Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 31

¿Puesto maʼ aytik smajlajel bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba?

¿Puesto maʼ aytik smajlajel bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba?

«Ojni jeʼ jun modoʼal bʼa smajlajel» (MIQ. 7:7).

TSʼEBʼOJ 128 Akuchukawuj man xchʼakelal

JA JAS OJ PAKLAXUK *

1, 2. ¿Jasa oj jpaklaytik ja bʼa artikulo it?

PENSARAʼAN lekbʼi june ja bʼa wa wamigoʼik oj yijanawi jun jasunuk bʼa jel xmakuni awuj. ¿Jastal maʼ oj ajyan lek mi xjul ja bʼa ora kanelexi? ¿Oj maʼ ya eluka gana? Jakʼa yuj ja Proverbios 13:12 wa xyala: «Ja smajlajel wa x-albʼi bʼa oj kʼot smeranil wa xya maloʼaxuk ja kʼujolal». Pe ¿jaxa lekbʼi xkabʼtik ay jun rason jel tʼilan yuja mito xjul ja kamigotiki? Lekbʼi jachuki, sen masni puesto oj ajyukotik smajlajel sok pasensya.

2 Ja bʼa artikulo it, oj kiltik jitsan rasonik bʼa Biblia bʼa oj bʼobʼ skoltayotik smajlajel sok pasensya (Miq. 7:7). Tsaʼan, oj jtatik tiʼal bʼa chabʼ jasunuk bʼa tʼilan oj ajyuk jpasensyatik sok smajlajel bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba. Sok tsaʼanxta, oj jpaklaytik ja slekilalik oj ajyukyujile ja matik puesto oj ajyuk spasensyaʼe.

RASONIK BʼA BIBLIA BʼA WA SJEʼAKITIK OJ AJYUK JPASENSYATIK

3. ¿Jas rason wa xtaʼatik ja bʼa Proverbios 13:11?

3 Ja bʼa Proverbios 13:11 wa xtaʼatik jun sjejel bʼa wa sjeʼa janekʼto stʼilanil ja ajyelkujtik pasensya. Ja tiw wa xyala: «Ja rikesaʼil bʼa wego wa xtaxi ojni chʼakuk, pe ja bʼa tʼusan yaman wan tsomxeli ojni jitsanbʼuk». ¿Jas rason wa xnebʼatik ja bʼa bersikulo it? Ke masni stojolil skʼulajel ja jastik sok pasensya, jach takal takal.

4. ¿Jas rason wa xtaʼatik ja bʼa Proverbios 4:18?

4 Ja Proverbios 4:18 wa xyala kabʼtik ke «ja sbʼej ja matik toj ayi jachʼ jastal ja ijlabʼ ja bʼa saʼan sakbʼeli, takal takal wa xkʼe chiknajuk mas man wa sakbʼiʼel ja kʼakʼu». Ja yaljelik it wa sjeʼakitik jaman lek ke ja Jyoba wa sjeʼayi takal takal ja xchonabʼi ja jas wa skʼana oj skʼuluki. Pe ja bersikulo it cha wani xbʼobʼ katik makunuk bʼa tuktukil modo ja bʼa jastal wa xtax june soka Dyosi. Ja it wani xyiʼaj tyempo sok mini maʼ xbʼobʼ jtʼentik. Ta wa xpaklaytik lek sok wa xkatik makunuk ja rasonik wa xtaʼatik ja bʼa Yabʼal ja Dyos sok ja bʼa xchonabʼi, takal takal oj kitik ja smodo ja Kristo sok oj jnatik sbʼaj mas ja Dyosi. Ja Jesús xcholo ja it sok jun sjejel. La kiltik.

Ja kristyano bʼa wa skisa sok wa smaklay ja lekil rason bʼa sGobyerno ja Dyosi takal takal wa xkʼi ja bʼa yaʼteltajel ja Dyosi, jastalni jun yal kʼul. (Kʼela ja parrapo 5).

5. ¿Jas sjejel ya makunuk ja Jesús bʼa oj sjekitik ke takal takal wala kʼitik ja bʼa yaʼteltajel ja Dyosi?

5 Ja Jesús ya makunuk jun sjejel bʼa oj yaʼ slaj ja lekil rason bʼa sGobyerno ja Dyosi, sok jachni kʼotel jastal jun yal inat bʼa takal takal wa xkʼi ja bʼa skʼujol ja kristyano bʼa meran wa skʼana oj snebʼi. Yala: «Mi jauc huan scʼulajel pensar ta huan sitzʼel ja inat jau stzʼununeji. [...] Como smodo ni ja luuma. Stuchʼil huax qʼui ja sbaali. Bajtan huax qʼuii, ti huax jac ja yal jia, jaxa tzaani, ti huax ajyi ja sata» (Mar. 4:27, 28). ¿Jasa kʼan yali? Ke ja kristyano maʼ wa skisa ja lekil rason bʼa sGobyerno ja Dyosi takal takalni wa xkʼi ja bʼa yaʼteltajel ja Dyosi, jastalni jun yal kʼul. Ja it wani xbʼobʼ kiltik yajni ja kestudiantetik bʼa Biblia wa xkʼe mojxuke soka Jyoba sok wa xkʼe kiltik ja jastik wa xkʼe stukbʼese ja bʼa sakʼanile (Efes. 4:22-24). Pe tʼilani oj jul jkʼujoltik ke yeʼnani ja Jyoba ja maʼ wa xya kʼiʼuk ja yal inat jaw (1 Cor. 3:7).

6, 7. ¿Jasa wa xnebʼatik ja bʼa jastal skʼulan ja Luʼum ja Jyoba?

6 Kada jas wa skʼulan, ja Jyoba ayni spasensya sok mini ajnel jomoluk wa skʼulan. Wani skʼulan bʼa yajelyi stoyjel ja sbʼiʼili sok bʼa slekilal ja tuk. La kiltik jun sjejel sbʼaja jastik skʼulan ja yajni stojbʼes ja Luʼum sbʼaja kristyanoʼiki.

7 Yajni ja Biblia wa xcholo jastal skʼulan ja Luʼum ja Jyoba, wa xyala ke ja yeʼn «yila janekʼ sniwanil», ya kujlajuk ja «skujlayubʼili» sok «ya ochuk ja mero stojnali» (Job 38:5, 6). Cha spilani tyempo bʼa spensarajel ja bʼa jas skʼuluneji (Gén. 1:10, 12). ¿Wan maʼ xbʼobʼ ekʼ bʼa jpensartik jastal yabʼye ja anjeliki yajni yilawe wan skʼulajel kada jastik junuk ja Jyoba? Jelni maʼ gustoʼaxiye, pes ajyini ekʼele bʼa «kʼe awanuke tsats lek bʼa stoyjel» (Job 38:7). ¿Jasa wa xnebʼatiki? Ke ja Jyoba yiʼa yuj jitsan mil jabʼil bʼa stojbʼesel ja Luʼumi, ja kʼanaliki sok ja jastik sakʼani, sok yajni kan skʼel spetsanil ja jastik skʼulani, yala ke «jelni lek yila juntiroʼa» (Gén. 1:31).

8. ¿Jasa oj kiltik ja wego?

8 Jastalni kilatikta ja bʼa sjejeliki, ja Biblia ayiʼoj jitsan rasonik bʼa wa sjeʼakitik ja stʼilanil bʼa oj ajyuk jpasensyatik. La kiltik ja yan chabʼ jasunuk bʼa tʼilani puesto oj ajyukotik smajlajel bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba.

JASTIK BʼA TʼILAN OJ JMAJLAYTIK BʼA AY JAS OJ SKʼULUK JA JYOBA

9. ¿Jas ekʼele tʼilan oj jmajlaytik bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba?

9 Yajni wa xkabʼtik mi wegoxta wa sjakʼa ja korasyontik ja Jyoba. Ja yajni wa xkʼanatikyi aya kiptik bʼa oj kuchkujtik jun wokol ma wa xkʼanatik bʼa a-skoltayotik bʼa yajelkan skʼulajel jun jasunuk bʼa mi lek xyila, bʼobʼta wa xkabʼtik mini sjakʼakitik wego. ¿Jas yuj mi wegoxta wa sjakʼa ja korasyontik ja Jyoba?

10. ¿Jas yuj tʼilan oj ajyuk jpasensyatik ja yajni xkatikyi orasyon?

10 Ja Jyoba wa smaklay lek ja korasyontiki (Sal. 65:2). Wa xyila jastal jun preba ja bʼa skʼuʼajel kiʼojtiki (Heb. 11:6). Chomajkil, jelni skʼana oj yil ta meran puesto ayotik bʼa yijel ja jsakʼaniltik ja bʼa jas wa xkʼanatik yiʼi sok skʼulajel ja jas wa skʼana (1 Juan 3:22). Ja yuj, ta wantik skʼujolajel yajelkan jun kostumbre bʼa mi lekuk ma jun jasunuk bʼa wokol xkabʼtik yajelkan skʼulajel, bʼobʼta tʼilani oj ajyuk jpasensyatik sok skʼulajel ja jastalni wa xkʼanatik ja bʼa korasyontiki. Ja Jesús xchiktes bʼobʼta mini wegoxta oj sjakʼ jujuntik korasyontik ja Dyosi, pes yala: «Kʼanawik ojni a‘juk awiʼle‘xa. le‘awik ojni ata‘exa. kʼumananik ja bʼa sti‘ maka‘ ojni kʼumajananika. ja ma‘ wa skʼana yi‘i ojni a‘juk yi‘a. ja ma‘ wa sle‘a‘i ojni sta‘a. ja ma‘ wa xkʼumani ja bʼa sti‘ maka‘ ojni kʼumajuka» (Mat. 7:7, 8, Ja yajkʼachil sjuʼunil ja dyosi). Ta jnochotik ja rason it sok mi xkaʼatikan skʼulajel orasyon, wani xbʼobʼ jkʼuʼuktik lek ke ja jtatik bʼa satkʼinali wani smaklay ja korasyontik sok wa sjakʼakitik (Col. 4:2).

Mok katikan yajelyi orasyon sok skʼuʼajel malan wantik smajlajel bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba. (Kʼela ja parrapo 11). *

11. ¿Jastal wa skoltayotik ja Hebreos 4:16 ja yajni wa xkilatik lajansok mi xjakʼji wego ja korasyontik?

11 Bʼobʼta wa xkabʼtik lajansok jel x-albʼi ja wa xjakʼji ja korasyontiki, pe Jyoba wa skʼapa ojni sjakʼ kitik ja yajni «jel ja juocoltiqui» (kʼuman ja Hebreos 4:16). Ja yuj nunka mok jpensaraʼuktik ta mi stojol ayuk ja Jyoba ja yajni mi sjakʼa ja korasyontik yajni ja keʼntik wa xkilatik tʼilan oj sjakʼe. Jun sjejel, jitsanxa jabʼil, jitsan wane skʼanjelyi bʼa oj yil-e jastal ja sGobyerno oj xchʼay snajel ja luʼumkʼinal it. Asta ja Jesús yala oj kʼantik ke ajakuk ja sGobyerno ja Dyosi (Mat. 6:10). Pe mini tʼun stojoluk lekbʼi xchʼaykujtik ja skʼuʼajel kiʼojtik bʼa Dyos yuja mi xjak ja chʼakelal ja yajni wantik smajlajel ja keʼntiki (Hab. 2:3; Mat. 24:44). Ja mero jani mi oj katikan smajlajel bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba sok yajelyi orasyon sok skʼuʼajel. Ja chʼakelali ojni jakuk ja bʼa mero styempoʼili yujni ja Jyoba stsaʼunejxa ja ‹skʼakʼujili sok yoraʼili›. Sok jaxani ja mero styempoʼila (Mat. 24:36; 2 Ped. 3:15).

¿Jasa wa xnebʼatik sbʼaja pasensya ja sjejel bʼa José? (Kʼela ja parrapo 12 man 14).

12. ¿Jas ekʼele wokolni oj kabʼtik oj ajyuk jpasensyatik?

12 Yajni wa xkʼulajikitik bʼa mi stojoluk. Ja bʼa jtyempotiki, ja kristyano wa xyixtalan ja maʼ tuk splanta, srasa, slugari, skostumbre, xchonabʼ ma yajni mi lek ayuk. Jitsan yaʼtijumik Dyos wa x-ixtalajiye yuja skʼuʼajel yiʼoje bʼa Biblia. Ta jach wan ekʼel jbʼajtik, la jul jkʼujoltik ja yaljelik it bʼa Jesús: «Ja matic oj cuch yujil ja huocoli hasta man xcʼot ticʼan ja tiempo jahui, yenle ni ja maʼ oj cʼulajuque librari» (Mat. 24:13). Pe ¿jaxa ta kabʼtik ke ja bʼa kongregasyon ay maʼ skʼulunej jun chaʼan mulal? Ta yabʼyeta ja ansyanoʼiki, ¿oj maʼ ajyuk jpasensyatik sok oj jipjkʼujoltik bʼa oj yile ja jas wan ekʼeli snochjel ja stojelal ja Jyoba? ¿Jas oj skʼuluke ja ansyanoʼiki?

13. ¿Jastal wa skʼana oj ilxuk ja chaʼan mulalik ja Jyoba?

13 Yajni ja ansyanoʼik wa xyabʼye ay maʼ skʼulunej jun chaʼan mulal ja bʼa kongregasyon, wa skʼanaweyi ja Jyoba «ja svivoil» bʼa oj yil-e ja jas wan ekʼeli jastalni wa xyila ja yeʼni (Sant. 3:17). Ja jas wa skʼanaweʼi jani skoltajel ja kristyano bʼa koʼel mulali «ba oj cumxuc soc ja Diosi», ta wa xbʼobʼi (Sant. 5:19, 20). Wani skʼanawe oj skʼuluke ja janekʼ wa xbʼobʼyujile bʼa stalnajel ja kongregasyon sok yajelyi kulan skʼujol ja maʼ yajbʼel ay xyabʼi (2 Cor. 1:3, 4). Yajni wa xyilawe chaʼanik mulal, ja jas bʼajtan oj skʼuluke ja ansyanoʼiki jani yiljel lek ja jas ekʼeli. Ja it wani xyiʼaj tyempo. Tsaʼan tʼilani oj yaweyi orasyon, a-skʼele kʼinal ja yajni xyaweyi rason ja kristyano soka ja Biblia sok tojwanel «ja jastalni stojolili» (Jer. 30:11). Pe mokni lom yawe ekʼ tyempo sbʼaja jas oj skʼulukeʼi, pe cha mok ajnel jomolxta a-skʼuluke. Yajni ja ansyanoʼik wa snochowe ja stojelal ja Jyoba, wani x-ilxi slekilal bʼa yibʼanal ja kongregasyon. Ama jachuk, bʼobʼta aytoni maʼ mey smul bʼa yajbʼelto ay xyabʼi. Ta jachkʼa, ¿jasa oj bʼobʼ jkʼuluktik bʼa yajel lamxuk ja syajal wa xkabʼtiki?

14. ¿Jas sjejel bʼa Biblia oj bʼobʼ skoltayotik ta june ja bʼa kermanotik jel syajbʼesnejotik?

14 ¿Ay maʼ bʼa jun ekʼele ay maʼ jel syajbʼesnejotik, bʼobʼta asta tini bʼa yoj kongregasyon? Ta jachʼ kʼa, ja bʼa Yabʼal ja Dyosi wani xtaʼatik sjejelik bʼa wa skoltayotik smajlajel bʼa oj stojbʼes ja Jyoba ja jas ekʼeli. Jun sjejel, ja José mini yaʼakan bʼa oj ajuk el sgana ja jas mi stojoluk kʼulajiyiʼi sok ja mulalik skʼulane ja yermanoʼik sbʼaja yeʼn. Jaʼuktoma, jani waj skʼujol yaʼteltajel ja Jyoba, sok aji koʼ slekilal yuja spasensya sok yuja kuchyuji (Gén. 39:21). Soka tyempo, ja José yaʼa perdon ja smoj-alijeliki sok yila janekʼto akʼubʼal koʼ slekilal yuja Jyoba (Gén. 45:5). Jastalni José, wani xkabʼtik wa xyaʼa kulan jkʼujoltik yajni wala mojxitik soka Jyoba sok wa xkaʼatikan yeʼn oj skʼuluk ja bʼa toji (Sal. 7:17; 73:28).

15. ¿Jasa koltajiyuj jun hermana bʼa oj kuchyuj sok pasensya jun jasunuk bʼa mi stojoluk kʼulajiyi?

15 Bʼobʼta mini oj kʼulajukitik jastik mi stojoluk jastal ja José, pe jpetsaniltik yaj wa xkabʼtik ja yajni mi lek wala iljitiki. Pe chikani jastal, ta ay maʼ kiʼojtiksok jun kʼumal, ama mi jun taʼumantiʼuk, jelni oj skoltayotik snochjel ja rasonik bʼa Biblia (Filip. 2:3, 4). La kiltik jasa skʼulan jun hermana yajni yabʼ ke jun smoj aʼtel wan yaljel jastik mi lekuk bʼa yeʼna ama mi meranuk. Ama jel yajbʼel ay xyabʼi, mini kʼulaji ganar yuja tajkeli, jani spensaraʼan ja sjejel bʼa Jesús, bʼa mini tawani tiʼal ja yajni wan tajel tiʼali (1 Ped. 2:21, 23). Ja yuj ja hermana mini yayi stʼilanil ja jas ekʼeli. Tsaʼan snaʼa ke ja smoj aʼteli jelni ipaxel ja xchameli sok jel cham kʼujol ajyel. Ja hermana kʼot snaʼ ke mi yuj ganaʼuk skʼulan. Ja yuj kani laman sok gustoni ajyi yuja ajyi spasensya ja yajni kʼulajiyi bʼa mi stojoluki.

16. ¿Jasa oj bʼobʼ ya kulan jkʼujoltik ta wan kʼulajelkitik jun jasunuk bʼa mi stojoluk? (1 Pedro 3:12).

16 Ta wan kuchelkujtik jun jasunuk mi stojoluk ma pilan wokol bʼa yaj xkabʼtik, la ka jul jkʼujoltik ke ja Jyoba wa xmojxi «soka matik jel tristeʼay skʼujoli» (Sal. 34:18). Ja yeʼn wa syajtayotik yujni ay jpasensyatik sok wa xjipa ja jkargatik bʼa yeʼna (Sal. 55:22). Yeʼnani ja Jues bʼa spetsanil ja Luʼumi jaxa sati wani xyila yibʼanal (kʼuman ja 1 Pedro 3:12). Ja yujil, ta wa x-ekʼ jbʼajtik wokolik bʼa mi xbʼobʼ jtojbʼestik, la jul jkʼujoltik jelni tʼilan puesto oj ajyukotik bʼa smajlajel bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba.

SLEKILALIK MI XCHʼAKI SBʼAJA MATIK MI XYAʼAWEKAN SMAJLAJEL BʼA JYOBA

17. ¿Jasa wa skʼapakitik ja Jyoba ja bʼa Isaías 30:18?

17 Bʼa tʼusanxta tyempo, ja jTatik bʼa satkʼinali oj yakitik jitsan slekilal stsʼakatal ja sGobyerno. Ja Isaías 30:18 wa xyala: «Pe ja Jyoba jaʼankʼujol wan smajlajel bʼa sjejelawilex koltanel, jaxa yeʼn oj kʼeʼuk bʼa sjejelawilex yajulal kʼujol. Yujni ja Jyoba kʼotel jun Dyos bʼa toj. Jelni gusto aye spetsanil ja matik wane smajlajel bʼa yeʼn». Ja matik wane smajlajel bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba ojni ajyukyujile jitsan slekilal ja wego sok ja bʼa yajkʼachil luʼum jakumi.

18. ¿Jastik slekilal wantik smajlajel?

18 Ja bʼa yajkʼachil luʼumi, mixato oj kitik ja wokolik sok ja chamkʼujolik wa xkiʼajtik ja wego. Mixa oj kʼulajukitik ja bʼa mi stojoluki mini syajal (Apoc. 21:4). Mixa oj cham jkʼujoltik bʼa stajel ja jastik tʼilani, yujni ojxa ajyuk spetsanil (Sal. 72:16; Is. 54:13). ¡Jelni tsamal juntiro!

19. ¿Jas yuj takal takal wa xchapawotik ja Jyoba?

19 Pe malan xkʼot ja it, yajni wantik yajelkan skʼulajel jujuntik kostumbreʼik mi lekuk sok ajyelkujtik modoʼalik bʼa yaʼtijumik Dyos, masan wego, ja Jyoba wa xchapawotik bʼa jachuk tixa oj ajyukotik bʼa yibʼel ja smandaraneli. Mok jyopes jbʼajtik sok mok el jganatik. Ojxta eljul ja jas leki. Wantik smajlajel jun jasunuk jel tsamal, ja yuj puesto la ajyukotik smajlajel sok pasensya bʼa oj ya kʼotuk spetsanil ja jas skʼapunej ja Jyoba.

TSʼEBʼOJ 118 Aki mas jkʼuʼajel

^ par. 5 ¿Ay maʼ bʼa kabʼunejtik june maʼ jitsanxa jabʼil wan yaʼteltajel ja Jyoba oj yal: «Mini tʼun ekʼ bʼa jpensar ta ja tyempo it ojto albʼuk jitsan jabʼil»? Jpetsaniltik wa xkʼanatik ke ja Jyoba ojxa yijan ja chʼakelali, sok mastoni ja bʼa tyempo it jel wokoli. Pe jelni tʼilan oj jnebʼtik bʼa oj ajyuk jpasensyatik. Ja bʼa artikulo it, oj jpaklaytik jitsan rasonik bʼa Biblia bʼa oj skoltayotik snajel smajlajel. Cha ojni jtatik tiʼal bʼa chabʼ jasunuk bʼa tʼilan oj ajyuk jpasensyatik bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba. Sok tsaʼanxta, oj kiltik ja slekilalik oj ajyukyujile ja maʼ puesto ay bʼa smajlajel.

^ par. 56 XCHOLJEL SBʼAJA POTOʼIK: Jun hermana mini xyaʼakan yajelyi orasyon ja Jyoba. Yajni chʼinto jejiyuj ja snantat bʼa yajelyi orasyon. Yajni niwanxa tʼusani, och precursora sok tikʼanxta wa skʼanayi ja Jyoba bʼa oj koltajuk ja bʼa xcholjeli. Jabʼilik tsaʼan, yajni nupanelxa, ja statami maloʼaxi sok wani skʼanayi ja Jyoba bʼa oj ajukyi ja ipal bʼa oj kuchyuj ja preba jaw. Ja wego biudaxa sok wantoni xyayi orasyon ja sTat bʼa satkʼinali sok wani skʼuʼan bʼa ojni jakʼjukyi jastalni tolabida skʼulunej.