Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 34

‘Bil’ bero pa Yehova

‘Bil’ bero pa Yehova

“Wubil wunen de ya Yehova e ber: mugisa ni ng’atu m’upondo i bang’e.”​—Zab. 34:8.

WER 117 Wanyuth kite mi bero

I ADUNDO *

1-2. Nimekere ku Zaburi 34:8, ukwayu watim ang’o pi ning’eyo nia Yehova e beri?

KEPAR nia ng’atu moko umiyo iri cam ma nwang’u fodi ibilo ngo. Iromo ng’eyo lembe iwi camne tek ibenene, ibeng’wiye, ibepenjo kite ma jutede ko, kunoke ibenyang’ i bang’ jumange ka nyo e mit. Ento kara ing’ey nia andha e mit, ukwayu ibile in giri.

2 Wacopo ng’eyo pi bero pa Yehova nwang’u wabesomo Biblia ku girasoma mwa mange, man nwang’u wabewinjo jumange kinde ma gibekoro pi mugisa ma Yehova umiyo igi. Ento wabinyang’ andha nia Yehova e ber, nwang’u ‘wabilo’ wan giwa bero pare. (Som Zaburi 34:8.) Wakenen lapor moko m’ubenyutho kite ma waromo bilo ko berone. Wakemak nia wabemito wacak timo kit tic moko mi saa ceke; re kara watund i kum lembakecane, umito wajwig wend jamcingwa ma watie ko. Saa moko nyo wadaru somo wang’ udul lembe ma Yesu ung’olo nia ka waketho lembe mi Ker i kabedo ma kwong’a, Yehova bipong’o yeny mwa; re fodi waneno ngo wan giwa nia lembene utimere i kwo mwa. (Mat. 6:33) Ento yiyoyic ma watie ko i lembang’ola pa Yesu, uketho wajwigo wend sente ma wabed watiyo ko, watimo alokaloka i program mwa mi tic mi kum, e wacaku rweyo lembanyong’a lee. Kinde ma watimo kumeno, waneno andha nia Yehova ubedieng’ piwa. ‘Wabilo’ wan giwa bero pare.

3. Nimakere ku Zaburi 16:1, 2, Yehova betimo bero asagane ni jukani?

3 Yehova “e ber ni dhanu ceke,” kadok ni ju ma ging’eye ngo de. (Zab. 145:9; Mat. 5:45) Ento asagane etimo bero lee ni dhanu ma gimare man ma gibetimo ire kud adundegi ceke. (Som Zaburi 16:1, 2.) Wakewec iwi bero moko ma Yehova udaru timo iwa.

4. Yehova nyutho bero pare nenedi ni dhanu ma gicaku theyo mer kude?

4 Saa ceke tek wabetiyo ku gin ma Yehova uponjo kowa, wanwang’u adwogi ma ber i kwo mwa. Ku lapor, kinde ma wacaku ponjo lembe i wiye man wacaku mare, egam ekonyowa niweko paru man timo m’edagu. (Kol. 1:21) Bende, saa ma wathierara ni Yehova man walimo batizo, wanwang’u bero pare nisagu. Ku lapor, emiyo iwa pidocwiny ma leng’ man eketho wabedo ku winjiri ma ceng’ini kude.​—1 Pet. 3:21.

5. Waneno bero pa Yehova nenedi i tic mi lembanyong’a?

5 Wamedera nineno bero pa Yehova i tic mi lembanyong’a. Nyo itie dhanu ma jalewici? Jumulembe pa Yehova dupa de gitie julewic. Copere nyo i wang’ doko jatic pa Yehova, ibed iparu ngo apara de nia ceng’ moko ibidwong’o dhugola pa ng’atu m’ing’eyo ngo pi nikoro ire lembe mi Biblia. Re tin dong’ edoko ni ng’iyo peri. M’usagu zoo, Yehova ukonyi, uketho imaru tic mi rweyo lembanyong’a! Ineno bende kite m’ekonyi ko i yo mange dupa. Saa m’igam inweng’iri i wang’ jai i tic mi lembanyong’a, ekonyi kara kumi kud umiel. Ekonyi bende nipoy i kum giragora ma tap, kinde m’inwang’u jawinj ma cuu. Man emiyo tego m’imediri ko nirweyo asu kadok jubino winji ngo i teritwar m’irweyo i iye.​—Yer. 20:7-9.

6. Ponji ma Yehova ubemiyo iwa ubenyutho bero pare nenedi?

6 Yehova benyutho iwa bende nia e ber nikadhu kud i ponji m’eponjo kowa pi tic mi lembanyong’a. (Yoh. 6:45) I coko mwa m’i kind yenga, wawinjo paru ma beco iwi kite ma waromo weco ko ku dhanu, man ayi ma wacopo tiyo ko ku parune i tic mi lembanyong’a. I acaki, lworo copo negowa nitiyo ku bodho ma nyen, ento ka watiyo kude, wacopo nwang’u nia bodhone ubewotho ma ber pi dhanu mi teritwar mwa. I coko mwa ma kubang’ yenga man bende i coko ma dongo, jubed jumiyo amora i kumwa nipimo kit bodho ma nwang’u fodi watiyo ko ngo i wang’e i tic mi lembanyong’a. Lembuno de copo ketho wabedo ku lworo, re tek wabetiyo kugi, Yehova bimiyo iwa mugisa. Kawoni wakewec iwi bero moko ma wanwang’u tek wabeii nitiyo kud ayi ma nyen kara watim lee ni Yehova, kadok wabenwang’ara i lembe ma nenedi de. Man i ng’eye, wabineno kite ma waromo medo ko tic mwa mi lembanyong’a.

YEHOVA MIYO MUGISA NI JU M’UGENE

7. Mugisa ma kani ma wanwang’u tek wabeii nitimo lee i tic mi lembanyong’a?

7 Wabicoro ceng’ini mandha ku Yehova. Wakewec pi jadit cokiri moko ma nyinge Samuel * ma gitimo ku min ot pare i ng’om mi Colombia. Umego maeno gibino timo tic pa jayab yo ma ber mandha i cokiri mi pacu ma thugi, ento gimito gicidh i cokiri mange ma yeny utie lee i iye kara gitim lee i tic mi lembanyong’a. Pi nitundo i kum lembakeca maeno, ugam ukwayere nia giwek lembe moko ma nwang’u gimaru. Samuel ukoro kumae: “Watiyo ku giragora pa Matayo 6:33, man waweko ning’iewo piny ma wambe ku yenyne. Ento lembe ma tek ubino niweko ot mwa. Jugiere tap i ayi ma wamito man wabed wacule ngo acula.” Re kaka ma gidok i iye ma nyen, gibed gikwo ku sente ma nyanok mandha ka juporo ku mi wang’e. Samuel uyero kumae: “Waneno kite ma Yehova utelo ko wi dagutielo mwa, man kite m’edwoko ko wang’ rwo mwa. Wanwang’ara nia anyong’a nego Yehova piwa, man nia emaruwa niloyo m’i wang’e.” Nyo in de icopo timo lee i tic mi lembanyong’a i ayi moko? Ka eyo, ng’ey nia kindwu bibedo ceng’ini mandha ku Yehova, man ebipong’o yeny peri.​—Zab. 18:25.

8. Inwang’u ponji ma kani i kum lembe ma Ivan giku Viktoria gikoro?

8 Wabinwang’u anyong’a i tic mwa. Wakenen lembe m’umego Ivan giku min ot pare Viktoria ma gitie juyab yo i Kyrgyzstan gikoro. Gijwigo piny migi ma gitie ko kara gimiyiri lee i tic moko ci, uketho i iye tic mi giedo. Ivan uyero kumae: “Wamiyara zoo i tic moko ci ma jubed jumiyo iwa. Kadok wabed wadok kud i ticne ma nwang’u waol de, re wabedo kud anyong’a man kwiyocwiny, pilembe wang’eyo nia watiyo ku tego mwa pi nitimo tic mi Ker. Wabedo bende ku mutoro lee pilembe wanwang’u jurimo ma nyen dupa, man wang’eyo lembe dupa ma beco ma wacopo wil ko ngo.”​—Mark. 10:29, 30.

9. Nyamego moko m’utie ku peko ma tek utimo ang’o kara emiyere lee i tic pa Yehova, man enwang’u adwogi ma kani?

9 Wanwang’u anyong’a i tic pa Yehova kadok wabekadhu kud i lembe dupa ma tek de. Wakewec iwi lapor pa nyamego Mirreh ma tie dhatho m’utii ma kwo i Afrika ma yo reto m’ubino dokta. Kinde m’eweko tic pare mi munganga, ecaku tic pa jayab yo. Etie ku twoyo ma pek m’uketho wotho tie tek ire, man kan eberweyo ot kubang’ ot, ecopo timo saa acel kende. Ento etie ku copo m’eromo rweyo ko pi saa ma lee kaka ma dhanu bepong’ i iye. Dhanu tie dupa m’eliewo man m’eponjo kugi Biblia; jumoko m’i kindgi eweco kugi ku yore mi telefon. Pirang’o Mirreh umito etim lee ni Yehova? Ekoro kumae: “Mer m’amaru ko Yehova giku Yesu upong’o adundena haw. Bende, abed arwo thirithiri nia Yehova ukonya kara atim tic pare lee i kadhiri m’acopo.”​—Mat. 22:36, 37.

10. Calu ma 1 Pethro 5:10 uyero, Yehova betimo ang’o ni ju ma gimaru gitim lee ire?

10 Yehova biponjowa i ayi mange ma tung’ tung’. Umego Kenny ma tie jayab yo i ng’om mi Maurice unwang’u nia eno etie kumeno andha. Kinde m’eponjo lemandha, eweko somo mi iniversite, elimo batizo, man ecaku tic pa jayab yo ma nja. Ekoro kumae: “Amito atim calu jabila Isaya m’uyero kumae: ‘Anuti eni; ora.’” (Isa. 6:8) Kenny udikere i tic mi giedo ma tung’ tung’, man ekonyo bende tic mi loko girasoma mwa i dhok pare mir anyoli karacelo kud ungu mi loko dhok. Eyero kumae: “Juponja ku bodho dupa m’ukonya nitimo tic ma jumiyo i kora.” Edok emedo kumae: “Re juponja ku bodho mi tic kende ngo. Atuc ning’eyo bende nia lembe moko nuti m’ambe ku copo mi timo, man aponjo kite ma beco m’ukwayu acegi kara adok jaratic pa Yehova ma cuu nisagu.” (Som 1 Pethro 5:10.) Nyo ecibedo ber ungo nia ikenen ka nyo ecopere iri nitimo alokaloka moko nimakere ku lembe m’ibekadhu kud i iye, kara Yehova uponji i ayi mange dupa?

Umego moko giku min ot pare giberweyo kaka ma yeny mi jurwey lembanyong’a mi Ker utie lee i iye; nyamego moko m’aradu ubediko cinge nikonyo tic mi giedo; umego moko giku min ot pare ma gidaru tii giberweyo ku telefon. Gin zoo gibenwang’u anyong’a i tic migi (Nen udukuwec mir 11)

11. Nyimego moko mi Korea ma yo piny gitimo kero ma kani kara girwey lee, man adwogine ubino ang’o? (Nen bende cal m’i ng’eye.)

11 Kadok Jumulembe pa Yehova ma gidaru galu lee de gitie ku yeny mi nwang’u ponji kinde m’ukwayu nia gitim kit tic ma nyen. I saa mi thong’om mi Korona, judong cokiri moko mi Korea ma yo piny gikiewo kumae: “Jumoko ma i wang’e gibed giparu nia gicopo rweyo ngo nikum peko mi twoyo, kawoni dong’ gibedikiri i tije ku yo ma juweco ko wang’ ku wang’ nikadhu kud i video. Ku lapor, nyimego moko adek ma oro migi 80 ku wiye, giponjo nitiyo ku ordinater kara gitim tic maeno, man kawoni dong’ gitimo tije kubang’ nindo.” (Zab. 92:14, 15) Nyo imaru itim lee ni Yehova man ibil bero pare nisagu? Kenen lembe moko ma copo konyi nitundo i kum lembakeca maeno.

LEMBE MA COPO KONYI NIWODHIRI KARA ITIM LEE

12. Yehova ung’olo nia ebitimo ang’o ni ju ma gigene?

12 Ponj nijengiri iwi Yehova. Yehova ung’olo nia ebikonjo iwa mugisa pare ka wagene man ka wabewodhara nitimo ire. (Mal. 3:10) Nyamego moko mi Colombia ma nyinge Fabiola uneno kite ma Yehova upong’o ko lembang’ola maeno i kwo pare. Egam emito emak tic pa jayab yo ndhundhu i ng’ei batizo pare. Ento en re m’ebed etimo tic pi nipong’o yeny pa won ot pare kud awiya pare adek zoo. Kinde m’ugam ukwayu nia ewek tic nikum oro pare m’udaru cidho, erwo lee mandha i bang’ Yehova. Ekoro kumae: “Wang’ ma pol kara jucak miyo sente ni ng’atu m’uweko tic pi tiyo, lembene ting’o nindo m’ulwar; re an acaku nwang’u sente para i ng’ei dwi acel kende. Ebino lembe mir udu!” I ng’ei dwi ario ci, Fabiola ucaku tic pa jayab yo. Kawoni dong’ oro pare tie 70 ku wiye, man edaru timo tic pa jayab yo pi oro ma kadhu 20. I kind oro maeno, ekonyo dhanu abora nitundo i batizo. Ewacu kumae: “Kadok saa moko anwang’u nia kero mbe i kuma de, re Yehova ubekonya kubang’ ceng’, uketho abemedara ku tic pa jayab yo.”

Abraham giku Sara, Yakobo, man julam ma gikadhu kulo Yordan ginyutho nenedi nia gigeno Yehova? (Nen udukuwec mir 13)

13-14. Lapor ma kani ma copo konyowa nigeno Yehova man niwodhara ire?

13 Nwang’ ponji niai kud i lapor mi ju ma gijengiri iwi Yehova. I Biblia, junwang’u lapor mi dhanu dupa ma gibed giwodhiri lee i tic pa Yehova. Yehova ubed umiyo mugisa ni ju ma pol m’i kindgi, i ng’ei ma gitimo lembe m’unyutho nia gigene. Ku lapor, Yehova umiyo mugisa ni Abraham i ng’ei ma dong’ eweko pacu pare, “kadok nwang’u eng’eyo ngo kaka m’ebecidho i iye.” (Ebr. 11:8) I ng’ei ma Yakobo unyego ku malaika, ka dong’ enwang’u mugisa ma segi. (Tha. 32:24-30) Kinde ma nyithidho mir Israel gibemondo i Ng’om mi lembang’ola, Kulo Yordan m’ubemol ma tek ujik nimol man dhanu kadhu i ng’ei ma dong’ julam gidaru royo tiendgi i iye.​—Yoc. 3:14-16.

14 Iromo nwang’u bende ponji kud i lapor mi Jumulembe mi rundi ma tin ma gijengiri iwi Yehova man ma giwodhiri ire. Ku lapor, umego moko ma nyinge Payton giku dhaku pare Diana, gibed gimaru nisomo lembe iwi umego ku nyimego ma gimiyiri lee i tic pa Yehova, calu ve ju ma jukoro pigi i thiwiwec ma tung’ tung’ m’uyero, “Gimiiri gigi ku berocwinygi.” * Payton uwacu kumae: “Kinde ma wabesomo kpawa migine, edog ebedo ve wabeneno ng’atu moko m’ubecamu cam ma mit. Saa ma wanene tel, awanya ugam umakuwa, e wamito ‘wabil man wanen ya Yehova e ber.’” I ng’eye, Payton giku Diana gidok kaka ma yeny utie lee i iye pi nitimo kuca. Nyo in de idaru somo thiwiwec maenogi? Nyo idaru neno bende video ma thiwiye tie, Prédication dans des régions isolées : Australie man Prédication dans des régions isolées : Irlande, m’uwok i jw.org? Jemni maeno copo konyi nineno kite m’iromo medo ko tic peri lee.

15. Jurimo ma beco gikonyowa nenedi?

15 Lond jurimo ma bimiyo amora i kumi nitimo lee ni Yehova. Wang’ ma pol ebedo lembe ma yot iwa nicamu cam ma fodi wabilo ngo ka wabedo karacelo ku dhanu mange. Kumeno bende, ka wabewotho nambu ku dhanu ma giketho timo ni Yehova i kabedo ma kwong’a i kwo migi, eno copo cwaluwa nimedo tic mwa ni Mungu. Umego moko ma nyinge Kent giku min ot pare Veronica ginwang’u nia etie kumeno andha. Kent ukoro kumae: “Jurimbwa ku wedi mwa gimiyo amora i kumwa nia wapim kit tic ma tung’ tung’ ni Yehova. Wanwang’u nia ninambu ku jurimo ma giyenyo ma kwong’a Ker pa Mungu, uketho wakwong’o timo kit tic ma nyen ni Yehova.” Tin, Kent giku Veronica gitie juyab yo i ng’om mi Serbia.

16. Nimakere ku lapor pa Yesu ma nwang’ere i Luka 12:16-21, pirang’o ukwayu wabed ayika nitwonara?

16 Twoniri ku lembe moko pi Yehova. Kara wanyay anyong’a i Yehova, pire tie tek ungo nia wakewek piny ceke ma wamaru. (Ekl. 5:19, 20) Ento tek wabecerara akakaka nitimo lee ni Yehova pilembe wabemito ngo wawek piny mwa moko ma wamaru, e wabibedo ve ng’atu moko ma Yesu uweco pire i lapor pare, m’utimo tic ma tek kara ekwo ma ber, re eng’eyo de ngo nia Mungu nuti. (Som Luka 12:16-21.) Umego moko ma nyinge Christian, ma kwo i ng’om mi France uwacu kumae: “Abed amiyo ngo saa para man kero para pi nitimo ni Yehova man nikonyo juruot para.” Ento i ng’eye, en ku min ot pare ging’iyo nicaku tic pa jayab yo. Re kara gitund i kum lembakeca maeno, giweko tic migi ma tung’ tung’. Pi nipong’o yeny migi, gicaku lwoko udi mi dhanu man giponjo nikwo ku sente ma nok. Nyo lembe maeno ma gitimo umiyo adwogi ma ber igi? Christian uyero kumae: “Tin, tic mi lembanyong’a ubemiyo iwa anyong’a lee nisagu m’i wang’e, man mutoro negowa nineno nia ju ma waponjo kugi Biblia man ju ma waliewo gibeng’eyo Yehova.”

17. Lembang’o ma copo cerowa nipimo kit bodho ma nyeni?

17 Bed ayika nipimo kit bodho ma nyen. (Tic. 17:16, 17; 20:20, 21) I saa mi thong’om mi Korona, nyamego Shirley ma tie jayab yo i États-Unis uwilo kite m’ebed erweyo ko lembanyong’a i wang’e. Ku kwong’a, ekemito ngo erwey ku telefon. Ento kinde m’enwang’u ponji iwi kite mi tiyo ku bodho maeno i saa ma jaliew mi twodiri ubino i cokiri migi, ecaku rweyo wang’ ma pol ku telefon. Shirley ukoro kumae: “I acaki, kuma ubed umiel, ento kawoni dong’ amaru bodho maeno lee. Wabenwang’u dhanu lee niloyo ma wabed wanwang’u kinde ma warweyo ot kubang’ ot!”

18. Lembang’o ma romo konyowa ninyego ku peko m’ubecerowa nitimo lee i tic pa Mungu?

18 Keth lembakeca man tim kero nitundo i kume. Kinde ma wabenwang’ara i peko, warwo i bang’ Mungu nia ekonywa niparu cuu lembe ma wacopo timo saa maeno. (Rie. 3:21) Nyamego Sonia ma tie jayab yo ma nja i ungu moko mi dhok mi Romani i Europe, ukoro kumae: “Amaru nikiewo lembakeca para iwi karatasi, man agwoko karatasine kaka ma wang’a copo podho yot yot i kume. Iwi meza para, akubo gengi moko m’ukaru ario. Kinde m’abecimaku yub moko, akeaneno gengi ario maeno man aparu cuu nia yub m’abecimaku biketho abikwanyu gengine ma kani.” Sonia betimo kero nibedo ku nen ma cuu iwi peko m’ebekadhu kud i iye. Eyero kumae: “Kan alokaloka ma nyen uwok i kwo para, an re m’ang’iyo nia ebed ni gang’ ma bicera nitundo i kum lembakeca para, kunoke ni buralu ma bikonya nitundo i kum lembakecane.”

19. Waromo nyutho foyofoc mwa nenedi pi mugisa ma Yehova umiyo iwa?

19 Yehova miyo iwa mugisa i yore dupa. Waromo nyutho foyofoc mwa pi mugisa maeno nwang’u wabeii ku tego mwa ceke nimiyo ire pak. (Ebr. 13:15) Eno uketho i iye nitimo ire i ayi ma tung’ tung’ ma nyen, man ka watimo kumeno, emiyo iwa mugisa nisagu. Dong’ kubang’ ceng’, wasay yo ma ‘wabil ko man wanen de ya Yehova e ber.’ Pieno calu Yesu, wabiyero kumae: “Cam para utie nitimo yeny pa Ng’atu m’uora man nidaru tic pare.”​—Yoh. 4:34.

WER 80 ‘Bil man inen nia Yehova e ber’

^ par. 5 Piny ceke ma ber uai i bang’ Yehova. Emiye ni ng’atu moko ci, kadok ni jutimrac. Ento asagane, emaru nitimo lembe ma beco ni jurutic pare ma gibegwoko bedoleng’ migi ire. I thiwiwec maeni, wabineno kite ma Yehova nyutho ko nia e ber ni jurutic pare. Wabineno bende kite ma ju ma giwodhiri nitimo lee ire, ginwang’u ko bero pare i ayi ma segi.

^ par. 7 Juloko nying’ moko.

^ par. 14 Thiwiwec maeni ubed uwok i Otkur ma Wiw, ento kawoni dong’ ewok i jw.org. Yab thiwiwec QUI SOMMES-NOUS ? > TÉMOIGNAGES ET ANECDOTES > ILS CHERCHENT À ATTEINDRE DES OBJECTIFS SPIRITUELS.