1-2. Oityi o Salmo 34:8, itulongesa konthele ya Siovaa?

SOKA ñgeno omunthu umwe ukuavela okulia kumwe wehenelie. Opo unoñgonoke oñgeni tyatelekwa una okutyitala ine okupula ku vakuenyi vetyii. Mahi opo utale inkha tyipepa ine katyipepe, ove muene una okutyimakela.

² Tupondola okunoñgonoka ovipuka oviwa Siovaa etulingila tyina tutanga Ombimbiliya, nomikanda vietu na tyina tutehelela vakuetu vapopia onkhalelo Siovaa eveyamba. Mahi opo onthue muene, tumone umwe okuti Siovaa ukahi nawa tuesukisa “okumuhetekela” inkha ukahi umwe nawa. (Tanga Salmo 34:8.) Matutale ongeleka imwe ityilekesa nawa. Tusokei ñgeno tuhanda okuundapa movilinga viomuvo auho, opo tutyivile tuesukisa okuyekapo ovipuka vimwe momuenyo wetu. Tyipondola hamwe tuatangele-ale ovikando ovinyingi onondaka Sesusi apopile okuti, inkha tupaka Ouhamba wa Huku pomphangu yotete, Siovaa metuavela ovipuka aviho tuesukisa. Mahi otyitateka pamwe okuti, onthue katunemone omulao oo ulifuila-po mo onthue. (Mat. 6:33) Mahi nongotyo, mokonda tuna onthumbi momulao wa Sesusi, tulinga omapiluluko amwe opo tuundape vali unene movilinga viokuivisa. Tyina tulinga ngotyo tumona okuti Siovaa tyili-tyili ututekula umwe. Tyina tulinga ngotyo tukahi nokuhetekela inkha Siovaa ukahi nawa.

3. Ngetyi tyipopia o Salmo 16:1, 2, olie upola ouwa kotyali tya Siovaa?

³ Siovaa ‘utekula nawa ovanthu aveho’ namphila vamwe vehemuumbila. (Sal. 145:9; Mat. 5:45) Mahi haunene uhole ovanthu vokumuumbila nomutima auho. Iya ovo Siovaa avela  ovipuka ovinyingi. (Tanga Salmo 16:1, 2.) Pahe matulilongesa ovipuka vimwe oviwa Siovaa etulingila.

4. Oityi Siovaa aavela vana vafuena kwe?

⁴ Apeho tyina tuendela movipuka tulongeswa na Siovaa, tumona okuti vitukuatesako umwe. Mongeleka etyi tuehimbika okunoñgonoka nawa-nawa Siovaa, atuhimbika okumuhumba, tuayekapo okulinga ovipuka vitukalesa kokule nae ine viehemuhambukiswa. (Kolo. 1:21) Etyi tuelipakula ku Siovaa atumbatisalwa tuamona ovipuka ovinyingi oviwa ngetyi okukala nomutima wasukuka nokukala noupanga nae. — 1 Pet. 3:21.

5. Oñgeni tupondola okumona otyali tya Siovaa movilinga viokuivisa?

⁵ Onthue tupondola okumona okuti Siovaa omuna-tyali tyina tutualako okuundapa movilinga viokuivisa. Okuti ove una unene ohonyi? Ovanyingi Ponombangi navo vena ohonyi. Tyipondola hamwe etyi wehenekale Ombangi ya Siovaa, ove nalumwe wasokele okuti, kumbi moenda-enda pomaumbo ovanthu wehei otyo uvepopila onondaka onongwa. Mahi pahe otyo uya nokulinga. Tyihe-otyo vala mokonda yokuakuatesuako na Siovaa, ovilinga viokuivisa vikuhambukiswa! Tupu ulitehelela okuti Siovaa uhole okukukuatesako mononkhalelo ononyingi. Ukukuatesako okutula omutima tyina umoneswa ononkhumbi, nokukuatesako okuhinangela o tesitu mopopila omunthu umwe wesuka nonondaka onongwa. Tupu ukukuatesako okutualako okuivisa namphila ovanthu potelitoliu yenyi vehekutehelela. — Jer. 20:7-9.

6. Oñgeni ovipuka Siovaa etulongesa vilekesa okuti una otyali?

⁶ Tupu Siovaa ulekesa okuti omuna-tyali tyina etulongesa tuundape nawa movilinga viokuivisa. (Suau 6:45) Meliongiyo lietu lyo mokati kosimanu tumona omalekeso ekahi nawa okuhimbika etompho iya tuavelwa ondundo opo nonthue tuehetekele. Monthiki yotete tumona omalekeso oo, tupondola okusoka okuti tyipuiya, mahi tyina tuametyihetekela tumona okuti mphuaino tyikuata umwe motelitoliu yetu. Tupu momaliongiyo nomovionge tupopilwa opo tuhetekele ononkhalelo ononkhuavo mbokuivisa. Namphila ovipuka ovio vipondola okututilisa owoma, mahi inkha tuvihetekela Siovaa metuyambe. Pahe matulilongesa ovipuka oviwa Siovaa apondola okutuavela, tyina tulinga atyiho tuvila okulinga movilinga viokuivisa atuhatalela kovitateka vietu.

7. Ouwa patyi matukala nao, inkha tuyawisa kovilinga vietu viokuivisa?

⁷Tukala vali noupanga wapama na Siovaa. Tutalei ongeleka yomukulu umwe wewaneno utiwa o Samuel * uundapa ko Colombia nomukai wae. Ovalinepi ovo ankho vena ehambu liokuundapa mewaneno liavo ngovakokoli-ndyila, mahi ankho vahanda okukuatesako ewaneno ekuavo liesukisa ovaivisi. Mahi opo vetyivile ankho vesukisa okuyekapo okulinga ovipuka vimwe. Samuel wati: “Atuendela muetyi tyipopia Mateusi 6:33, atuyekepo okulanda ovipuka ankho tuhesukisile. Mahi tyetupuilisile unene okutunda mondyuo yetu, ankho yatungwa ngetyi tuhanda mahi atuhesukisa okuleva onombongo.” Etyi ovalinepi ovo vailukila mewaneno ekuavo avamono okuti naina ankho kavesukisa-le onombongo ononyingi, ngombu ankho vena kohale. Samuel wayawisako okuti: “Tuamona  okuti Siovaa wetuhongolela iya wakumbulula omalikuambelo etu. Tupu tuamona okuti wetupanda etukuatesako monkhalelo tuhenemone.” Okuti nove upondola okuyawisa kovilinga viove viokuivisa? Inkha utyilinga kala tyityi okuti, mokala noupanga wapama na Huku iya ngwe mekuavela atyiho wesukisa. — Sal. 18:25.

8. Oityi tulilongesila konondaka mba Ivan na Viktoria?

⁸Matukala nehambu movilinga vietu. Tala etyi tyapopia Ivan na Viktoria ovalinepi vaundapa ngovakokoli-ndyila ko Quirguistão. Ovalinepi ovo vatuaileko nomuenyo wapepuka opo vetyivile okuundapa movilinga vimwe ngetyi ovilinga viokutunga. Ivan wapopia okuti: “Ankho tuundapa mu kese tyilinga tuamapewa. Namphila pamwe ankho tuponwa unene, mahi ankho tuhambukwa okunoñgonoka okuti tuaponenwa movilinga Viouhamba. Tupu tuhambukwa unene okukala nomapanga omakuavo, nokulinga ovipuka oviwa tuhamalimbwa.” — Malu. 10:29, 30.

9. Oityi omphange umwe una ovitateka alinga opo ayawise kovilinga viae viokuivisa iya otyo atyimuetela-tyi?

⁹ Onthue tupondola okukala nehambu movilinga vya Siovaa namphila tuna ovitateka. Mongeleka, tala etyi tyaendele nomphange umwe omuhepe wakulupa utiwa o Mirreh, ukala mo Afilika ankho ondotola. Etyi anyingila molefoloma ahimbikia ovilinga vioukokoli-ndyila. Mokonda omphange Mirreh uvela kapondola okukala omuvo omunyingi nokuivisa umbo na umbo. Mahi no ngotyo ulinga ononkhono mbokuava oumbangi. Una ovalongwa ovanyingi novanthu atalelapo mahi vamwe uvelikalela vala notelefone. Oityi tyilunda omphange Mirreh okulinga atyiho evila? Wapopia okuti: “Ame ndyihole unene Siovaa na Sesusi. Iya apeho ndyilikuambela opo Siovaa ankhuateseko okulinga atyiho ndyivila movilinga viae.” — Mat. 22:36, 37.

10. Ngetyi tyipopia 1 Petulu 5:10, oityi Siovaa alingila vana vafuene kwe?

¹⁰Matulongeswa na Siovaa. Omukuatate Kenny, omukokoli-ndyila uundapa ko Maurícia, wamona okuti tyili Siovaa utulongesa umwe. Etyi anoñgonoka otyili ayekepo okulongeswa mosikola onene, ambatisalwa, ehimbika okuundapa movilinga viomuvo auho. Kenny wapopia okuti: “Ame nalingile ngetyi tyapopia Isaiya, watile: ‘Ame uno! Nthume!’” (Isa. 6:8) Omukuatate Kenny waundapele movilinga ovinyingi viokutunga, tupu wakuatesileko okupitiya omikanda melaka liae. Kenny wayawisako okuti: “Nalongesilwe unene opo ndyityivile okulinga nawa ovilinga viange, noñgeni ndyina okuvilinga . Tupu nelilongesile ovipuka nehevili okulinga novituwa nesukisa okukala navio opo ndyikale omuumbili wa Huku ukahi nawa.” (Tanga 1 Petulu 5:10.) No ove upondola okulinga omapiluluko amwe opo Siovaa ekulongese monkhalelo imwe ankho uhakevelela.

11. Ononkhono patyi onomphange mbumwe ko Korea do Sul valingile; iya otyo atyieta-tyi? (Tala olutalatu lwo kondye.)

¹¹ Atee ovakuatate ovanongo navo velilongesa tyina vahetekela ononkhalelo onkhuavo mbokuivisa. Momukihi wo Kolona Vilu ovakulu vewaneno limwe ko Korea vahoneka okuti: “Vana ankho vasoka okuti kamavetyivili okuivisa umbo na umbo mokonda yokuvela, pahe vapondola okuivisa nonotelefone. Onomphange vetatu vena omanima ahalambe po 90 velilongesa oñgeni vapondola okuivisa nonotelefone nono komputadole. Mokonda yotyo ononthiki ambuho vapopia novanthu.” (Sal. 92:14, 15) Okuti no ove uhanda  okuyawisa kovilinga viove viokuivisa opo utale okuti Siovaa ukahi nawa? Matulilongesa ovipuka vimwe wesukisa okulinga mavikukuatesako okuyawisa kovilinga viove viokuivisa.

12. Oityi Siovaa alaa kuvana vemuyumba onthumbi?

¹²Lilongesa okuyumba onthumbi mu Siovaa. Siovaa wapopia okuti metuavela ovipuka ovinyingi inkha tuyumba onthumbi mwe, atulingi atyiho tuvila movilinga viae. (Mal. 3:10) Omphange umwe ukala ko Colombia utiwa o Fabiola wamona okuti Siovaa wafuisapo omulao wae. Ankho uhanda okukala omukokoli-ndyila tyina amambatisalwa. Mahi ngwe ankho oe uundapa atekule omulume wae novana vano vetatu. Etyi aholovonwa opo apewe olefoloma, elikuambela ku Siovaa emukuateseko. Fabiola wapopia okuti: “Omunthu opo ehimbike okupewa onombongo mbae mbolefoloma, pakala omuvo omunyingi, mahi ame nahimbika okumbupewa etyi palamba ohanyi ike. Tyina ngoti ankho ehuviso!” Etyi palamba omanima evali akala omukokoli-ndyila. Omphange oo pahe una omanima 70 iya utualako okuundapa ngomukokoli-ndyila omanima 20. Momanima oo aeho wakuatesako ovanthu ovanyingi okumbatisalwa. Fabiola wayawisako okuti: “Namphila pamwe nehelitehelela nawa mahi Siovaa apeho unkhuatesako ndyitualeko notyilinga tyoukokoli-ndyila.”

13-14. Onongeleka patyi mbutukuatesako okuyumba onthumbi mu Siovaa, atulingi etyi tuapanga?

 ¹³Lilongesila konongeleka mbovanthu vayumbile onthumbi mu Siovaa. Mombimbiliya muna onongeleka ononyingi mbovanthu vaundapele unene movilinga vya Siovaa. Mahi Siovaa weveyambele vala konyima yetyi valekesa okuti vayumba onthumbi mwe. Mongeleka Siovaa wayambele vala Ambalaiau etyi atunda meumbo liae “namphila ankho ehei oku aya nako.” (Heb. 11:8) Tupu Sako wayambelwe vala konyima yetyi alwa noandyu. (Gên. 32:24-30) Ova Isilayeli etyi vehungi kokunyingila Motyilongo Valaelwe, vetyivila vala okuyauka Ondongi Solondau konyima yetyi ovanakwa valiata momeva atyo. — Jos. 3:14-16.

¹⁴ Tupu ove upondola okulilongesila konongeleka mbovakuatate vo pononthiki mbetu, vayumba onthumbi mu Siovaa avalingi ovilinga vapanga. Mongeleka omukuatate utiwa o Payton nomukai wae utiwa o Diana, ankho vetyihole tyokutanga onongeleka mbovakuatate nonomphange vayawisa kovilinga viavo viokuivisa, mbuvasiwa monthele yati “Veliava Tyahakuluminyinwe.” * Payton wapopia okuti: “Tyina ankho tutanga ononthele ombu, tukala ngatyina tuete omunthu ukahi nokulia okulia kuapepa unene. Tyina ankho tutualako okumbutanga, no onthue atusoko okuhetekela ‘tutale inkha Siovaa ukahi nawa.’” Payton na Diana avakaundapa oku kuesukisa ovaivisi. Okuti nove uhole okutanga ononthele ombo? Okuti watalele-ale onovindiu Okuivisa Momaumbo Akala Kokule Unene no Mapunda-umbo — Australia no yokuti Pregação em Territórios Isolados: Irlanda mbuvasiwa jw.org? Ovipuka ovio vipondola okukuatesako okutala oityi upondola okulinga opo uyawise kovilinga viove viokuivisa.

15. Oñgeni okukala nomapanga omawa tyitukuatesako?

¹⁵Kala nomapanga omawa. Inkha tukala omuvo omunyingi novanthu vehole okulia kumwe no nonthue tupondola okukulia. Tyelifwa notyo, inkha tukala na vana vapaka Siovaa pomphangu yotete momuenyo wavo, no onthue otyo matuhande okulinga. Otyo tyalingile omukuatate utiwa o Kent nomukai wae Veronica. Kent wapopia okuti: “Omapanga etu nombunga yetu vetuavelele ondundo opo tuyawise kovilinga vietu. Tuetyimona okuti okukala novanthu vapaka Siovaa pomphangu yotete momuenyo wavo, tyituavela ononkhono mbokuhetekela ovilinga ovikuavo.” Hono Kent na Veronica ovakokoli-ndyila vavilapo ko Sérvia.

16. Ngetyi tyipopia onthengele-popia ya Sesusi ivasiwa mo Luka 12:16-21, omokonda yatyi tuesukisila okuyekapo ovipuka vimwe?

¹⁶Yekapo ovipuka vimwe. Katuesukisile okuyekapo ovipuka aviho opo tuhambukiswe Siovaa. (Ecl. 5:19, 20) Mahi inkha katuyeke-po ovipuka vimwe opo tulingile vali Siovaa, tupondola okulinga ngetyi tyalingile omulume Sesusi apopile monthengele-popia imwe. Omulume oo, ankho welipakela ovipuka ovinyingi, mahi ku Huku alimbuiko. (Tanga Luka 12:16-21.) Omukuatate umwe utiwa o Christian ukala ko França, wapopia okuti: “Ankho hikahi nokulingila natyike Siovaa nombunga yange.” Christian nomukai wae avakoyo okukala ovakokoli-ndyila. Mahi opo vetyivile vayekepo ovilinga viavo, avahimbika okulinga oniñgoso, nokuhambukilwa etyi vena. Okuti vapoleleko ouwa? Christian wayawisako okuti: “Onthue tuna ehambu movilinga viokuivisa, tuhambukwa okumona  ovanthu tutalelapo novalongwa vetu tyina tuvelongesa konthele ya Siovaa.”

17. Omokonda yatyi pamwe tyipuiyila okuivisa mononkhalelo ononkhuavo?

¹⁷Lilongesa ononkhalelo ononkhuavo mbokuivisa. (Ovil. 17:16, 17; 20:20, 21) Omukokoli-ndyila umwe utiwa o Shirley ukala ko Estados Unidos, tyemupuiyile unene okuivisa mokonda yo Kolona Vilu. Ponthyimbi wakalele nowoma wokuivisa notelefone. Etyi ewaneno liavo liataleluapo, alongeswa nomutalelipo womawaneno oñgeni apondola okuivisa notelefone, nae ehimbika okuivisa notelefone. Shirley wapopia okuti: “Ponthyimbi natilile owoma, mahi pehepano ndyityihole. Ndyikahi nokuvasa vali ovanthu tyipona tyina ankho ndyiivisa umbo na umbo!”

18. Oityi tyipondola okutukuatesako inkha tuhanda okuyawisa kovilinga vietu viokuivisa?

¹⁸Honeka etyi wapanga, ngatyo ulinga. Tyina tuna ovitateka tuesukisa okulikuambela ku Siovaa etukuatesako okusoka nawa etyi matulingi. (Pro. 3:21) Sonia omphange umwe omukokoli-ndyila mo Europa motyikundyi tyelaka lyo Romany wati: “Ame ndyihole okuhoneka po papelo ovipuka napanga okulinga, opapelo yatyo andyiipake apa pamoneka. Kokamesa kange keli mokualutu, napakako olutalatu luna omatapalo evali. Tyati eli lienda no oku, eli lienda no oku. Tyina pena tyimwe nahanda okulinga, ndyitala komatapalo oo evali, opo ndyinoñgonoke inkha etyi mandyitokola matyinkhuatesako okuvasa etyi napanga.” Sonia utualako nehambu namphila ena ovitateka. Sonia wayawisako okuti: “Otyitateka tyipondola okukala ngotyimato tyinthyika, tupu tyipondola okukala ngotyilalo tyinthuala nthele ina, atyiho tyitei vala kuame oñgeni ndyitala otyitateka otyo.”

19. Oityi tuesukisa okulinga opo tulekesa okuti tupandula ovipuka aviho Siovaa etuavela?

¹⁹ Siovaa utuyamba mononkhalelo ononyingi. Tulekesa okuti tuapandula ovipuka aviho Siovaa etuavela, tyina tulinga atyiho tuvila opo tumuhambukiswe. (Heb. 13:15) Tulinga ngotyo, tyina tuyawisa kovilinga vietu viokuivisa opo Siovaa etuyambe vali. Ononthiki mbatyo ambuho tuovolei “okuhetekela Siovaa opo tutale okuti ukahi nawa.” Matulingi ngetyi Sesusi apopile okuti: “Okulia kuange okulinga ehando lia una wanthuma andyimanuhula ovilinga viae.” — Suau 4:34.