Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 33

Kpɔ jijɔ le edɔ ciwo yí ètɛnŋ wanɔ nɔ Yehowa mɛ

Kpɔ jijɔ le edɔ ciwo yí ètɛnŋ wanɔ nɔ Yehowa mɛ

“Enyɔ mɔ woakpɔ jijɔ do enu ci ŋkuviwo kpɔ nu sɔwu mɔ woakplɔ droamuwo do.”—ŊUN. 6:9, NWT.

EHAJIJI 111 Nu Si Ta Míekpɔa Dzidzɔ Ðo

SUSU VEVI LƆ *

1. Lé amɛ sugbɔ le agbla jekɔ mɔ yewoawa sugbɔ nɔ Yehowa doɔ?

 EDƆ sugbɔ li yí mìawa ci xexe vwin cɛ yikɔ vɔvɔnu. (Mt. 24:14; Luiki 10:2; 1 Piɛ 5:2) Mì pleŋ mìjikɔ mɔ mìawa dɔ sugbɔ nɔ Yehowa lé mìakpe ji do. Amɛ sugbɔ le mì mɛ keke wowo sumɔsumɔdɔ lɔ doji. Mɛɖowo ji mɔ yewoanyi emɔɖetɔ. Mɛbuwo ji mɔ yewoasumɔ le Betɛli alo awa dɔ le teokrasi xɔcucudɔwo mɛ. Gbesɔ kpe niɔ, nɔviŋsu sugbɔ jekɔ agba veviɖe mɔ yewoaje keŋ anyi sumɔsumɔdɔwatɔ alo hamɛmɛshinshinwo. (1 Tim. 3:1, 8) Ci Yehowa kpɔ yí amɛ sugbɔ lɔn faa sɔ wowoɖekiwo jo keŋ wakɔ sumɔsumɔdɔ lɔ niɔ, ejɔkɔ ji ni haan!—Eha. 110:3; Ezai 6:8.

2. Lé atɛnŋ awa nɔ mì nɔ mìdeɖo tajinu ɖewo gbɔ le Yehowa sumɔsumɔ mɛɔ?

2 Vɔ nɔ hwenuwo vayikɔ yí mìdeɖo tajinu ɖewo gbɔ le Yehowa sumɔsumɔ mɛɔ, etɛnŋ na mìagbɔjɔ. Ci shinshin alo nɔnɔmɛ buwo dɔ mìdetɛnŋ wakɔ edɔ ɖewo le Yehowa habɔbɔ lɔ mɛɔ, etɛnŋ na mìagbɔjɔ hɛnnɛ. (Elo. 13:12) Enu cɛ yí jɔ do Melissa * ji. Éjinɔ veviɖe mɔ yeawa dɔ le Betɛli alo ayi Fyɔɖuxu Ŋɛnywidratɔwo Suklu, vɔ énu mɔ: “Ŋshin ze to exwe ci woaɖo yí awa edɔ cɛwo nu. Ecɛ wɛ mɔ, hweɖewonuɔ, ŋgbɔjɔnɔ.”

3. Taŋfuin nyi mɛɖewo ɖo awa keŋ aje axɔ agbanleamɛjiwo le Yehowa sumɔsumɔ mɛɔ?

3 Etɛnŋ ʒan mɔ jajɛ ɖewo ciwo yí le lanmɛsɛn mɛ ɖo aje agbla aɖo nɔnɔmɛ ɖekatɔwo gbɔxwe aje axɔ agbanleamɛji buwo. Le kpɔwɛ mɛ jajɛ ɖewo tɛnŋ nya ŋɖɛ yí sɔnɔ gbetawo blaŋblaŋ yí gbele gbesɔsɔ awa dɔwo. Vɔ eʒan mɔ woagbekpla lé woadonɔ ʒinxo sugbɔ do, alenɔ bu nɔ edɔ ci woɖo nɔ wo nywiɖe yí agbebunɔ amɛ doji. Nɔ èsɔ susu ɖo lé àwɛ aɖo nɔnɔmɛ nywiwo jiɔ, avomɛ àle yí nɔviwo asɔ agbanleamɛjiwo nɔ eo. Kpɔ enu ci yí jɔ do Nick ji ɖa. Hwenu eɖo exwe 20 ɔ, édo dɔmɛzi ɖo wodeda ashi do ji nɔ anyi sumɔsumɔdɔwatɔ o. Énu mɔ: “Ŋkpɔɛ mɔ, taŋfuin ŋɖewo yí gbekpɔtɔ nɔŋ.” Vɔ Nick dena ta o. Éwa ci ji ekpe le hamɛ lɔ dɔwo koɖo kunuɖeɖedɔ lɔ mɛ. Egbɛɔ, ényi Alɔjedɔjikpɔgbɛ mɛ tɔ ɖeka.

4. Nyi mìakpɔ le nyɔta cɛ mɛɔ?

4 Ci yí deɖo tajinu ɖe gbɔ le Yehowa sumɔsumɔ mɛ ɖe, ena ègbɔjɔa? Nɔ ahan yɔ nɛɔ, do gbe ɖaɖa nɔ Yehowa so nu yí anu lé ewakɔ nɔ eo do ni. (Eha. 37:5-7) Gbesɔ kpe niɔ, àtɛnŋ abiɔ nɔviŋsu ciwo yí shin le gbɔngbɔnmɛ mɔ nyiwo yí yeawa keŋ abi doji le Mawu sumɔsumɔdɔ lɔ mɛ ma. Le yi goduɔ, je agla awa do nukplamu ci woana eo ji. Nɔ èwɛ ahan ɔ, àsun ji aɖo tajinu lɔ gbɔ. Vɔ, shigbe Melissa ci nu mìxo nuxu so vayi nɛɔ, etɛnŋ jɔ mɔ datɛnŋ awa enu ci èjijiɛ mɔ yeawa nɔ Yehowa le kakacɛ mɛ o. Nɔ enyi ahan ɖe, nyi àtɛnŋ awa keŋ akpɔtɔ akpɔnɔ jijɔɔ? Nɔ mìakpɔ ɖoŋci lɔɔ, nyɔta cɛ axo nuxu so (1) fini àtɛnŋ akpɔ jijɔ le nu, (2) lé àwɛ akpɔnɔ jijɔ sugbɔ, koɖo (3) tajinu ci hanwo àtɛnŋ aɖo yí woana nakpɔnɔ jijɔ doji.

FINI ÀKPƆ JIJƆ LE

5. Gbɔxwe mìakpɔ jijɔ ɖe, nyi ji mìɖo asɔ susu ɖoɔ? (Ŋununyatɔ 6:9, NWT)

5 Shigbe lé Ŋununyatɔ 6:9 nui nɛɔ, mìatɛnŋ akpɔ jijɔ nɔ mìji kpɔ le texwe nywitɔ. (Hlin.) Mɛ ci yí kpɔnɔ jijɔ “do enu ci ŋkuviwo kpɔ nuɔ,” enu ci eɖo jenɔŋ ni. Le kpɔwɛ mɛ nɔnɔmɛ ci mɛ ele jenɔŋ ni. Vɔ mɛ ciwo yí kplɔnɔ droamuwo doɔ, enu desunnɔ wo gbeɖe o. Nukplamu ci yí le mɛ nɔ mìɔ? Gbɔxwe mìakpɔ jijɔɔ, mìɖo asɔ susu ɖo enu ci mìɖo ji sɔwu mɔ mìasɔ susu ɖo enu ci mìdatɛnŋ aɖo ji.

6. Labalu ci nu yí mìaxo nuxu so yɛɔ, yí nyi mìakpla so mɛɔ?

6 Atɛnŋ ajɔ mɔ mìakpɔ jijɔ do enu ci mìɖo le kakacɛ mɛ nu nyaoa? Amɛ sugbɔ kpɔɛni mɔ datɛnŋ ajɔ ahan o, ɖo mìjinɔ tɛgbɛɛ mɔ mìakpla enu yoyu buwo wawa. Ele ahan gan mìatɛnŋ akpɔ jijɔ do enu ci yí le mì shi alo enu ciwo mìwo “ŋkuviwo kpɔ nu” dru. Lé mìatɛnŋ awɛ doɔ? Mína mìakpɔ labalu ci Yesu do so talɛntowo nu le Matie 25:14-30 mɛ keŋ akpɔ ɖoŋci lɔ. Mìakpla nu so lé mìawɛ akpɔ jijɔ yí ana asugbɔ doji, nɔ mìle nɔnɔmɛ ɖe mɛ le kakacɛ mɛ can.

LÉ ÀWƐ ANA AO JIJƆ ASUGBƆ DOJI

7. Xo nuxu so Yesu labalu ci yí kudo talɛntowo nu kpoli.

7 Labalu lɔ xo nuxu so ŋsu ɖeka ci yí jikɔ axɔ mɔ nu. Gbɔxwe asoɔ, éyɔ yi hwashiwo yí sɔ talɛntowo na ɖeshiaɖe le wo mɛ, nɔ woasɔ do ajɔ. * Ŋsu lɔ nya mɔ nujikpekpe vovovo yí le wo shi eyi taɖo esɔ talɛnto amatɔn na hwashi ɖeka yí sɔ talɛnto amɛve nɔ ebu yí sɔ ɖeka na amɛtɔntɔ. Hwashi amɛve ŋkɔtɔ lɔwo wa dɔ sɛnsinɖe yí na eho lɔwo ji doji nɔ wowo xwetɔ. Vɔ hwashi amɛtɔntɔ lɔ desɔ eho ci woni wa ŋɖekɛ o, eyi taɖo yi xwetɔ nyiin.

8. Nyi yí taɖo hwashi ŋkɔtɔ ci nu labalu lɔ xo nuxu so atɛnŋ akpɔ jijɔɔ?

8 Hwashi ŋkɔtɔ lɔ kpɔ jijɔ mɔ ye xwetɔ sɔ talɛnto amatɔn nɔ ye. Eho lɔ sugbɔ, edasɛ mɔ, yi xwetɔ kando ji sugbɔ! Vɔ hwashi amɛvetɔ lɔ yɛ ɖe? Átɛnŋ agbɔjɔ sa, ɖo talɛnto nɛni exɔ desɔ koɖo nɛni hwashi ŋkɔtɔ xɔ o. Vɔ lé ewa nu doɔ?

Nyiwo mìatɛnŋ akpla so hwashi amɛvetɔ ci nu Yesu xo nuxu so le yi labalu lɔ mɛɔ? (1) Éxɔ talɛnto amɛve le yi xwetɔ shi (2) Éwa dɔ sɛnsinɖe yí ji ho sugbɔ nɔ yi xwetɔ (3) Éna talɛnto lɔwo sugbɔ doji nɔ yi xwetɔ texwe ve (Kpɔ mamamɛ 9-11)

9. Nyɔ ci yí Yesu denu so hwashi amɛvetɔ lɔ nuɔ? (Matie 25:22, 23)

9 Hlɛn Matie 25:22, 23. Yesu denu mɔ ci wosɔ talɛnto amɛve kpaŋ nɔ hwashi amɛvetɔ lɔɔ, yɛwa dɔmɛzi yí lé nyɔ lɔ do dɔmɛ o. Yesu denu hɛnnɛ mɔ, hwashi lɔ to nyɔ mɔ: ‘Kankin ci wovasɔ nɔ nyɛ kea? Nyɛ can natɛnŋ awa dɔ sɛnsin shigbe hwashi ci wosɔ talɛnto amatɔn nɔ nɛ! Ci anyi xwetɔ dekando ji mɔ nyɛ nawa edɔ sɛnsinɖeɔ, nayi ɖyi ho lɔ keŋ awa dɔ akpɔ ho nyɛŋtɔ haan.’

10. Nyi hwashi amɛvetɔ sɔ talɛnto ciwo wosɔ ni waɔ?

10 Shigbe hwashi ŋkɔtɔ nɛɔ, hwashi amɛvetɔ lɔ sɔ edɔ ci yi xwetɔ ɖo ni mɔ yɛle veviɖe; eyi taɖo ewa dɔ sɛnsinɖe yí sumɔ yi xwetɔ. Ecɛ wɛ mɔ, talɛnto ci yi xwetɔ sɔ ni sugbɔ doji texwe ve. Axwetɔ lɔ cu fɛn nɔ hwashi lɔ sugbɔ, ɖo éwa dɔ sɛnsinɖe koɖo yi nujikpekpe. Yi xwetɔ lɔ kpɔ jijɔ do nu yí gbekanfui mɔ yɛje axɔ edɔ sugbɔ doji!

11. Lé mìawɛ yí mìwo jijɔ asugbɔ dojiɔ?

11 Mìwo can, mìatɛnŋ ana mìwo jijɔ asugbɔ doji nɔ mìlenɔ bu do edɔ ɖekpokpui ci woɖo nɔ mì le Yehowa sumɔsumɔ mɛ. “Zan [ao] gamɛwo pleŋ” le eŋɛnywidradradɔ lɔ mɛ yí awanɔ hamɛ lɔ dɔwo veviɖe. (Edɔ. 18:5; Ebre. 10:24, 25) Dranɔ bɔbɔ lɔwo do nywiɖe keŋ atɛnŋ ana ɖoŋci ciwo mɛ ŋsɛndoamu le. Nɔ wona sukluvidɔ ɖe eo le kwɛshila dodomɛ bɔbɔwo mɛɔ, sɔɛ mɔ yɛnyi nuvevi. Nɔ womɔ eo le do alɔ hamɛ lɔ dɔ ɖeɔ, nɔnɔ gamɛ ji yí anyi mɛ ci ji woakando. Ŋgbewa nu shigbe mɔ edɔ ci woɖo nɔ ye dele veviɖe keke yeazan gamɛ do nu o. Tekpɔ nɔ ao nujikpekpewo anyɔkɔ doji. (Elo. 22:29) Nɔ èlenɔ bu do gbɔngbɔnmɛdɔwo koɖo dɔdashiwo veviɖeɔ, àwanɔ ŋkɔyiyi kaba yí jijɔ ci àkpɔ asugbɔ. (Gal. 6:4) Agbenɔ fafɛɖe nɔ eo mɔ àkpɔ jijɔ nɔ mɛbuwo xɔ dɔdashi ci èjikɔ mɔ yeaxɔ.—Rɔm. 12:15; Gal. 5:26.

12. Nyiwo Melissa koɖo Nick wa yí wowo jijɔ sugbɔ dojiɔ?

12 Èɖo ŋwi Melissa ci nu mìxo nuxu so le mamamɛ amɛvetɔ lɔ mɛ yí eji mɔ yeasumɔ le Betɛli alo ayi Fyɔɖuxu Ŋɛnywidratɔwo Suklua? Ci datɛnŋ aɖo tajinu cɛ gbɔ can ɔ, énu mɔ: “Ŋtekpɔ yí wanɔ ci ji nakpe le mɔɖeɖedɔ lɔ mɛ yí gbewanɔ kunuɖeɖedɔ lɔ kpaxwe vovovowo pleŋ. Ecɛ na ŋkpɔnɔ jijɔ sugbɔ.” Ci wodedashi do Nick ji yí enyi sumɔsumɔdɔwatɔ ɖe, lé ewa nu doɔ? Énu mɔ: “Ŋsɔ susu ɖo enu ciwo natɛnŋ awa ji, le kpɔwɛ mɛ, eŋɛnywidradra koɖo ɖoŋci ciwo mɛ ŋsɛndoamu le nana le bɔbɔwo. Ŋgbedo alɔ wema mɛ nɔ sumɔsumɔ le Betɛli hɛnnɛ yí le exwe ci yí kplɔɛdo mɛɔ, woyɔŋ.”

13. Nyi yí ajɔ nɔ èlekɔ bu do dɔdashi ci yí le eo shi kakacɛ nu nywiɖeɔ? (Ŋununyatɔ 2:24)

13 Nɔ èlenɔ bu do dɔdashi ci yí le eo shi kakacɛ nywiɖe ɖe, àvaxɔ agbanleamɛji sugbɔ doji le esɔmɛa? Etɛnŋ jɔ ahan shigbe lé enyi nɔ Nick nɛ. Vɔ nɔ devaxɔ agbanleamɛji buwo shigbe lé enyi nɔ Melissa nɛɔ, ao jijɔ akpɔtɔ asunɔgbɔ doji yí avivikɔ nɔ eo mɔ yewakɔ sugbɔ nɔ Yehowa. (Hlɛn Ŋununyatɔ 2:24.) Gbesɔ kpe niɔ, àkpɔ jijɔ sugbɔ mɔ ye nu jɔkɔ ji nɔ mìwo Xwetɔ Yesu Kristo.

TAJINU CIWO YÍ ANA MÌWO JIJƆ ASUGBƆ DOJI

14. Sɔ kudo mìwo tajinuwo nu ɖe, nyi mìdeɖo aŋlɔbe gbeɖeɔ?

14 Nɔ mìwakɔ ci ji mìkpe le Yehowa sumɔsumɔ mɛ kakacɛ ɖe, edasɛ mɔ mìdeɖo agbeje agbla awa sugbɔ doji ni yɔa? Oo, ahan yɔ nɛ go! Mìɖo agbeɖo tajinu ciwo atɛnŋ akpedo mì nu mìabi doji le kunuɖeɖe koɖo nukplakpladɔ lɔ mɛ yí agbekpenɔdo mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo nu sɔwu. Mìatɛnŋ aɖo tajinu ŋtɔ́wo gbɔ, nɔ mìnya ŋɖɛ yí jeshi sɛnxu nɔ mìwoɖekiwo keŋ kpenɔdo mɛbuwo nu sɔwu mɔ mìajinɔ mìwo tɔ ɖekɛ.—Elo. 11:2; Edɔ. 20:35.

15. Tajinu ɖewo ciwo atɛnŋ akpedo eo nu yí ao jijɔ asugbɔ dojiɔ?

15 Tajinu ciwo àtɛnŋ aɖo nɔ eoɖekiɔ? Biɔ Yehowa nɔ akpedo eo nu nakpɔ tajinu ciwo yí àtɛnŋ aɖo nɔ eoɖeki yí asun ji aɖo wo gbɔ. (Elo. 16:3; Ʒaki 1:5) Àtɛnŋ ado afɔ nɔ tajinu ciwo woyɔ le  mamamɛ ŋkɔtɔ lɔ mɛa? Le kpɔwɛ mɛ, kpedonu mɔɖeɖedɔ alo gbeshiagbe mɔɖeɖedɔ wawa, sumɔsumɔ le Betɛli alo teokrasi xɔcucudɔwo wawa. Alo àtɛnŋ akpla egbe bu alo ayi ɖe kunu nɔ amowo le nyigbanmama bu mɛ. Àtɛnŋ akpla nu sugbɔ so tajinu cɛwo nu nɔ èhlɛn eta 10 tɔ nɔ wema ci yí nyi Ðoɖo Hena Yehowa Ƒe Lɔlɔ̃nu Wɔwɔ yí agbekan seŋ koɖo hamɛmɛshinshinwo le ao hamɛ lɔ mɛ. * Nɔ èjekɔ agbla veviɖe mɔ yeaɖo tajinu lɔwo gbɔɔ, ao ŋkɔyiyi aze mɛbuwo akpɔ yí ao jijɔ asugbɔ doji.

16. Nɔ datɛnŋ aɖo tajinu veviɖe gbɔ kakacɛ ɖe, nyi àtɛnŋ awaɔ?

16 Vɔ nɔ datɛnŋ aɖo tajinu ciwo nu mìxo nuxu so vayi gbɔ ɖe, nyi àtɛnŋ awaɔ? Enuvevitɔ lɔ yí nyi mɔ naji tajinu bu ci gbɔ àtɛnŋ aɖo. Na mìaxo nuxu so eɖewo nu.

Tajinu ɖewo ciwo gbɔ àtɛnŋ aɖoɔ? (Kpɔ mamamɛ 17) *

17. Sɔ koɖo 1 Timɔte 4:13, 15 ɖe, lé nɔviŋsu ɖe awɛ anyi nukplamɛtɔ nywiɔ?

17 Hlɛn 1 Timɔte 4:13, 15. Nɔ nɔviŋsu waʒinʒindoshimɛ ènyiɔ, àtɛnŋ atekpɔ abi doji le nuxuxoxo koɖo nukplakpla amowo mɛ le kplɔnta. Nyi yí taɖoɔ? Ðo nɔ ètekpɔ yí bi doji le enuhlɛnhlɛn, nuxuxoxo koɖo enukplakpla amowo mɛɔ, àwa nywi nɔ mɛ ciwo yí ɖokɔ to eo sɔwu. Tekpɔ aɖo tajinu mɔ yeakpla nuxuxoxo nujikpekpe ciwo nu woxo nuxu so le wemagbaja ci yí nyi, Do vevi enuhlɛnhlɛn koɖo enukplakpla amɛwo yí awa do wo ji. Tonɔ nukplakpla mɔnu lɔwo mɛ nywiɖe ɖekaɖeka le axomɛ yí nɔ èvaxokɔ nuxu le kplɔntaɔ, natekpɔ awanɔ do wo ji. Nu nɔ enukplamunyɔnutɔ kpedonutɔ koɖo hamɛmɛshinshin bu ciwo yí “[nunɔ] Mawu Nyɔ, yí gbe kplanɔ Mawu Nyɔ amɛwo” nɔ woakpedo eo nu. * (1 Tim. 5:17) Denyi nukplakpla mɔnu lɔwo ɖekɛ àzannɔ o, vɔ gbekpenɔdo ao nyɔsetɔwo nu nɔ woado ŋsɛn wowo xɔse alo donɔzo lanmɛ nɔ wo nɔ woawa do enu ci wokpla ji. Nɔ èwɛni ahan ɔ, àna ao jijɔ koɖo wowo tɔ agbesugbɔ doji.

Tajinu ɖewo ciwo gbɔ àtɛnŋ aɖoɔ? (Kpɔ mamamɛ 18) *

18. Nyi yí atɛnŋ akpedo mì nu mìaɖo mìwo tajinuwo gbɔ le kunuɖeɖedɔ lɔ mɛɔ?

18 Mì pleŋ yí wodɔ eŋɛnywidradra koɖo nukplaviwowawadɔ lɔ. (Mt. 28:19, 20; Rɔm. 10:14) Àji mɔ yeabi doji le edɔ vevi cɛ wawa mɛa? Nɔ ahan yɔ nɛɔ, kpla Enukplakpla wemagbaja lɔ, le yi goduɔ, ɖo tajinu ŋtɔŋtɔ ciwo akpedo eo nu nawa do enu ci èkpla ji. Àtɛnŋ agbekpɔ nukplamu buwo le mìwo Kristotɔwo Gbenɔnɔ koɖo sumɔsumɔdɔ: bɔbɔ nukplawema sɔ kpe nɔ kpɔwɛ seŋkannyɔ video ciwo wodanasɛ le kwɛshila dodomɛ bɔbɔwo mɛ. Te susu vovovowo cɛwo kpɔ keŋ akpɔ ciwo yí wanɔ dɔ nywiɖe wu le míwo nyigbanmama mɛ. Nɔ èwanɔ do nukplamu cɛwo jiɔ, ànyi eŋɛnywidratɔ bibi cí yí akpɔnɔ jijɔ manumanu.—2 Tim. 4:5.

Tajinu ɖewo ciwo gbɔ àtɛnŋ aɖoɔ? (Kpɔ mamamɛ 19) *

19. Lé àwɛ nɔ Kristotɔwo nɔnɔmɛ nywiwo anɔ eo shiɔ?

19 Nɔ èɖokɔ tajinuwoɔ, ŋgbeŋlɔbe tajinu vevitɔ cɛ o: Tekpɔ nɔ Kristotɔwo nɔnɔmɛ nywiwo anɔ eo shi. (Gal. 5:22, 23; Kol. 3:12; 2 Piɛ 1:5-8) Lé àwɛ aɖo tajinu cɛ gbɔɔ? Le kpɔwɛ mɛ, sɔɛ mɔ èji mɔ yeana ye xɔse asɛnŋ doji. Àtɛnŋ ahlɛn nyɔta ciwo yí na nukplamu ŋtɔŋtɔwo so lé àdo ŋsɛn ao xɔse nu do le mìwo wemawo mɛ. Àtɛnŋ ado ŋsɛn ao xɔse nɔ èkpɔ JW Televiʒiɔn® kpaxwe ciwo yí xo nuxu so lé mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo dasɛ xɔse sɛnŋ hwenu wole cukaɖa vovovowo mɛ. Yi goduɔ, bu tamɛ kpɔ so nɔnɔmɛ ciwo mɛ àtɛnŋ asran wowo xɔse lɔ le le ao gbenɔnɔ mɛ.

20. Lé mìawɛ ana mìwo jijɔkpɔkpɔ asugbɔ doji yí aɖe mìwo gbɔjɔgbɔjɔwo kpɔtɔɔ?

20 Kankandoji li mɔ mì pleŋ ji mɔ mìawa sugbɔ nɔ Yehowa sɔwu ci ji mìsun yí wakɔ le kakacɛ mɛ. Le Mawu xexe yoyu lɔ mɛɔ, mìasun ji yí asin koɖo mìwo nujikpekpe keŋkeŋ. Gbɔxwe hwenɔnu aɖoɔ, mìatɛnŋ awa ŋɖekpokpui ci ji mìsun le kakacɛ mɛ yí ana mìwo jijɔ asugbɔ doji keŋ aɖe gbɔjɔgbɔjɔ seselelanmɛwo kpɔtɔ. Ci yí gbele veviɖe wu yí nyi mɔ, mìahɛn bubu koɖo kanfukanfu vɛ nɔ Yehowa, mìwo “Mawu jijɔtɔ” lɔ. (1 Tim. 1:11, NWT) Eyi taɖo mína mìakpɔ jijɔ le mɔnukpɔkpɔ ciwo yí le mì shi mɛ!

EHAJIJI 82 “Mina Miaƒe Kekeli Naklẽ”

^ par. 5 Mìlɔn Yehowa sugbɔ yí mìji mɔ mìawa enuɖekpokpui ci ji mìsun le yi sumɔsumɔdɔ lɔ mɛ. Eyi taɖo mìaji mɔ mìakeke mìwo kunuɖeɖedɔ lɔ alo awa edɔ buwo doji le hamɛ lɔ mɛ. Vɔ nɔ mìje agbla gan yí mìdeɖo tajinu ɖewo gbɔ ɖe, lé mìawɛ akpɔtɔ awanɔ sugbɔ le Yehowa sumɔsumɔdɔ lɔ mɛ yí akpɔtɔ akpɔnɔ jijɔɔ? Mìakpɔ ɖoŋci lɔ le Yesu labalu ci edo so talɛnto nu.

^ par. 2 Mìtrɔ ŋkɔ ɖewo.

^ par. 7 ENYƆGBE GƆNMƐÐEÐE: Talɛnto nyi eho ci woacu nɔ edɔwatɔ ɖe nɔ éwa dɔ na nɔ exwe 20 han.

^ par. 15 Wodo ŋsɛn nɔviŋsu waʒinʒindoshimɛwo mɔ wole je agbla aje anyi sumɔsumɔdɔwatɔwo koɖo hamɛmɛshinshinwo. Nɔ àkpɔ lé àwɛ ajeɔ, kpɔ eta 5 koɖo 6 nɔ wema ci yí nyi Ðoɖo Hena Yehowa Ƒe Lɔlɔ̃nu Wɔwɔ.

^ par. 17 ENYƆGBE GƆNMƐÐEÐE: Enukplamunyɔnutɔ kpedonutɔ nyi hamɛmɛshinshin ci wocan nɔ akpɔnɔ hamɛmɛshinshinwo koɖo sumɔsumɔdɔwatɔwo nɔ eʒan, keŋ ana nukplamu wo so dɔdashi ɖekpokpui ci yí nyi nuxuxoxo le hamɛ lɔ mɛ nu.

^ par. 64 FOTO MƐ ÐEÐE: Gbɔxwe nɔviŋsu lɔ aɖo yi tajinu ci yí nyi nukplamɛtɔ bibi gbɔɔ, éwakɔ numɛkuku ɖewo le mìwo wemawo mɛ.

^ par. 66 FOTO MƐ ÐEÐE: Ci nɔvinyɔnu lɔ ɖo tajinu mɔ yeawanɔ avomɛ kunuɖeɖeɔ, énakɔ jw.org kati nyɔnu ɖeka ci yí wakɔ dɔ le ahasaxu.

^ par. 68 FOTO MƐ ÐEÐE: Nɔvinyɔnu ɖeka ci yí ɖo tajinu mɔ yeawanɔ xomɛvu doji hɛn nunana ɖeka vɛ nɔ nɔvinyɔnu bu le avomɛ.