raha iaby sady nitao soa reke naho fa nanao aze. Faie ndra izay aza ty fotoagne nilani’e nanoagne aze, le izao ty nisaontsie’e naho fa nivazoho i raha namboare’e rey reke: “Fanjaka!”​—Gen. 1:31.

8. Ino ty hodinehentikagne amy hinane zao?

⁸ Nitreantika amo o ohatse rehoe fa maro ty toro lalagne amy ty Saontsin’Andrianagnahare ao mampianatse antika tie ilaegne ty manam-paharetagne. Fa izao tika le handineke tie naho fa ombia tika ro mila mandigne i Jehovah hanao raha.

9. Naho fa ombia ohatse tika ro mila mandigne i Jehovah hanao raha?

⁹ Mila mandigne ty hamalea i Jehovah ty vavake anoentikagne tika. Naho fa itika mangatake hery amy i Jehovah mba hagnampe antika hahavita hiatreke olagne ndra handrese ty fahalementikagne, le va’e mahatsapa tika tie hoe ela zay reke vaho mamale i vavake nanoentikagney. Fa nagnino?

10. Nagnino tika ro mila manam-paharetagne amparake ty amalea i Jehovah ty vavake anoentikagne?

¹⁰ Tena mijanjigne ty vavake anoentika ty Jehovah. (Sal. 65:2) Vazoho’e amy irey fa tena mino aze tika. (Heb. 11:6) Tea’e ho vazoho ka fa tena tapa-kevetse hanao raha mifagnarake amy i vavake anoentikagney tika mba hanoagne ty zoton’arofo’e. (1 Jaona 3:22) Naho fa itika areke mangatake amy i Jehovah mba hahavita handrese ty fahazaran-dratintikagne ndra ty fahalementikagne, le mila manao raha mifagnarake amy izay naho manam-paharetagne. Izao ty raha nirehafe i Jesosy mba hagnampeagne antika hahatakatse tie va’e tsy le avy le hivale eo naho eo ty vavake ila’e anoentika: “Mangataha avao, le homeagne nareo. Mipalià avao, le hahatrea nareo. Kokogno avao, le hosokafegne nareo. Fa ze mangatake ro mahazo, le ze mipay ro mahatrea, sady ze magnokogne ro hosokafegne.” (Mat. 7:7, 8) Naho itika magnorike o torohevetse iohoe sady “maharetse mivavake”, le afake matoky tika fa ony i Babantikagne an-dagnitse agney ty vavake anoentika sady hovalea’e.​—Kol. 4:2.

11. Nagnino ty Hebreo 4:16 ro magnampe antika naho somare hoe elaela zay vaho mivale ty vavake anoentikagne?

¹¹ Mampitamà ty Jehovah fa amy ty “fotoagne mete” ty amalea’e ty vavake anoentika, ndra tie somare hoe elaela zay aza vaho mivale. (Vakio ty Hebreo 4:16.) Tsy toko’e hagnomey tsiny i Jehovah areke tika naho tsy le avy le valea’e malaky arake ty eretseretantikagne aze ty vavake anoentikagne. Va’e fa an-tao’e maro ohatse ty ankamaroa o ndatio ro nivavake mba hiavia i Fanjakàn’Andrianagnaharey hamaragne ty tontolo toy. Ndra i Jesosy aza nandrisike antika hivavake ty hiavia izay. (Mat. 6:10) Faie tena hagegeagne naho tsy mino an’Andrianagnahare sasa ty ndaty raike, satria tsy niavy tamy ty fotoagne nieretsereta o ndatio aze ty fara’e. (Hab. 2:3; Mat. 24:44) Hendre tika naho mandigne i Jehovah avao sady matoky fa hamale ty vavake anoentika reke. Fa nanondro “andro naho lera” hiavia ty fara’e ty Jehovah, le tsy maintsy ho avy eo zay sady ho mete soa ze fotoagne zay.​—Mat. 24:36; 2 Pet. 3:15.

12. Naho fa manao akore ro va’e tena ho sarotse amantika ty mandigne i Jehovah hanao raha?

¹² Mila mandigne i Jehovah tika naho fa misy tsy rare’e miseho. Mateteke ty ndaty amy ty tontolo toy ro mampijale ty ndaty tsy lahilahy  ndra tsy ampela manahake aze, naho tsy mitovy loko, fiaviagne, foko ndra kolontsaigne ama’e. Ty ila’e ka misy mampijale satria manan-kandra. Maro ka ty vahoa i Jehovah ampijalegne noho ty raha inoa iareo. Mila mitadidy ty reha i Jesosy toy tika naho manjò antika ty raha hoe ireo. Hoe reke: “Ze miaretse hatrake am-para’e ro hovonjegne.” (Mat. 24:13) Faie akore naho misy ndaty raike amo o fiangonagneo eo hai’o tie nanao fahotagne lahibey? Ino ty toko’e hatao’o? Akore naho fa nampahafantaregne o androanavi-pagnahio ze raha zay, hanam-paharetagne vao rehe sady hatoky fa halamy iareo mifagnarake amy ty fomba iteava i Jehovah aze i olagney? Ino ty raha toko’e hatao iareo naho fa miseho ty raha hoe izay?

13. Ino ty tea i Jehovah hatao o androanavi-pagnahio naho misy ndaty raike nanao fahotagne lahibey?

¹³ Naho hay o androanavi-pagnahio tie misy ndaty raike amo o fiangonagneo eo nanao fahotagne lahibey, le mivavake mafe iareo mba hahazo “hilala boake ambone agne” mba hahatakara iareo ty fomba fivazohoa i Jehovah i olagney. (Jak. 3:17) Ty hagnampe i ndaty nanao fahotagney ‘hisintake amy ty lala ty hadisoa’e’ ty tanjo iareo. (Jak. 5:19, 20) Te hanao ze raha azo iareo atao ka iareo mba hiarovagne o fiangonagneo naho hampaherezagne ze nihara ty voka-draty ty raha natao i ndaty nanao fahotagney. (2 Kor. 1:3, 4) Ie naho fa handamigne i olagney o androanavi-pagnahio, le tsy maintsy fantare iareo heike ze raha tena niseho. Va’e hitake fotoagne zay. Naho fa avy eo iareo mivavake sady mandineke soa ty toro lala ty Baiboly, le magnitsy i ndaty nanao fahotagney “arake ty antogno’e.” (Jer. 30:11) Maregne fa tsy toko’e handigne ela bey o androanavi-pagnahio, faie tsy toko’e handrambe fanapaha-kevetse memeke ka iareo. Naho magnorike soa ty tari-dala i Jehovah iareo naho fa mandamigne i olagney, le tena hisy voka’e soa amo o fiangonagneo zay. Faie ndra tie fa nanao izay aza iareo, le va’e mbe halahelo avao i ndaty tsy manan-tsinỳ. Naho agnisa ze ndaty tsy manan-tsiny zay rehe, ino ty azo’o atao mba hahavy azo tsy le halahelo loatse?

14. Tantara ia ty afake mampahery azo naho misy Kristiana nanao raha nahaboseke azo?

¹⁴ Fa nisy ndaty vao nanao raha tena namparare fo azo? Va’e ho raike amo o rahalahio  ndra o rahavaveo aza ty nanao izay. Misy ohatse soa ty agnate Baiboly ao mampianatse antika handigne i Jehovah hanao raha. Agnisa izay ty tantara i Josefa. Tena tsy rare’e ohatse ty fampijaleagne natao i zoke’e rey aze. Faie tsy nenga i Josefa hahavy aze hanjare raty toetse zay. I reke aza nifantoke tamy ty fanompoa’e i Jehovah avao, le nimea i Jehovah valesoa reke satria nanam-paharetagne sady niaretse. (Gen. 39:21) Nivita i Josefa ka aza ty namela heloke i ndaty nanao raha nampalahelo aze rey sady nitsapa’e tie nitahie i Jehovah reke. (Gen. 45:5) Hahazo fampaherezagne manahake i Josefa ka areke tika naho mikezake mifandrambe marine amy i Jehovah naho fa ihara ty tsy rare’e, sady mandigne aze handamigne i olagney.​—Sal. 7:17; 73:28.

15. Ino ty nagnampe ty rahavave raike hanam-paharetagne naho fa niaretse ty tsy rare’e nanjò aze?

¹⁵ Maregne fa va’e tsy ho tena lahibey manahake i olagne natrehe i Josefa rey ty olagne manjò antika. Faie va’e halahelo kedekede avao tika, ndra tie izay aza. Naho managne olagne ama o ndaty tika, agnisa izay i ndaty tsy manompo i Jehovah rey, le handrambe soa tika naho magnorike ty toro lala ty Baiboly. (Fil. 2:3, 4) Magnamaregne izay ty tantara ty rahavave raike toy. Tena nalahelo reke naho fa nahay tie nitalily raha raty sady tsy maregne miomba aze ambalike agne ty mpiara-miasa ama’e raike. Faie tsy le avy le nanao raha i rahavavey fa nisaintsaigne ty modely i Jesosy. I reke zao tsy nanivetive naho fa nisy nanivetive. (1 Pet. 2:21, 23) Nanapa-kevetse areke i rahavavey fa tsy hatao’e olagne lahibey i raha niseho ignehoe. Ie tafara tatoy, le nihay i rahavavey tie kay narare mafe i mpiara-miasa ama’ey io sady tena ninekoneko ka. Le hoe i rahavavey: ‘Va’e tsy tena nisatrie’e areke ty nirehake i raha rineha’e rey. Le tena nifale raho satria tsy le avy le nanao raha fa niaretse avao. Ty voka’e, nilamin-tsaigne raho.’

16. Ino ty afake mampahery azo naho ihara ty tsy rare’e rehe? (1 Petera 3:12)

¹⁶ Naho ohatse rehe mijale satria ihara ty tsy rare’e ndra raha hafa ty anto’e mampijale azo, le tadidio fa marine ze ndaty “kivy” ty Jehovah. (Sal. 34:18) Tea’e rehe satria manam-paharetagne sady ankigne’o ama’e ze raha magnavesatse azo. (Sal. 55:22) Mpitsara  fara tampo’e reke. Mibaribary ama’e eo iaby ka ze raha miseho ambone tane etoy. (Vakio ty 1 Petera 3:12.) Naho ihe areke managne olagne lahibey tsy hovoavaha’o, le tadidio fa tena ilaegne ty mandigne i Jehovah hanao raha.

17. Ino ty raha ampitamae i Jehovah fa hatao’e amy Isaia 30:18 ao?

¹⁷ Tsy ho ela i Babantikagne an-dagnitse agney, le hinday fitahiagne maro ho antika amy ty alala i Fanjakà’ey. Hoe ty Isaia 30:18: “Faie mbe mandigne i fotoagne hitretréza’e anareoy ty Jehovah, le hiongake reke amy izay sady hamindra fo ama’areo. Fa Andrianagnahare ty rare’e ty Jehovah, le sambatse ze ndaty mandigne aze.” Hahazo fitahiagne maro manomboke amy izao hatrake amy i tontolo vaovaoy agne ze ndaty mandigne i Jehovah.

18. Ino ty fitahiagne mandigne antika?

¹⁸ Tsy hisy raha hampinekoneko o vahoa i Jehovah-o sasa naho fa amy i tontolo vaovaoy ao. Tsy hisy sasa o olagne atrehe iareo amy izaò, agnisa izay o tsy rare’eo naho o raha mampanaintaigneo. (Apok. 21:4) Tsy hinekoneko sasa ka tika tie tena hahazo ze raha paliaentikagne vao tika satria hisy maro ty agne. (Sal. 72:16; Isaia 54:13) Tena ho soa vata’e ty amy izay!

19. Magnomagne antika amy ty ino ty raha atao i Jehovah amy izao?

¹⁹ Magnampe antika hiala amy ty fahazaran-draty naho hanagne toetse soa mampifale aze ty Jehovah amy izao. Magnomagne antika hiaigne ambane i fitondra’ey eo ty fanoa’e izay. Ko kivy areke, sady tohizo avao ty fanompoa’o i Jehovah. Mbe hihasoa o fiaignantikagneo! Tena fa tsy lignentikagne ty hiavia ze fotoagne zay. Lonike areke tika handigne i Jehovah am-pifaleagne avao amparake ty hanoa’e ze raha nisaontsie’e.