1. Oityi ove walongesua konthele Yomutungi wetu?

INKHA wekulila mombunga Yonombangi mba Siovaa, opo tundee pouna walongesua konthele ya Siovaa. Walongesua okuti Siovaa Omutungi wovipuka aviho, una ovituwa oviwa iya uhanda ovanthu vakakale mouye omupe. — Gên. 1:1; Ovil. 17:24-27.

2. Oityi ovanthu vamwe vasoka konthele Yomutungi?

² Ovanthu ovanyingi kavetavela okuti kouye kuna Huku, Omutungi wovipuka aviho. Mongeleka, vasoka okuti ovipuka vieyako vala avike. Vamwe vapopia ngotyo o vokuatanga unene. Vapopia okuti etyi Ombimbiliya ipopia omatutu, iya vana vetavela okuti kuna Omutungi vatopa kavatangele.

3. Omokonda yatyi tuesukisila okupameka ekolelo lietu?

³ Okuti etyi vokuatanga unene vapopia tyipondola okunyona onthumbi tuna yokuti Siovaa Omutungi wovipuka aviho? Tyitei kuetyi tyitukalesa nonthumbi yokuti Siovaa oe Omutungi wetu. Okuti tutavela vala mokonda otyo tuapopilwa? Ine no onthue muene tuovola omuvo wokulilongesa opo tukale nonthumbi oyo? (1 Kol. 3:12-15) Katyesukisile omanima eñgapi tukahi nokuumbila Siovaa, atuho tuesukisa okupameka ekolelo lietu mu Huku. Inkha tulinga ngotyo, kamatuyeke ‘ondongeso nomalusoke omatutu’, apopiwa navana vehetavela etyi Ombimbiliya ipopia etunyone. (Kolo. 2:8; Heb. 11:6) Onthele ei maitukuatesako okutala (1) omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vehetavelela okuti kouye kuna Omutungi, (2) oñgeni tupondola okupameka onthumbi tuna yokuti Siovaa Omutungi wetu, iya (3) oñgeni tupondola okutualako okupameka ekolelo lietu.

4. Oityi Ova Hebeleu 11:1, ipopia konthele yekolelo?

⁴ Ovanthu ovanyingi vasoka okuti okukala nekolelo okutavela vala okuti otyipuka oko tyili tyapwa, tyihena-le onthumbi. Mahi Ombimbiliya ipopia okuti, otyo hekolelo-ko. (Tanga Ova Hebeleu 11:1.) Ombimbiliya ipopia okuti ekolelo elekeso liayandyuluka liovipuka vihamoneka komaiho. Iya namphila tuhamono Siovaa na Sesusi Nouhamba wae mahi onthue tuna onthumbi yokuti oko vekahi. (Heb. 11:3) Omunthu umwe wokuatanga unene wakala Ombangi wapopia okuti: “Onombangi mba Siovaa vena onthumbi yokutavela kovipuka ovio, hakuti kavahande vala okutehelela etyi vokuatanga unene vapopia.”

5. Omokonda yatyi ovanthu vasokela okuti ovipuka vieyako vala avike?

⁵ Tupondola okulipula okuti: ‘Inkha kuna ovipuka ovinyingi vilekesa okuti kouye kuna Omutungi, naina omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vehetavelela?’ Ovanthu ovanyingi kavasoko-ale kovipuka vilekesa okuti kouye kuna Omutungi. Robert pahe Ombangi, wapopia okuti: “Mokonda kosikola katulongeswa okuti kouye kuna Omutungi, na ame ankho ndyisoka okuti kouye kutupu Omutungi. Etyi palamba omanima 20 andyitomphola Nombangi ya Siovaa, andekesa mo Mbimbiliya ovipuka vilekesa okuti naina kouye kuna Omutungi wovipuka aviho.” * — Tala okakasa kati “ Onondongwa Pala Ovohe.”

6. Omokonda yatyi ovanthu vamwe vehetavelela okuti kouye kuna Omutungi?

⁶ Ovanthu ovanyingi kavetavela okuti kouye kuna Omutungi mokonda vapopia okuti, onthue tutavela vala kovipuka tumona. Mahi  no ngotyo ovanthu ovo vetavela okuti kouye kuna omphepo ngwe kaveneimone. Ekolelo liapopiwa mo Mbimbiliya ‘elekeso liayandyuluka liovipuka vihamoneka komaiho.’ (Heb. 11:1) Opo tukale nonthumbi yokuti kouye kuna Omutungi, tuesukisa okuovola omuvo wokulilongesa ovipuka vilekesa okuti kuna omutungi. Mahi ovanthu kavahande okulinga otyipuka otyo. Otyo tyilekesa okuti inkha omunthu kaovola omuvo wokulilongesa akale nonthumbi upondola okusoka okuti kouye kutupu Huku.

7. Okuti ovanthu vatyo aveho vokuatanga unene kavetavela okuti Huku oe watunga ovipuka aviho? Hangununa.

⁷ Konyima yetyi ovanthu vamwe vokuatanga unene velilongesa ovipuka vilekesa okuti kouye kuna Omutungi, avetavela okuti naina Huku oe watunga ovipuka aviho. * Nga  Robert, tuapopia konthyimbi ovanthu vamwe vasoka vala okuti kouye kutupu Omutungi, mokonda kavetyilongesilwe kosikola. Mahi kuna ovanthu vokuatanga unene, vanoñgonoka Siovaa avemuumbila. Ngovanthu ovo, no onthue tuesukisa okuovola omuvo wokupameka onthumbi yetu Momutungi katyesukisile ovipuka patyi tualongesilwe. Otyo, onthue umwe muene tuna okutyilinga, nawike utulingila-ko.

8-9. Epulo patyi matulilongesa pehepano? (b) Ouwa patyi mopoloko inkha ulilongesila kovipuka viatungwa na Huku?

⁸ Oñgeni upondola okupameka ekolelo liove Momutungi? Matutale ononkhalelo ononkhuana.

⁹Lilongesila kovipuka Huku atunga. Upondola okupameka ekolelo liove mo Mutungi, tyina utala ovinyama nomiti nononthungululu. (Sal. 19:1; Isa. 40:26) Inkha ulilongesa nawa-nawa ovipuka ovio mokala nonthumbi yokuti Siovaa Omutungi. Momikanda vietu muna ononthele ononyingi mbupopia konthele yovipuka viatungwa. Namphila hamwe ponthyimbi tyipondola okukupuiya okuvinoñgonoka, wahayekepo okuvitanga. Linga ononkhono mbokulilongesa omikanda ovio. Tupu, tala onovidiu mbukahi nawa mbuvasiwa mo site yetu jw.org, mbupopia konthele yovipuka viatungwa mbalekeswa movionge viokualamba!

10. Popia ongeleka ilekesa okuti ovipuka viatungwa vilekesa okuti kouye kuna Omutungi. (Ova Loma 1:20)

¹⁰ Tyina ulilongesa ovipuka viatungwa, tala nawa ovipuka vilekesa okuti kuna umwe Omutungi. (Tanga Ova Loma 1:20.) Mongeleka, ekumbi lituetela outokotwe notyimimi tuesukisa opo tukale nomuenyo. Mahi onohanya mbumwe mbekumbi mbupondola okutulinga omapita. Onthue tuesukisa okuyakulilwa konohanya ombo. Mahi tukahi umwe nokuyakulilwa. Ñgeni? Eumbo lietu ohi lina-le etyi tyiliyakulila. Meulu muna otyipuka tyimwe tyitiwa o camada de ozono tyityilika onohanya mbekumbi mbokutulinga omapita. Tyina onohanya mbekumbi mbokutulinga omapita mbuliyawisa, tupu no camada de ozono keliyawisa opo ketuyakulile. Otyo katyilekesa okuti pena omutungi walinga ovipuka ovio monkhalelo ilekesa okuti omunongo nokutuhole?

11. Opi tupondola okuvasa ovipuka vipameka ekolelo lietu Momutungi? (Tala okakasa kati “ Omu Tupondola Okuvasa Ovipuka Vipameka Ekolelo Lietu Momutungi.”)

¹¹ Opo uvase ovipuka vipameka onthumbi yove Momutungi, upondola okukaovola mo Índice das Publicações da Torre de Vigia no mo site yetu jw.org. Tupu upondola okutanga nokutala onovidiu mbati “Okuti Pena ou Wevitunga?” Onovidiu ombo ononthyupi iya mbulekesa ovipuka vimwe vihuvisa konthele yovinyama nomiti. Tupu mo novidiu ombo mulekeswa etyi ovanthu vokuatanga unene vahetekela okulinga okutalela kovinyama.

12. Tyina tulilongesa Ombimbiliya ovipuka patyi tuesukisa okutala nawa?

¹²Lilongesa Ombimbiliya. Robert tuapopia-le kombanda ankho nae ketavela okuti kouye kuna Omutungi. Etyi palamba omuvo umwe, ehimbika okukala nekolelo. Robert wapopia okuti: “Hakalele nonthumbi oyo, mokonda yetyi nalongeswa kosikola onene, mahi omokonda yokuelilongesa nawa Ombimbiliya.” Mahi tyipondola hamwe wii ovipuka ovinyingi konthele Yombimbiliya. No ngotyo, opo utualeko okupameka ekolelo liove Momutungi, wesukisa okutualako okulilongesa Ondaka ya Huku. (Jos. 1:8; Sal. 119:97) Mongeleka, tyina ulilongesa Ombimbiliya tala Oñgeni Ombimbiliya ipopia umwe nawa-nawa ovipuka viamonekele kohale-hale. Tupu, tala nawa oñgeni ovipuka viapopilwe  kohale, vielifuilapo. Osoko oityi ovahoneki vo Mbimbiliya vehelipatanene na vakuavo. Inkha ulinga ngotyo ekolelo liove malipame, okala nonthumbi yokuti Omutungi wetu oe umwe watuma okuhoneka Ombimbiliya. * — 2 Tim. 3:14; 2 Pet. 1:21.

13. Ongeleka patyi ilekesa okuti Ondaka ya Huku ina ounongo wotyotyili?

¹³ Tyina ulilongesa Ombimbiliya tala Oñgeni etyi ipopia tyipondola okukukuatesako. Mongeleka, tundee kohale Ombimbiliya ipopia okuti katupondola okuliipaa nokuovola omalumono mokonda tyituetela “omaluihamo omanyingi.” (1 Tim. 6:9, 10; Pro. 28:20; Mat. 6:24) Okuti otyo otyili? Omukanda umwe upopia oñgeni ovanthu mononthiki mbetu vekahi, wapopia okuti: “Ovanthu vokuhole onombongo vetupu ehambu tupu vasoya vala. Atee umwe na vana vaovola okukala nonombongo ononyingi vakala novitateka viekongoko.” Naina etyi Ombimbiliya itupopila okuti tuhakalei nohole nonombongo tyikahi umwe nawa! Okuti upondola okusoka konondongwa ononkhuavo mbo Mbimbiliya mbuhole okukukuatesako? Tyina tusoka konondongwa mbukahi nawa tuvasa Mondaka ya Huku, matunoñgonoka okuti naina Omutungi wetu utwii nawa. (Tia. 1:5) Otyo matyituhambukiswa unene. — Isa. 48:17, 18.

14. Mokulilongesa Ombimbiliya, oityi monoñgonoka?

¹⁴Tyina ulilongesa Ombimbiliya ovola okunoñgonoka nawa Siovaa. (Suau 17:3) Pokulilongesa Ombimbiliya monoñgonoka onkhalelo Siovaa ekahi novituwa viae, tupu momono okuti ovituwa ovio upondola okulilongesa-vio tyina utala ovipuka atunga. Ovituwa ovio mavikukuatesako okunoñgonoka okuti naina Siovaa oko ekahi. (Êx. 34:6, 7; Sal. 145:8, 9) Tyina utualako okulilongesa vali konthele ya Siovaa, momunoñgonoka vali nawa, ekolelo liove mwe malipame vali, oluembia una nae maluliyawisa iya oupanga wove nae maupame vali.

15. Oñgeni okulongesa vakuetu Ombimbiliya tyipondola okutukuatesako?

¹⁵Popila vakuenyi etyi ukahi nokulilongesa. Inkha ulinga ngotyo ekolelo liove malipame vali. Mahi oityi upondola okulinga tyina wamavasi omunthu movilinga viokuivisa, ekupulu inkha kouye kuna umwe Huku, mahi ngwe ove kutyii oñgeni momukumbulula? Tete, ovola otesitu mo Mbimbiliya ityikumbulula ine o umwe pomikanda vietu utyipopia, konyima okapopia nomunthu wokuekupula. (1 Pet. 3:15) Tupu upondola okuita komukuatate umwe omunongo ekukuatesako. Tyilinge omunthu metavela ine kemetavela, no ngotyo ove mopolo ouwa keovololo walinga. Ekolelo liove malipame vali. Mokonda yotyo, ove kumayondyua novanthu vokuatanga unene, vapopia okuti kouye kutupu Omutungi.

16. Oityi tyipondola okumoneka-po inkha katutualako okupameka ekolelo lietu?

¹⁶ Katyesukisile omanima eñgapi tukahi nokuumbila Siovaa, no ngotyo tuesukisa okutualako okupameka ekolelo lietu mu Siovaa. Omokonda yatyi? Omokonda inkha katulunguka, ekolelo lietu lipondola okutenda. Hinangela okuti ekolelo elekeso liovipuka vihamoneka komaiho. Otyipuka tuhamono tupondola okutyilimbwa liwa. Tupu Paulu wapopia okuti okuhakala nekolelo, ‘onkhali ihasete okutuhitikinya.’ (Heb. 12:1) Naina oityi tupondola okulinga opo tutualeko okupameka ekolelo lietu? — 2 Tes. 1:3.

17. Oityi tyipondola okutukuatesako okutualako nekolelo liapama?

 ¹⁷ Tete, tualako okuita ku Siovaa ononkhono mbae. Omokonda yatyi? Omokonda ekolelo onthele yovinyango viononkhono mba Huku. (Gal. 5:22, 23) Katutyivili okutualako nekolelo Momutungi wetu tyihakuateswako nononkhono mbae. Inkha tuita ku Siovaa ononkhono mbae, ngwe metuavela-mbo. (Luka 11:13) Pamwe tupondola okulikuambela okuti: “Tuavele vali ekolelo.” — Luka 17:5.

18. Ngetyi tyipopia Salmo 1:2, 3, elao patyi tuna?

¹⁸ Vali, lilongesa apeho Ondaka ya Huku. (Tanga Salmo 1:2, 3.) Etyi o Salmu ei yahonekwa, ova Isilayeli ovanyingi ankho vetupu onombuingwa Mbovitumino Viapelwe Moisesi. Mahi, onohamba novanakwa ankho vena onombuingwa ombo. Iya tyina pamalambe omanima epandu-vali ankho vaongiya “ovalume novakai novana,” nononthunda vilongo vakala mo Isilayeli veye okutehelela Ovitumino vya Huku tyina vitangwa. (Deut. 31:10-12) Pononthiki mba Sesusi ovanthu ankho vena onombuingwa kavehi. Tupu ankho mbuvasiwa vala monondyuo mbokufendela. Mahi mononthiki mbetu ovanthu ovanyingi vena Ombimbiliya. Otyo elao limwe enene. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuapandula etyi tuna Ombimbiliya?

19. Oityi tuesukisa okulinga opo tutualeko okupameka ekolelo lietu?

¹⁹ Opo tulekese okuti tuapandula etyi tuapewa Ombimbiliya tuesukisa okuitanga ononthiki ambuho. Katupondola vala okulilongesa Ombimbiliya tyina tuna omuvo, tuesukisa okulinga ononkhono mbokulilongesa Ombimbiliya ononthiki ambuho. Inkha tulilongesa apeho, ekolelo lietu malipame vali.

20. Oityi tuakoya okulinga?

²⁰ Tyelikalela ‘novanongo na vana vatanga monosikola ononene’ onthue tuna ekolelo lituka muetyi tulilongesa Mondaka ya Huku. (Mat. 11:25, 26) Mokonda yetyi tulilongesa Mondaka ya Huku, twii omokonda yatyi ovitateka vikahi nokuliyawisila netyi Siovaa makalinga opo evimane-ko. Onthue tuakoya okutualako okupameka ekolelo lietu nokukuatesako ovanthu okukala nekolelo Momutungi wetu. (1 Tim. 2:3, 4) Tutualeiko okusoka komutwe tyina ovanthu aveho kombanda yohi mavakapopia onondaka mbuvasiwa momukanda Eholololo 4:11, mbati: “Siovaa Huku yetu, ove watokala okupewa omunkhima . . . mokonda ove watunga ovipuka aviho.”