1. Die yen e yono uwe kpahen Ọmemama rẹ avwanre re?

Ọ DA dianẹ a yọnrọn owẹ ghwanre kerẹ Oseri ri Jihova, kọyen vwo nẹ ọke rẹ emọ rhe yen wo vwo yono kpahen Jihova. E yono uwe nẹ ọyen Ọmemama na, o vwo iwan iyoyovwin, ọ je guọnọ ru akpọ na phiyọ Iparadaisi.—Jẹn. 1:1; Iruo 17:24-27.

2. Ẹro vọ yen ihwo evo vwo nẹ ihwo ri vwo imuẹro kpahen Ọmemama na?

² Ihwo buebun vwo imuẹro nẹ Ọghẹnẹ herọ vwo siẹvo kẹ ọyen re ma erọnvwọn eje-e. Ayen vwo imuẹro nẹ arhọ tonphiyọ vwo nẹ erọnvwọn itete ri vwo arhọ, ememerha na i de rhi hirhephiyọ erọnvwọn ri vwo arhọ ri vwo ẹbẹre sansan. Evo usun rẹ ihwo ri vwo imuẹro nana yono ẹbe kodo. Ayen sa ta nẹ egberianriẹn djerephia nẹ oborẹ Baibol na tare gbare-e, nẹ ihwo ghevweghe re riẹn emuọvo-o ra sa fobọ phiẹn yen vwo imuẹro kpahen Ọmemama na.

3. Diesorọ ọ vwọ ghanre ra vwọ bọn esegbuyota rẹ avwanre?

³ Oborẹ ihwo ri yono ẹbe kodo tare che phieghe esegbuyota rẹ avwanre nẹ Jihova ọyen Ọmemama ro vwo ẹguọnọ? Oboresorọ avwanre vwo vwo imuẹro nẹ Jihova yen Ọmemama na yen che djephia. Obo ra vuẹ avwanre yen sorọ gbanẹ avwanre nabọ ghwọrọ ọke vwọ hiẹ kpahọn komobọ? (1 Kọr. 3:12-15) Otoro ikpe rẹ avwanre dia Iseri ri Jihova re-e, ofori nẹ a vwẹ ọkieje vwọ bọn esegbuyota rẹ avwanre gan. E de ru ọtiọyen, “erianriẹn vẹ uyono rẹ efian” rẹ ihwo re vwọso oborẹ Baibol na tare gbe sa phiẹn avwanre-e. (Kọl. 2:8; Hib. 11:6) Uyono nana cha ta ota kpahen (1) oboresorọ ihwo buebun rhe vwo imuẹro kpahen Ọmemama na-a, (2) obo wọ sa vwọ bọn esegbuyota wẹn gan kpahen Jihova rọ dia Ọmemama wẹn, kugbe (3) obo wọ sa vwọ sẹro rẹ esegbuyota na.

4. Vwo nene obo rehẹ Hibru 11:1, die yen e mu uvi rẹ esegbuyota kpahen?

⁴ Ihwo evo roro nẹ e vwo vwo esegbuyota mudiaphiyọ re vwo vwo imuẹro kpahen obo ri muẹro-o. Ẹkẹvuọvo, vwo nene oborẹ Baibol na tare, ọyena dia uvi rẹ esegbuyota-a. (Se Hibru 11:1.) Baibol na tare nẹ e mu esegbuyota kpahen obo ri muẹro. Ọtiọyena, dede nẹ avwanre cha sa mrẹ Jihova, Jesu kugbe Uvie na-a, jẹ o muẹ avwanre ẹro nẹ ayen eje herọ. (Hib. 11:3) Ọgberianriẹn ọvo rọ rhe dia Oseri da ta: “Iseri ri Jihova vwo oborẹ ayen mu esegbuyota rayen kpahen. Ayen kpairoro vrẹ eta ri isayẹnsi-i.”

5. Diesorọ ihwo buebun vwo vwo imuẹro nẹ Ọmemama herọ-ọ?

⁵ ‘Diesorọ ihwo buebun rhe vwo imuẹro nẹ Ọghẹnẹ yen ma arhọ-ọ, dede nẹ erọnvwọn buebun djerephia?’ Ihwo evo je rhe fuẹrẹn erọnvwọn ri djerephia komobọ-ọ. Robert rọ rhe dia ọvo usun rẹ Iseri ri Jihova da ta: “Kidie nẹ a ta ota kpahen emama vwẹ isikuru-u, ki mi roro nẹ ọ dia Ọghẹnẹ yen ma arhọ-ọ. Mi vwo nene Iseri ri Jihova ta ota ọke me vwọ hẹ ẹgbukpe 22 yen me vwọ mrẹvughe nẹ Baibol na vuẹ avwanre oboresorọ e vwo vwo imuẹro nẹ Ọghẹnẹ yen ma erọnvwọn eje.” *—Ni ekpeti na “ Ovuẹ Ọghanghanre Vwọ kẹ Emiọvwọn.”

6. Diesorọ ihwo evo vwo vwo imuẹro nẹ Ọmemama herọ-ọ?

⁶ Ihwo evo vwo imuẹro kpahen Ọmemama na-a kidie ayen tare nẹ oborẹ  ayen mrẹ ọvo yen ayen se vwo imuẹro kpahen. Ẹkẹvuọvo, ayen vwo imuẹro kpahen erọnvwọn re jẹmrẹ kerẹ ẹgba ri graviti, kidie nẹ ayen vwo obo ri nẹrhẹ o mu ayen ẹro. Oka rẹ esegbuyota ra ta ota kpahen vwẹ Baibol na churobọ si “imuẹro rẹ obo re jẹmrẹ.” (Hib. 11:1) E vwo yono kpahen obo re jẹmrẹ ji vwo imuẹro kpahan ayen cha reyọ ọke vẹ ẹgba kọyensorọ ihwo buebun guọnọ ruo-o. Ohwo ro guọnọ yono kpahọ-ọn, cha ta nẹ Ọghẹnẹ herọ-ọ.

7. Ihwo ri yono ẹbe kodo eje yen senre nẹ ọ dia Ọghẹnẹ yen ma erọnvwọn eje-e? Djekpahọn.

⁷ Egberianriẹn evo rhi vwo imuẹro nẹ Ọghẹnẹ yen ma erọnvwọn eje ọke rẹ ayen vwo yono kpahen erọnvwọn rọ mare. *  Kerẹ Robert re djunute siẹvure, ihwo evo se roro nẹ Ọmemama herọ-ọ, kidie nẹ ayen yono kpahọ-ọn. Ẹkẹvuọvo, egberianriẹn buebun rhe mrẹ Ọghẹnẹ vughe ji vwo ẹguọnọ rọyen re. Kerẹ egberianriẹn tiọyena, o ji fo nẹ a bọn esegbuyota re vwo kpahen Ọghẹnẹ gan, otoro oborẹ avwanre yono ẹbe kodo te-e. Avwanre komobọ yen che ruo.

8-9. (a) Enọ vọ yen avwanre cha fuẹrẹn enẹna? (b) Erere vọ yen wọ cha mrẹ siẹrẹ wo de yono kpahen emama?

⁸ Mavọ yen wọ sa vwọ bọn esegbuyota wẹn gan kpahen Ọmemama na? E jẹ a fuẹrẹn idjerhe ẹne.

⁹ Yono kpahen emama. Wọ sa bọn esegbuyota wẹn gan kpahen Ọmemama na siẹrẹ wọ da fuẹrẹn eranvwe, ekankọn, kugbe isio. (Une 19:1; Aiz. 40:26) Wo vwo yono kpahen erọnvwọn nana, jẹ imuẹro wo vwo kaphen Jihova rọ dia Ọmemama na ganphiyọ. Ẹbe rẹ avwanre vọnre vẹ iyovwinreta re ta ota kpahen emama. Wo gbobọnyẹ iyovwinreta nana-a, ọ da tobọ dianẹ wo se vwo ẹruọ raye-en. Yono te asan rẹ ẹgba wẹn teri. Wọ me je karophiyọ ni ividio rehẹ wẹbsaiti rẹ avwanre jw.org/urh, re ta ota kpahen emama, ra vwọphia vwẹ eghwẹkoko ikpe evo rhire na.

10. Djudje ọvo ro djerephia nẹ o vwo Ohwo rọ ma erọnvwọn eje. (Rom 1:20)

¹⁰ Ọke wọ da fuẹrẹn emama, vwo oniso rẹ erọnvwọn ru wo se yono kpahen Ọmemama rẹ avwanre. (Se Rom 1:20.) Kerẹ udje, ọnre na vwẹ oheri vẹ elo vwọphia re chọn avwanre uko vwẹ akpọ na, ẹkẹvuọvo elo evo rẹ ọnre na vwọphia sa so imuoshọ. Ofori nẹ a sẹro rẹ ihworakpọ vwo nẹ elo rẹ ọnre nana. Vwẹ idjerhe vọ? Akpọ na vwẹ obo re se ozone layer rọ sẹro rọyen vwo nẹ elo re sa so imuoshọ vwẹ akpọ na. Elo ro nẹ ọnre na cha vwọ ganphiyọ na, jẹ ozone layer na rhuaphiyọ. Enana eje rhe nẹrhẹ o mu avwanre ẹro nẹ Ọmemama ọvo ro vwo aghwanre herọ rọ ma erọnvwọn eje?

11. Tivọ yen wọ da sa mrẹ evuẹ rẹ uyota ri shekpahen emama re sa bọn esegbuyota wẹn gan? (Ni ekpeti na “ Evuẹ re Cha Bọn Esegbuyota Wẹn Kpahen Ọmemama na Gan.”)

¹¹ Wọ sa mrẹ evuẹ rẹ uyota ri shekpahen emama re sa bọn esegbuyota wẹn gan vwẹ Watch Tower Publications Index, vẹ wo de ru ehiahiẹ vwẹ jw.org. Wọ sa vwẹ iyovwinreta vẹ ividio ra reyọ vwo nẹ uyovwinrota na “A Marọ?” vwọ tonphiyọ. Ayen pha krẹnkrẹn, i dje emu rẹ igbevwunu evo phia vwọ kpahen eranvwe vẹ ekankọn. E je vọn vẹ idje oborẹ egberianriẹn vwọ davwẹngba vwo ru erọnvwọn re họhọ ekuakua ri vwo arhọ.

12. E de yono Baibol na, erhọ yen erọnvwọn evo ofori nẹ e niso?

¹² Yono Baibol Na. Ọgberianriẹn ra ta ota kpehen siẹvure ke roro nẹ Ọmemama herọ-ọ. Ọke vwọ yanran na, o de ri muo ẹro nẹ Ọmemama herọ. Ọ da ta: “Ọ dia obo ri mi yonori vwẹ isayẹnsi ọvo yen mi mu esegbuyota mẹ kpahe-en. Mi ji muo kpahen oborẹ mi yonori vwẹ Baibol na.” Ọkiọvo, ọ sa dianẹ wo vwo erianriẹn ọgbagba rọhẹ Baibol na re. Dedena, o ji fo nẹ wo yono Baibol na ọkieje rere wọ sa vwọ bọn esegbuyota wẹn gan kpahen Ọmemama wẹn. (Jos. 1:8; Une 119:97) Kerẹ udje, roro kpahen oborẹ Baibol na djisẹ rọ pha gbagba kpahen erọnvwọn re phiare ọke grongron re. Ji roro kpahen aroẹmrẹ ri Baibol na vẹ oborẹ eta rẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ mu vwo si Baibol na vwọ rhọvwen phiyọ ohwohwo. Enana cha bọn esegbuyota wẹn gan nẹ Ọmemama ro vwo ẹguọnọ vẹ aghwanre yen ma avwanre, ọyen ji vwẹ  Baibol na vwọ kẹ avwanre. *—2 Tim. 3:14; 2 Pita 1:21.

13. Ọrhọ yen udje rẹ aghwanre ọvo ra mrẹre vwẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ?

¹³ Wo de yono Ota rẹ Ọghẹnẹ, vwo oniso rẹ obo rọ sa vwọ chọn wẹ uko. Kerẹ udje, Baibol na si avwanre orhọn nẹ ẹguọnọ rẹ igho vọnre vẹ imuoshọ, ọ vwẹ “edada vẹ obi vwọ sa udu” rẹ ohwo. (1 Tim. 6:9, 10; Isẹ 28:20; Mat. 6:24) Orhọ-esio yena ji shekpahen avwanre nonẹna? Ọbe na The Narcissism Epidemic da ta: “Oma fobọ vwerhen ihwo re vwọ tua efe-e, ayen rhiẹromrẹ ofudjevwe mamọ. Ihwo ri tobọ guọnọ vwo efe obuebun rioja ri jẹ oma ọkpokpọ evwo.” Kọyen orhọ-esio ri Baibol na kpahen igho, ọyen omamọ rẹ uchebro! Wo se roro kpahen uchebro ri Baibol efa re chọn wẹ uko re? Avwanre de roro kpahen uchebro rehẹ Baibol na, kẹ avwanre cha mrẹvughe nẹ Ọmemama rẹ avwanre riẹn obo ri me yovwin kẹ avwanre, ka je cha vwẹrosuọ vwọ kẹ uchebro. (Jems 1:5) Ukuotọ rọyen, akpeyeren rẹ avwanre kọ cha vọn vẹ omavwerhovwẹn.—Aiz. 48:17, 18.

14. Die yen we se yono vwẹ Baibol na ro shekpahen Jihova?

¹⁴ Yono Baibol na vẹ ẹwẹn wọ vwọ riẹn Jihova phiyọ. (Jọn 17:3) Wo de yono Baibol na, wọ cha mrẹ iwan ri Jihova vughe vẹ oka rẹ ohwo rọ hepha. Enana iruemu wọ je cha mrẹ siẹrẹ wo de yono kpahen emama. Avwanre de yono kpahen iwan ri Jihova, ọ cha nẹrhẹ e vwo imuẹro nẹ Jihova ghene ohwo ro yerẹn. (Eyan. 34:6, 7; Une 145:8, 9) Wo vwo yono kpahen Jihova phiyọ na, esegbuyota vẹ ẹguọnọ kugbe oyerinkugbe wẹn ve ọyen kọ cha rha ganphiyọ.

15. Erere vọ yen wọ cha mrẹ siẹrẹ wọ da vuẹ ihwo efa kpahen esegbuyota wẹn?

¹⁵ Vuẹ ihwo efa kpahen esegbuyota ru wo vwo kpahen Ọghẹnẹ. Wo de ru ọtiọyen esegbuyota wẹn kọ cha ganphiyọ. Kọ da rha dianẹ ohwo wo ghwoghwota kẹ nọ wẹ sẹ Ọghẹnẹ ghene herọ, jẹ wọ riẹn obo wọ cha kpahen vwọ kẹ-ẹ vwo? Davwẹngba vwọ guọnọ ẹkpahọnphiyọ rẹ Baibol na vwọphia kpahen onọ na vwẹ ẹbe rẹ avwanre, rere wo nene ohwo na ta ota kpahọn. (1 Pita 3:15) Wọ je sa nokpẹn rẹ ukẹcha mie iniọvo efa. O tori sẹ ohwo na rhiabọreyọ ẹkpahọnphiyọ ri Baibol na-a, wọ cha mrẹ erere vwo nẹ ehiahiẹ ru wo ruru na. Esegbuyota wẹn kọ cha rha ganphiyọ. Ukuotọ rọyen, wo rhe che se eta rẹ ihwo ri yono ẹbe kodo re tare nẹ Ọmemama herọ-ọ gbuyota-a.

16. Die yen sa phia ọ da dianẹ avwanre rha vwẹ ọkieje vwọ bọn je sẹro rẹ esegbuyota rẹ avwanre-e?

¹⁶ O tori ikpe ra ga Jihova cha re-e, ofori nẹ a vwẹ ọkieje vwọ bọn je sẹro rẹ esegbuyota re vwo kpahọn. Diesorọ? Kidie e rhe nomaso-o, esegbuyota rẹ avwanre se shekpotọ. Karophiyọ nẹ e mu esegbuyota kpahen obo re jẹmrẹ. Oborẹ avwanre mrẹ-ẹ sa fobọ chọrọ avwanre ẹro. Ọtiọyena, Pọl de se jẹ esegbuyota evwo “umwemwu rọ gba avwanre . . . phihọ otọ.” (Hib. 12:1) Kẹ, mavọ yen avwanre sa vwọ kẹnoma kẹ ufi yena?—2 Tẹsa. 1:3.

17. Die yen sa chọn avwanre uko vwọ sẹro rẹ esegbuyota rẹ avwanre?

¹⁷ Ẹsosuọ, vwẹ ọkieje vwọ rẹ Jihova nẹ ọ vwẹ ẹwẹn ọfuanfọn rọyen vwọ kẹ wẹ. Diesorọ? Kidie esegbuyota ọyen ọvo usun rẹ omamọ rẹ ẹwẹn ọfuanfon na. (Gal. 5:22, 23) Avwanre cha sa bọn je sẹro rẹ esegbuyota rẹ avwanre vwo kpahen Ọmemama  na ababọ rẹ ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon na-a. Jihova cha kẹ avwanre ẹwẹn ọfuanfon na siẹrẹ a da vwẹ ọkieje vwọ nokpẹn rọyen mie. (Luk 11:13) Avwanre sa tobọ nẹrhovwo nẹ o “ru esegbuyota rẹ avwanre bu.”—Luk 17:5.

18. Vwo nene obo rehẹ Une Rẹ Ejiro 1:2, 3, okẹ ọghanghanre vọ yen avwanre vwori nonẹna?

¹⁸ Vwọba, se Ota rẹ Ọghẹnẹ ọkieje. (Se Une Rẹ Ejiro 1:2, 3.) Ọke re vwo si ọbe rẹ une rẹ ejiro yena, jẹ ihwo rẹ Izrẹl ri vwo ọsoso rẹ ọbe Urhi na ghwe bu-un, imihwo yen vworo kerẹ ovie na vẹ irherẹn na. Kẹgbukpe ighwrẹn kẹgbukpe ighwrẹn, e ruẹ ọrhuẹrẹphiyotọ re vwo se ọbe rẹ Urhi na vwọ kẹ “eshare, vẹ eya, kugbe imitete” vẹ erhorha re dia Izrẹl. (Urhi 31:10-12) Vwẹ ọke ri Jesu, obọ rẹ imihwo krẹn kugbe uwevwin rẹ ẹga na ọvo yen a da sa mrẹ ukpirhin rẹ ọbe Urhi na. Vwọ fẹnẹ ọyena, ihwo buebun nonẹna se se Ota rẹ Ọghẹnẹ. Ọnana okẹ ọghanghanre. Mavọ yen avwanre se vwo dje ọdavwaro phia kpahen okẹ ọghanghanre nana?

19. Die yen ofori nẹ e ru rere esegbuyota rẹ avwanre vwọ ganphiyọ?

¹⁹ E se djephia nẹ e vwo ọdavwaro kpahen Ota rẹ Ọghẹnẹ siẹrẹ e de se ọkieje. E jẹ a rhuẹrẹ ọke vwo se ji yono Baibol na, ọ dia ọke re vwo vwo uphẹn ọvo yen e che vwo se-e. Avwanre de yono Ota rẹ Ọghẹnẹ ọkieje, esegbuyota rẹ avwanre kọ cha ganphiyọ.

20. Die yen cha dia orhiẹnbro rẹ avwanre?

²⁰ Vwọ fẹnẹ “ihwo re ghwanre vẹ i ri vwo ẹruọ” vwẹ akpọ na, avwanre vwo esegbuyota re mu kpahen Ota rẹ Ọghẹnẹ. (Mat. 11:25, 26) Womarẹ Baibol na, avwanre rhe riẹn oboresorọ erọnvwọn vwọ braphiyọ vwẹ akpọ na vẹ obo ri Jihova che ru kpahọn. Ọtiọyena, e jẹ avwanre brorhiẹn re vwo ru esegbuyota rẹ avwanre ganphiyọ je chọn ihwo buebun uko vwo vwo esegbuyota kpahen Ọmemama na. (1 Tim. 2:3, 4) E jẹ avwanre eje tẹnrovi ọke rẹ ihwo eje rehẹ akpọ na che vwo jiri Jihova je ta eta rehẹ Ẹvwọphia 4:11: “Wọwẹ hẹ ohwo ro fori, Ọrovwavwanre kugbe Ọghẹnẹ, rọ reyọ urinrin . . . kidie wọwẹ re mama emu ejobi.”