Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 33

Nwang’ anyong’a i tic m’ibetimo ni Yehova

Nwang’ anyong’a i tic m’ibetimo ni Yehova

“E ber ninwang’u anyong’a i kum gin ma wang’ ubeneno, kakare ma nia ng’atini usendere i kum riemo tok awanya pare.”​—EKL. 6:9NWT.

WER 111 Thelembe mir anyong’a mwa

I ADUNDO *

1. Ju ma dupa gibeii nenedi kara gitim lee i tic pa Yehova?

 CALU ma ng’om maeni udhingo ajikine, tic unyai lee mandha m’ukwayu watim. (Mat. 24:14; Luka 10:2; 1 Pet. 5:2) Wan zoo wabemito watim lee ni Yehova i kadhiri ma wacopo. Eno uketho ju ma dupa m’i kindwa gibetimo lee nisagu m’i wang’e. Jumoko gimaku tic pa jayab yo. Jumange ke gibemito gicidh gitim i Bethel, kunoke gidik cing’gi i tic mi giero Udi Ker, udi mi coko ma dongo, udi mi Bethel ku mi loko dhok de. M’umedo maeno, umego ma dupa gibeii nipong’o lembe m’ukwayere kara gidok jukony tic kunoke judong cokiri. (1 Tim. 3:1, 8) M’umbe jiji, anyong’a nego Yehova lee kinde m’ebeneno kite ma dhanu pare gibemiyiri ko ku berocwinygi nitimo ire!​—Zab. 110:3; Isa. 6:8.

2. Wacopo winjara nenedi ka watundo ngo i kum lembakeca mwa moko mi tipo?

2 Ento saa moko ka wadaru ii pi nindo ma dupa i kum lembakeca mwa moko mi tipo re wabetundo ngo i kume, cwinywa romo tur. Saa mange lundo cwinywa romo tur pilembe tiyo kunoke lembe mange uketho wacopo nwang’u ngo kit rwom moko i dilo pa Yehova. (Rie. 13:12) Eno tie tap lembe ma nyamego Melissa * unwang’ere ko. Nwang’u emaru dit nia etim i Bethel kunoke esom Somo mi jurwei Injili mi Ker, ento ewacu kumae: “Oro para daru kadhu kadhiri mi oro ma juketho. Kawoni dong’ rwom maeno gitie ira lek. Saa moko anwang’ara nia cwinya tur.”

3. Ecopo kwayere nia jumoko gitim ang’o kara ginwang’ rwom mange?

3 Jumoko lundo gitie aradu man gitie ku leng’kum de ma ber; re copo kwayere nia giceg kite moko i wang’ nidoko dhanu m’uromo ninwang’u rwom mange. Ku lapor, umego moko copo bedo dhanu ma riek, ma maku yub pio pio, man ma tie ayika nitimo tic. Ento copo kwayere nia eponj nibedo ku cirocir, nitimo tic ma jumiyo ire cuu man niworo dhanu mange. Tek ibeii i ayi ma segi pi nicego kite m’ukwayere, ibinwang’u rwom i saa m’iparu de ngo. Wakenen lapor p’umego Nick. Kinde m’ebino ku oro 20, cwinye gam utur pilembe jung’iye ngo nibedo jakony tic. Ekoro kumae: “Anwang’u nia lembe moko tie kokoro m’abetimo cuu ngo.” Ento Nick uweko ngo nicego kite ma beco m’ukwayere ire. Emiyere lee i tic mi cokiri man i tic mi rweyo lembanyong’a. Tin eni, etie acel m’i kind umego mi Komite mi filial.

4. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

4 Nyo cwinyi daru tur pilembe itundo ngo i kum lembakeca peri moko mi tipo? Tek etie kumeno, rwo i bang’ Yehova man ikor ire kite m’ibewinjiri ko. (Zab. 37:5-7) M’umedo maeno, kway umego ma giteng’ini ginyuth iri kite m’iromo timo ko tic peri m’ibetimo ni Mungu cuu nisagu, man ii nitiyo ku lembe ma giyerone. Kan ibetimo kumeno, iromo nwang’u rwom m’ibemaru ibed ko, kunoke icopo tundo i kum lembakeca peri m’iketho. Ento calu nyamego Melissa ma wadaru weco pire, saa moko eromo copere ngo iri kawoni ninwang’u rwom moko ma nwang’u ibemito ibed ko. Dong’ ang’o ma copo konyi nibedo asu kud anyong’a? Pi nidwoko wang’ penji maeno, thiwiwec maeni binyutho (1) gin ma romo miyo iri anyong’a, (2) lembe m’icopo timo kara anyong’a peri umedere, man (3) kit lembakeca m’iromo ketho ma copo medo anyong’a peri.

GIN MA ROMO MIYO IRI ANYONG’A

5. Kara wanwang’ anyong’a mito waketh wiwa i kum girang’o? (Eklizia 6:9)

5 Buku mir Eklizia 6:9, unyutho iwa gin ma copo konyowa nibedo kud anyong’a. (Som.) Ng’atu m’anyong’a nege i kum “gin ma wang’ ubeneno” foyo ku piny m’etie ko, calu ve kite ma kwo pare utie ko kawoni. Ento ng’atu ma riemo tok awanya pare medere niyenyo gin m’ecopo nwang’u ngo. Dong’ ponji tie ang’o iwa? Kara wanwang’ anyong’a, ukwayu waketh wiwa i kum gin ma watie ko, man i kum lembakeca ma copere iwa nia watund i kumgi.

6. Wabiweco iwi lapor ma kani, man wabinwang’u ponji ma kani i kum laporne?

6 Nyo andha ecopere nia piny peri ma dong’ utie urom weng’i? Dhanu ma dupa giparu nia etie lembe ma copere ngo, pilembe wabed wamaru wang’ey nitimo kit lembe ma nyen. Re etie lembe ma copere. Waromo nwang’u anyong’a andha i kum gin ma ‘wang’wa ubeneno.’ Dong’ ukwayu watim ang’o? Pi ning’eyo gin m’ukwayu watim, wakenen lapor ma Yesu umiyo iwi talanto; enwang’ere i Matayo 25:14-30. Laporne bikonyowa ning’eyo kite ma wacopo nwang’u ko anyong’a i kum mugisa ma wabenwang’u kawoni, man nimedo anyong’ane ameda.

LEMBE M’ICOPO TIMO KARA ANYONG’A PERI UMEDERE

7. Kekor i adundo lapor ma Yesu umiyo iwi talanto.

7 I lapor ma Yesu umiyo, eweco pi ng’atu moko m’ubecidho yo woth. I wang’ nicidho, ng’atune lwong’o jutic pare man emiyo talanto ni jaticman, kara gidong’ gitim ko kuloka. * Calu ma ng’atu maeno ung’eyo copo mi jutic pare, egam emiyo talanto abic ni jatic ma kwong’a, ario ni jatic ma kucelo, man acel ni jatic mir adege. Jatic ma kwong’a giku mir ario gitimo tic ma tek man ginyayu talanto pa rwoth migi. Ento jatic mir adek unyayu ngo sente ma jumiyo ire nyanok de, e rwoth pare urieme cen kud i tic.

8. Pirang’o jatic ma kwong’a copo bedo kud anyong’a lee?

8 Copere jatic ma kwong’a ubino kud anyong’a lee pilembe rwoth pare umiyo ire talanto abic buu. Eno ubino wend sente ma lee dit, man lembuno unyutho nia rwoth pare ugene lee! Ka jatic mir ario ke? Nwang’u cwinye romo tur pilembe jumiye ngo talanto lee calu ma jumiyo ni jatic ma kwong’a. Re etimo ang’o?

Waromo nwang’u ponji ma kani i bang’ jatic mir ario ma Yesu uweco pire i lapor pare? (1) Rwoth pare umiyo ire talanto ario. (2) Etimo tic ma tek pi ninyayu sente pa rwoth pare. (3) Enyayu talanto pa rwoth pare wang’ ario (Nen udukuwec mir 9-11)

9. Yesu ukoro ngo lembang’o iwi jatic mir ario? (Matayo 25:22, 23)

9 Som Matayo 25:22, 23. Yesu uyero ngo nia ng’eicwiny umaku jatic mir ario kunoke nia ekun pilembe jumiyo ire talanto ario kende. Bende, Yesu ukoro ngo nia jaticne uwagere kumae: ‘Gin ma jumiyo ira ne kpo eni! Pirang’o rwoth para umiyo ira talanto nyarukeni, ma an de a tek ve jatic ma jumiyo ire talanto abic e? Ka rwoth para ubeparu nia atimo tic cuu ngo, e ber kan acidh akunyo talanto pare arione cen i ng’om man atimo kuloka ku sente para gira.’

10. Jatic mir ario utimo nenedi ku talanto pare?

10 Calu jatic ma kwong’a, jatic mir ario de unyang’ nia tic ma rwoth pare umiyo ire pire tie tek lee, man emiyere zoo pi nitimo ticne. Pieno, enyayu talanto ario ma jumiyo ire udoko ni ang’wen. Rwoth pa jatic maeno umiyo ire sukulia ma lee pi tic ma tek m’etimo. Anyong’a unege lee man emiyo ire rwom mange de, pilembe enwang’u nia jatic maeno uromo!

11. Wacopo medo anyong’a mwa nenedi?

11 Calu jutic maeno, wan de wacopo medo anyong’a mwa nwang’u wabemiyara zoo i tic moko ci ma jumiyo watim i dilo pa Yehova. ‘Tii ku saa peri zoo’ i tic mi rweyo lembanyong’a, man miyiri zoo i tic ma tung’ tung’ mi cokiri. (Tic. 18:5; Ebr. 10:24, 25) Bed icidh i coko ma nwang’u iyiko cuu lembe ma jubiponjo, man dwok jibu ma gierojo. Ka jumiyo iri theng ponji moko i coko m’i kind yenga, nene ni gin ma pire tek lee. Tek jukweyi nia itim tic moko i cokiri, time idare i saane, man bed dhanu ma jugeno. Kud icay tic moko nia pire tie tek ungo, ma nia icopo koyo ngo saa peri pi nitime. Tim kero imed bodho peri. (Rie. 22:29) Tek ibemiyiri zoo i tic pa Yehova, ibitimo mediri pio pio man anyong’a peri de bimedere lee. (Gal. 6:4) Bende, ebibedo iri lembe ma yot nibedo kud anyong’a ka jumange unwang’u rwom ma nwang’u imaru nia in re m’ibed ko.​—Rum. 12:15; Gal. 5:26.

12. Lembang’o m’ukonyo Melissa giku Nick nimedo anyong’a migi?

12 Nyo ibepoy de pi nyamego Melissa m’ugam umaru dit nia etim i Bethel kunoke esom Somo mi jurwei Injili mi Ker? Kadok dong’ etie lembe ma copere ngo ire de, re eyero kumae: “Abemiyara lee i tic pa jayab yo m’abetimo, man abeii nitiyo ku bodho ma tung’ tung’ mi rweyo lembanyong’a. Lembe maeno ubemiyo ira anyong’a lee.” Umego Nick ke ugam utimo nenedi kinde ma cwinye tur pilembe jung’iye ngo nibedo jakony tici? Ekoro kumae: “Agam aketho wiya zoo i kum lembe m’acopo timo, niwacu tic mi rweyo lembanyong’a man nidwoko wang’ penji i ayi ma gierojo i coko. Bende, apong’o karatasi pi tic mi Bethel, man i oro m’ulubone ci, julwong’a.”

13. Kan ibemiyiri lee i tic pa Yehova m’itimo kawoni, adwogine bibedo ang’o? (Eklizia 2:24)

13 Kan ibemiyiri lee i tic pa Yehova m’itimo kawoni, nyo ibinwang’u rwom mange i nindo m’ubino? Lembe maeno copo timere, calu m’ugam utimere ni umego Nick. Ento ka dong’ lembene copo rombo ngo, calu Melissa, asu mutoro peri bimedere man anyong’a binegi lee pi gin m’ibetimo ni Yehova. (Som Eklizia 2:24.) M’umedo maeno, anyong’a binegi lee kum ing’eyo nia kero m’ibetimo ubenyayu mutoro i Rwoth mwa Yesu Kristu.

LEMBAKECA MA MEDO ANYONG’A MWA

14. Kinde ma wabemiyara zoo i tic ma watimo kawoni, ukwayu wiwa kud uwil i kum lembang’o?

14 Kinde ma wabemiyara zoo i tic pa Yehova ma watimo kawoni, nyo eno nyutho nia dong’ wacikara ngo nitimo kero kara watim ire nisagu? Kumeno ngo! Wacopo ketho lembakeca mi tipo ma bikonyowa nidoko jurwey ku juponji ma jubodho i tic mi rweyo lembanyong’a, man nikonyo bende umego ku nyimego mwa. Wabitundo i kum lembakeca maeno tek wabenyutho rieko man jwigiri, ma waketho ko wiwa zoo i kum konyo jumange kakare nisayu nia wapong’ kwa yeny mwa giwa.​—Rie. 11:2; Tic. 20:35.

15. Kekwan lembakeca moko ma copo ketho anyong’a peri medere.

15 Iromo ketho lembakeca ma kani piri giri? Kway Yehova ukonyi ning’eyo lembakeca ma bicopere iri nitundo i kumgi. (Rie. 16:3; Yak. 1:5) Nyo icopo ketho lembakeca moko acel kud i kind ma jukwanu i  udukuwec mi kwong’o mi thiwiwec maeni, ku lapor nidoko jayab yo ma jakony kunoke ma nja, nitimo i Bethel, kadi ke nidikiri i tic mi giedo? Kunoke nyo icopo ponjo dhok mange kara irwey ni dhanu ma weco dhokne, kadi icopo cirweyo i teritwar ma bor. Kara ing’ey lembe lee iwi lembakeca maenogi, iromo somo buku Dilo m’ubetimo yeny pa Yehova, wic mir 10, man iromo weco ku judong cokiri mi cokiri peri. * Tek ibetimo kero kara itund i kum lembakeca maeno, mediri peri binen kamaleng’ i wang’ dhanu ceke man anyong’a peri de bimedere ameda.

16. Iromo timo ang’o ka lembe m’inweng’iri i iye kawoni uketho ecopere ngo iri niketho lembakeca moko ma segi?

16 Re iromo timo ang’o ka lembe m’inweng’iri i iye kawoni uketho ecopere ngo iri niketho lembakeca moko kud i kind ma jukwanu i thiwiwec maeni? Keii nisayu kit lembakeca mange m’icopo tundo i kume. Ku lapor, kenen lembe moko m’icopo ii nitimo i udukuwec m’ulubo.

Lembakeca moko ma kani m’iromo tundo i kume? (Nen udukuwec mir 17) *

17. Nimakere ku 1 Timoteo 4:13, 15, umego copo timo ang’o kara edok japonjo ma cuu?

17 Som 1 Timoteo 4:13, 15. Kan itie umego m’ulimo batizo, iromo timo tego nimedo bodho peri mi wec man mi ponji. Pirang’o? Pilembe kan ‘ibemiyiri i’ somo piny, i ponji, man ibemedo bodho peri mi weco, ibikonyo juwinj peri lee. Kepim niketho lembakeca mi ponjo man mi tiyo ku bodho mi wec ceke ma nwang’ere i nyathibuku Miiri zoo i somo piny man i ponji. Ponj bodho mi wecne acel acel, rud wang’e cuu kinde ma in’i pacu, man tii kugi kinde m’ibemiyo korolembe ma tung’ tung’. Kway kony i bang’ jamii juk ma jakony kunoke i bang’ judong cokiri mange “ma gibetimo tic ma tek mi yero lembe pa Mungu man mi ponji.” * (1 Tim. 5:17) Keth wii ninyang’ i bodho maeno, re kud ijik keno kende; tii ku bodhone pi nikonyo juwinj peri kara giteng’ yiyoyic migi, kunoke pi nimiyo amora i kumgi kara gitim lembe moko m’ubekwayere. Tek ibetimo kumeno, ibimedo anyong’a peri ku migi bende.

Lembakeca moko ma kani m’iromo tundo i kume? (Nen udukuwec mir 18) *

18. Lembang’o ma romo konyowa kara watund i kum lembakeca mwa i tic mi rweyo lembanyong’a?

18 Wan ceke watie ku tic mi rweyo lembanyong’a man mi ketho dhanu udok julub. (Mat. 28:19, 20; Rum. 10:14) Nyo ibemito idok jabodho i tic maeno ma pire tek nisagu zoo? Ka kumeno, ponj nyathibuku Somo piny man ponji, i ng’eye keth lembakeca ma segi ma bikonyi nitiyo ku ponji m’inwang’u i iye. Iromo nwang’u paru mange ma beco i Buku mi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu, man i video m’unyutho kite ma waromo weco ku dhanu, ma wabed waneno i coko m’i kind yenga. Pim nitiyo ku bodho ma tung’ tung’, man nen bodho m’umiyo adwogi ma ber. Kinde m’ibetiyo ku juk maeno, ibidoko jarwey ma cuu man japonjo ma jabodho, e anyong’a peri bimedere ameda.​—2 Tim. 4:5.

Lembakeca moko ma kani m’iromo tundo i kume? (Nen udukuwec mir 19) *

19. Iromo timo ang’o pi nicego kite ma tung’ tung’ mi Jukristu?

19 Ukwayu wii kud uwil nia lembakeca ma pire tek mandha m’icopo ketho piri giri utie nicego kite ma tung’ tung’ mi Jukristu. (Gal. 5:22, 23; Kol. 3:12; 2 Pet. 1:5-8) Dong’ iromo timo ang’o kara itund i kum lembakeca maeno? Wakemak nia ibemito ibed ku yiyoyic ma tek. Iromo somo thiwiwec ma tung’ tung’ i girasoma mwa, m’unyutho lembe m’ukwayu itim kara yiyoyic peri udok tek. Gin mange ma romo konyi lee utie nineno video ma tung’ tung’ mi Televizio JW, m’ukoro kite m’umego ku nyimego gibenyutho ko yiyoyic ma tek i wang’ amulaic ma gibekadhu kud i iye. I ng’eye, nen nia iromo timo ang’o kara ikwany lapor migi mi yiyoyic i kwo peri giri.

20. Waromo timo ang’o kara wamed anyong’a mwa man cwinywa kud utur nyaswaswa?

20 M’umbe jiji, wan ceke wacopo timo lee ni Yehova nisagu ma wabetimo kawoni. I ng’om ma nyen, wabibedo ku copo mi timo ni Mungu saa ceke. Re ma fodi wamondo ngo i ng’ombe, tek wabeii ku tego mwa ceke nitimo gin moko ci ma copere iwa kawoni, wabimedo anyong’a mwa man cwinywa bitur ungo nyaswaswa. Ento m’usagu zoo, wabimiyo yung ku pak ni Yehova, Mungu mwa “ma jamutoro.” (1 Tim. 1:11) Pieno, dong’ wan ceke wanwang’ anyong’a i tic ma tung’ tung’ ma wabetimo ni Yehova kawoni.

WER 82 Wuketh der mwu urieny

^ par. 5 Wamaru Yehova lee mandha, man wamito waii nitimo tic pare ku tego mwa ceke. Pi thelembe maeno re ma ju ma dupa m’i kindwa gimito gitim lee i tic mi rweyo lembanyong’a, kunoke gitimo kero nipong’o lembe m’ukwayere kara ginwang’ rwom mange i cokiri. Dong’ wacopo timo ang’o tek wabeii kpe nitundo i kum lembakeca moko, re lembene uberombo ngo iwa? Lembang’o ma romo konyowa kara wamedara asu nitimo tic pa Yehova man nigwoko anyong’a mwa? Wabinwang’u dwokowang’ penji maeno i lapor ma Yesu umiyo iwi talanto.

^ par. 2 Juloko nying’ moko.

^ par. 7 KORO I WEC: Talanto acel ubino kadhiri mi sente ma juculo ko ng’atu m’utimo tic pi oro ma romo 20.

^ par. 15 Jubeketho cwiny umego ma gidaru limo batizo nia gitim kero nipong’o lembe m’ukwayere kara gidok jukony tic kunoke judong cokiri. Pi ning’eyo lembe m’ukwayu nipong’one, som buku Dilo m’ubetimo yeny pa Yehova, wic mir 5 kud 6.

^ par. 17 KORO I WEC: Jamii juk ma jakony utie jadit cokiri ma jung’iyo pi nimiyo kony i amung’ kan ukwayere, ni judong cokiri man ni jukony tic iwi kite ma gicopo medo ko bodho migi mi miyo korolembe, mi telo wi coko, kunoke mi somo udukuwec i saa mi coko.

^ par. 64 KORO I CAL: Umego moko ubetimo sayusac i jamtic mwa kara etund i kum lembakeca pare mi doko japonjo ma cuu.

^ par. 66 KORO I CAL: Nyamego moko uketho lembakeca mi rweyo lembanyong’a i saa m’epangu ngo; i ng’eye ebemiyo kart ma terojo i jw.org ni dhaku moko m’ubemiyo ire cam, ma timo tic i restora.

^ par. 68 KORO I CAL: Nyamego moko uketho lembakeca mi nyutho kite ma tung’ tung’ mi Jukristu, e etero giramiya moko rek ni nyamego wadi.