1. Oityi vamwe valinga opo vaundape vali unene movilinga vya Siovaa?

 TYINA onthyulilo youye ou itualako okufuena popepi, onthue tuna otyilinga tuesukisa okutualako okulinga. (Mat. 24:14; Luka 10:2; 1 Pet. 5:2) Atuho tulinga atyiho tuvila opo tuundape vali unene movilinga vya Siovaa. Vamwe vasoka okukala ovakokoli-ndyila. Ovakuavo vaovola okukaundapa mo Mbetele ine okutunga onondyuo tulingila ovilinga vietu. Ovakuatate ovanyingi vaovola okukala ovakulu vewaneno ine ovakuatesiko vovakulu vewaneno. (1 Tim. 3:1, 8) Siovaa uhambukwa unene tyina atala ovanthu vae vahanda okulinga atyiho vevila movilinga viae! — Sal. 110:3; Isa. 6:8.

2. Oñgeni vamwe velitehelela tyina vahapondola okulinga otyilinga tyimwe ankho vapeleya unene?

² Onthue tupondola okusoya unene inkha katukala notyilinga tyimwe tukevelela omanima omanyingi. Pamwe tupondola okusoya mokonda yokuakulupa, ine omokonda yovipuka vimwe vitutyika okukala notyilinga tyimwe meongano lya Siovaa. (Pro. 13:12) Otyo tyaendela nomphange umwe utiwa o Melissa. * Melissa ankho wahanda ovipuka vivali, okukaundapa ko Mbetele ine okuenda Mosikola Youhamba, mahi wapopia okuti: “Pahe nakulupa-le, ovipuka ovio ndyisoka himevilingi vali. Mahi okutyisoka pamwe tyinthyoyesa unene.”

3. Oityi vamwe vesukisa okulinga opo vakale novilinga ovikuavo meongano?

 ³ Ovakuendye vena ekongoko likahi nawa, opo vakale novilinga ovikuavo vesukisa okukala noupanga wapama na Siovaa nokukala novituwa vikahi nawa. Mongeleka vamwe ovanongo umwe, valinga omatokolo omawa, vaundapa nombili movilinga viavo mahi no ngotyo vesukisa okulilongesa okukala noumphua-lundo nokulingwa onthilo na vakuavo. Inkha ulikuatehila, okala novituwa oviwa, upondola okupewa vali ovilinga ovikuavo. Tutalei etyi tyaendele nomukuatate umwe utiwa o Nick. Etyi ena omanima 20 wanumanene unene etyi ahaholovonenwe opo akale omukuatesiko wovakulu vewaneno. Nick wapopia okuti: “Nasokele okuti hamwe ndyina etyi nalinga tyapenga.” Mahi Nick atualako okulinga ononkhono mbokukala novituwa vikahi nawa. Atualako okuundapa nombili mewaneno nomovilinga viokuivisa. Pehepano, o umwe po Vokomisau Yofiliyale.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Okuti no ove wasoya mokonda kuavasile otyilinga tyimwe ankho uhanda meongano lya Siovaa? Upondola okutyipopila Siovaa melikuambelo. (Sal. 37:5-7) Tupu upondola okuita ovakuatate vamwe ovanongo, vekukuateseko okutala oñgeni upondola okuyawisa kovilinga ulingila Huku. Konyima olingi etyi vekupopila. Inkha utyilinga upondola okupewa vali ovilinga, ine okuvasa etyi wapanga. Mahi nga Melissa, tuapopia konthyimbi tyipondola hamwe, otyilinga uhanda okulinga pehepano kupondola okutyilinga. Mahi no ngotyo, oityi tyipondola okukukuatesako okutualako nehambu? Monthele ei matulilongesa omapulo aa, (1) opi tupondola okuvasa ehambu, (2) oñgeni matuyawisa kehambu lietu, iya (3) ovipuka patyi tupondola okupanga okulinga maviyawisa kehambu lietu?

5. Opo tukale nehambu okutyi tuesukisa okusoka? (Eclesiastes 6:9)

⁵ Omukanda wa Eclesiastes 6:9, utupopila etyi tyipondola okutukuatesako okukala nehambu. (Tanga.) Omunthu usuka “netyi eluete” uhambukilwa etyi ena. Mahi una woovola vala ovipuka omutima wae uhanda, upinayala novipuka ehevili okukala navio. Otyo tyitulongesa-tyi? Opo tukale nehambu tuesukisa okuhambukilwa etyi tuna, nokusoka kovipuka tuvila umwe okulinga.

6. Onthengele-popia patyi matulilongesa iya haunene matutale-tyi?

⁶ Okuti tyitavela umwe okuhambukilwa etyi tuna? Ovanthu ovanyingi vasoka okuti katyitavela, mokonda mokueenda kuomuvo tuovola ovipuka ovipe. Mahi tyitavela umwe okuhambukilwa etyi tuna. Onthue tupondola okuhambukilwa ovipuka tuna pehepano. Oñgeni tupondola okutyilinga? Opo tutyinoñgonoke matulilongesa onthengele-popia yonotalendu Sesusi apopile ivasiwa mu Mateus 25:14-30. Haunene matutale oñgeni tupondola okukala nehambu, netyi tupondola okulinga opo tuyawise kehambu lietu.

7. Hangununa onthengele-popia ya Sesusi yonotalendu.

⁷ Monthengele-popia imwe Sesusi apopile, omulume ankho malingi oungendi. Etyi eheneende aihana ovaundapi vae, avela kanda munthu onotalendu opo valinge oniñgoso. * Mokonda omulume oo ankho wii nawa ovaundapi vae, novipuka vevila okulinga, atyiti umwe wemuavela ono talendu ononthano,  omukuavo onombali, watatu emuavela ike. Ovapika vevali avaundapa unene, avayawisa konombongo mbomuhona wavo. Mahi omukuavo watatu ahalingi natyike netyi apewa mokonda yotyo ataatwa nomuhona wae.

8. Omokonda yatyi omupika wotete ankho apondola okuhambukwa?

⁸ Omupika wotete wali nelao liokupakeswa ono talendu ononthano nomuhona wae. Otyo ankho onombongo ononyingi iya tyilekesa okuti omuhona wae ankho umuyumba onthumbi! Iya omupika wavali? Ankho upondola okusoya inkha waelekele etyi apewa netyi tyapewa mukuavo. Mahi oityi alingile?

9. Oityi Sesusi ahapopile konthele yomupika wavali ahapopile? (Mateusi 25:22, 23)

⁹ Tanga Mateusi 25:22, 23. Sesusi kapopile okuti omupika wavali wanumanene mokonda wapewa vala ono talendu onombali. Tupu Sesusi kapopile okuti omupika wavali watile: ‘Wamphela-tyi onotalendu mbehehi, tyina na ame ndyityivila okuundapa nga mukuetu waavela onotalendu ononthano? Tupu kapopile okuti, mokonda omuhona wange kandyumbu-ale onthumbi, mandyimbuhihila, andyikaundapa vala muene ovilinga viange.’

10. Oityi omupika wavali alingile no notalendu apakesilwe?

¹⁰ Ngetyi tyalinga omupika wotete, nomupika wavali wanoñgonokele okuti wapewa otyilinga tyimwe otyinene, mokonda yotyo aundapa opo ayawise ko notalendu mbomuhona wae. Mokonda yotyo konombali apakesilwe ayawisako vali onombali. Omuhona wae emupandula unene etyi alinga. Kemupandulile  vala, mahi tupu wayawisile vali kovilinga viae!

11. Oityi tupondola okulinga opo tuyawise kehambu lietu?

¹¹ Tyelifwa notyo no onthue tuesukisa okulinga ononkhono mbokulinga atyiho tuvila movilinga tulingila Siovaa. Tuesukisa “okuundapa unene” movilinga viokuivisa, nokulinga ovilinga ovikuavo mewaneno. (Ovil. 18:5; Heb. 10:24, 25) Tyina weheneende keliongiyo lilongesa etyi mamukelilongeswa, otyo matyikukuatesako okukumbulula monkhalelo ipameka. Linga nawa kese nthele wamapewa meliongiyo lyo mokati kosimanu. Inkha waitwa opo ukuateseko okulinga otyipuka tyimwe mewaneno, tyilinga umwe nawa mahi momuvo wetyitumwa. Wahatale otyilinga wapewa ngatyina tyihasilivila, mopesela vala omuvo wove. Linga ononkhono mbokuyawisa kounongo wove. (Pro. 22:29) Tyina ulinga ononkhono mbokulinga nawa ononthele upewa novilinga ovikuavo, mopame liwa motyili, nehambu liove aliliyawisa. (Gal. 6:4) Tupu matyikupepukila okuhambukilwa vakuenyi vapewa otyilinga ove ankho uhanda. — Loma 12:15; Gal. 5:26.

12. Oityi tyakuatesileko Melissa na Nick okutualako nehambu liavo?

¹² Okuti uhinangela omphange Melissa tuapopia mopalangalafu 2, ankho uhanda okukaundapa ko Mbetele ine okuenda Mosikola Youhamba? Namphila ehetyivilile okulinga ovilinga ovio, wapopia okuti: “Nalingile atyiho ndyivila movilinga viange vioukokoli-ndyila tupu andyihimbika okuivisa mononkhalelo ononkhuavo. Otyipuka otyo, atyiyawisa kehambu liange.” Iya oityi omukuatate Nick wanumanene unene etyi ahaholovonenwe opo akale omukuatesiko wovakulu vewaneno alingile? Wati: “Nahambukililwe ovilinga ankho ndyipondola okulinga, ngetyi okuenda movilinga viokuivisa nokuava omakumbululo ekahi nawa momaliongiyo. Tupu andyihoneka o petisau ndyikaundape ko Mbetele, etyi palamba enima andyiihanwa.”

13. Oityi matyitundililako inkha ulinga atyiho uvila motyilinga una? (Eclesiastes 2:24)

¹³ Okuti inkha ulinga atyiho uvila motyilinga una pehepano upondola okupewa vali ovilinga ovikuavo komutwe wandyila? Eenga upondola okupewa ovikuavo ngetyi tyaendele nomukuatate Nick. Inkha kupewa ovilinga ovikuavo, nga Melissa, nove tualako okuyawisa kehambu liove, nokulinga atyiho uvila motyilinga una. (Tanga Eclesiastes 2:24.) Tupu mohambukwa unene okunoñgonoka okuti ukahi nokulinga ononkhono mbokuhambukiswa Omuhona wetu Sesusi Kilisitu.

14. Tyina tuhanda okuovola ovilinga ovikuavo meongano oityi tuesukisa okulinga?

¹⁴ Okuti tyina tulinga atyiho tuvila motyilinga tuna, tyilekesa okuti katupondola vali okuovola ovilinga ovikuavo? Au! Tupondola okuovola okulinga ovipuka ovikuavo mavitukuatesako okuivisa vali nawa, nokulongesa vali nawa, nokukuatesako ovakuatate vetu. Matutyivili vala okulinga ovipuka ovio inkha tukala ovanongo nokupola pokati, atuhesuku no onthue muene mahi atusuku nokulingila vakuetu ovipuka oviwa. — Pro. 11:2; Ovil. 20:35.

15. Ovipuka patyi vali upondola okulinga opo uyawise kehambu liove?

¹⁵ Ovipuka patyi upondola okupanga okulinga? Likuambela ku Siovaa ekukuateseko okuovola ovilinga uvila okulinga. (Pro. 16:3; Tia. 1:5) Upondola okuovola okulinga  ovilinga tuapopia  mopalangalafu yotete, ngetyi okukala omukokoli-ndyila wapola pokati, ine womuvo auho, nokukaundapa mo Mbetele, ine okukatunga onondyuo Mbomaliongiyo. Tupu upondola okulilongesa elaka ekuavo ine okukaivisa kuna kuesukisa ovaivisi. Opo unoñgonoke vali ovilinga ovio tuapopia upondola okukatanga mokapitulu 10 komukanda Organizados Para Fazer a Vontade de Jeová ine okupopia novakulu vewaneno lienyi. * Tyina ulinga ovipuka ovio na vakuenyi mavetyimono okuti ukahi nokukula motyili, ehambu liove aliliyawisa.

16. Oityi molingi inkha kuavasile otyilinga ankho wapanga okulinga?

¹⁶ Mahi oityi molingi inkha kuavasile otyilinga ankho wapanga okulinga? Upondola okupanga otyilinga otyikuavo, mahi tyina uvila umwe okulinga. Tutalei vimwe upondola okupanga.

17. Ngetyi tyipopia 1 Timotiu 4:13, 15, oityi omukuatate esukisa okulinga opo alongese nawa?

¹⁷ Tanga 1 Timotiu 4:13, 15. Inkha umukuatate wambatisalwa, upondola okulinga ononkhono opo ulongese vali nawa. Omokonda yatyi? Omokonda inkha ulinga ononkhono mbokutanga nawa nokulongeswa nawa matyikuatesako vana vekutehelela. Opo utyivile wesukisa okulilongesa nokuendela monondongwa mbuli mombulusula Linga Ononkhono Mbokutanga Nokulongesa Nawa. Lilongesa elongeso like-like, tyina uli peumbo ohetekela okulinga etyi welilongesa, pahe ngatyo ukalinga tyina ulinga elongomona. Tavela okupakeluamo nomukulu wokuviyula, novakulu ovakuavo vewaneno “vaundapa unene mokupopia no mokulongesa.” *  (1 Tim. 5:17) Tyihe-okuendela vala monondongwa ombo, tupu linga ononkhono mbokukuatesako ovateheleli vove okupameka ekolelo liavo nokuvelunda okulinga ovipuka oviwa. Inkha ulinga ngotyo, ehambu liove no lya vakuenyi maliliyawisa.

18. Oityi tyipondola okutukuatesako okulongesa nawa movilinga viokuivisa?

¹⁸ Onthue atuho tuna otyilinga tyokuivisa nokulinga ovalongwa. (Mat. 28:19, 20; Loma 10:14) Okuti uhanda okulongesa vali nawa movilinga viokuivisa? Lilongesa ombulusula Linga Ononkhono Mbokutanga Nokulongesa Nawa, pahe oendela muetyi welilongesa. Tupu upondola okuvasa onondongwa ononkhuavo mbukahi nawa momukanda, Omuenyo Wetu Woukilisitau Novilinga Vietu, Omukanda Wovilinga no mo novidiu mbokuhimbika etompho mbulekeswa meliongiyo lyo mokati kosimanu. Hetekela ovinyingi opo utale etyi tyikuata. Inkha ulandula onondongwa ombo molongesa vali nawa, ehambu liove aliliyawisa. — 2 Tim. 4:5.

19. Oityi wesukisa okulinga opo ukale novituwa oviwa?

¹⁹ Wesukisa okuhinangela okuti, ovipuka vikahi vali nawa wesukisa okukala navio ovituwa vihambukiswa Siovaa. (Gal. 5:22, 23; Kolo. 3:12; 2 Pet. 1:5-8) Oityi upondola okulinga? Tusoke ñgeno wahanda okupameka ekolelo liove. Upondola okutanga ononthele mbumwe momikanda vietu mbupopia oñgeni upondola okupameka ekolelo liove. Tupu upondola okutala ono vidiu mbo JW Broadcasting^® mbulekesa ovakuatate nonomphange valekesa ekolelo liavo tyina valambela movitateka. Konyima pahe otale etyi upondola okulinga opo uhetekele ekolelo liavo.

20. Oñgeni tupondola okuyawisa kehambu lietu, atuhasoyo?

²⁰ Atuho tuhanda okulinga atyiho tuvila movilinga vya Siovaa. Mahi o mouye omupe vala matukemulingila umwe nawa-nawa. Atee ouye omupe uya tutualeiko okulinga atyiho tuvila pehepano, otyo matyitukuatesako okuyawisa kehambu lietu atuhasoyo unene. Mahi etyi tyesukisa, okunkhimaneka nokuhambukiswa Siovaa “Huku wehambu.” (1 Tim. 1:11) Naina tuhambukilwe ovilinga tulingila Siovaa pehepano!