1-2. Lele oborẹ ọ ha Psalm 34:8, marhẹ ene ru yono kpahen orhorhomu i Jehova?

GBE RORIE taghene na ta wẹn ne wu riẹ emaren wu vwa ji re dẹ. Wu na sabu yono emru kpahiẹn nyoma wu ne nie, sọnrhiẹn, guọlọ ekwakwa ra ha serie yanghene nọ awọrọ kpahiẹn sẹ ọ merhenren aye. Ọrẹn, oborẹ wu ne ru rhe oborẹ ọ havwọ yẹ ọrẹ wu na damiẹ.

² Ana sabu yono emru kpahen orhorhomu i Jehova nyoma re ne se i Baibol na ọrhẹ ẹbe ukoko na, ji kerhọ ọke awọrọ a ta kpahen ebrurhọ aye i mẹrẹn mie i Jehova ne. Ọrẹn, ana sabu vwẹruọ oborẹ i Jehova o rhiẹ omamọ ohworho te, ọke arha mẹrẹn orhorhomu ọnẹyen vwrurhe rẹn oma ọwan. (Se Psalm 34:8.) Jene dje kpahen izede owu ene ru ruẹ ọrana. Jerẹ udje, a guọlọ vwobọrhọ ogame i Jehova vuọnvuọn, ọrẹn na sabu nyamwu ẹkẹ ọrana, o fori ne ruẹ akpọ ọwan lọhọ. Ọkezẹko, ọwan e se kpahen ive i Jesu ọke ephian taghene arha ha Uvie na karo, Jehova ọnọ hẹrote edamẹ re ghini vwo, ọrẹn ọwan e ji rhiẹromẹrẹn ive ọrana ro rugba uvuẹn oma ọwa-an. (Matt. 6:33) Omarana, na hẹroso ive i Jesu, ne ti nẹ ekwakwa ra dẹ, ọke ra wian te, na tẹnrovi owian aghwoghwo na. Ọke re ruẹ ọrana, na mẹrẹnvwrurhe nyoma oborẹ e rhiẹromẹrẹn taghene Jehova ọ ghini hẹrote edamẹ ọwan. Na mẹrẹn orhorhomu i Jehova vwrurhe rẹn oma ọwan.

3. Lele oborẹ ọ ha Psalm 16:1, 2, ayọmo ya mẹrẹn orhorhomu i Jehova?

 ³ Jehova o ruẹ “orhomurun harẹn ihworho ephian,” tobọ te eri vwe rhe yi. (Ps. 145:9; Matt. 5:45) Ọrẹn, eri vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ra ga ye rhẹ ọsoso ọmudu aye, ya mai mẹrẹn ebrurhọ buebun mie yi. (Se Psalm 16:1, 2.) Djokarhọ izede ezẹko ene ru mẹrẹn erere nẹ orhorhomu i Jehova.

4. Marhẹ i Jehova o ru dje orhorhomu ọnẹyen phia rẹn ere tiẹkẹriẹ?

⁴ Kọke kọke arha ha oborẹ e yono mie i Jehova ruiruo, na mẹrẹn oborẹ ọ ha userhumu rẹn ọwan lele. Ọke erhe yono kpahiẹn ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn, Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan fiẹ iroro ọrhẹ irueruo esọsọ kparobọ. (Col. 1:21) Ọke ra homakpahontọre rẹn Jehova, ji bromarhame, ne rhiẹromẹrẹn orhorhomu ọnẹyen rhọ ọke rọ yẹ ọwan ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron, ji ti ọwan kẹriẹ ne rhiẹ obọdẹn igbehian yen.—1 Pet. 3:21.

5. Marhẹ e ru rhiẹromẹrẹn orhorhomu i Jehova uvuẹn aghwoghwo na?

⁵ Ọwan e rhiẹromẹrẹn orhorhomu i Jehova ọke ephian, ọke re vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Wẹwẹ ohworho rọ zofa? Idibo i Jehova buebun a zofa. Ọkezẹko, bọmọke wu ki rhiẹ odibo i Jehova, we rorie taghene wu na ha abọ fomu ighwe ohworho wu vwe rhe dẹ-ẹ, ne wu ji ghwoghwo riẹn kpahen i Baibol na-a. Ọrẹn inyenana, we ruie ọke ephian. Habaye, nyoma userhumu i Jehova, wa riamerhen owian aghwoghwo na ne! Wu mẹrẹn obẹhatua i Jehova ọrẹ izede buebun ne. Ọ ha userhumu wẹn vwo ẹhẹn ọfọfọ ọke ohworho ọrhọ kparehasuọ uvuẹn aghwoghwo na. Jehova ọ ha userhumu wẹn karorhọ ekete i Baibol ro serhọ rẹn ohworho rọ kerhọ. Ọ ji yọ omẹgbanhon wu guọlọre ne wu rhe ghwoghwo udabọ ihworho ri vwa guọlọ kerhọ.—Jer. 20:7-9.

6. Marhẹ uyono i Jehova ọ haphia o ru yẹ ọwan imwẹro kpahen orhorhomu ọnẹyen?

⁶ Jehova o ji dje orhorhomu ọnẹyen rẹn ọwan nyoma ro yono ọwan oborẹ ana wian owian aghwoghwo na lele. (John 6:45) Uvuẹn uyono re ruẹ erhẹrhẹ ọkprughwre na, ọwan a dabu kerhọ idje ẹhaphia ri na ha userhumu rẹn ọwan uvuẹn aghwoghwo na. Ọke ukaro, ana sabu ru sikẹnsikẹn ra na damu ona ọkpokpọ, ọrẹn arha haye ruiruo, na na mẹrẹnvwrurhe taghene ona ọkpokpọ na ọ dabu wian uvuẹn okogho re ghwoghwo. E ji jirie rẹn ọwan uvuẹn iyono ukoko ọrhẹ emẹvwa, taghene e vwobọrhọ ena aghwoghwo sansan ra vwa ji damu bi. Ọgbọrọrọ, ọrana o mevirhọ taghene ene ruẹ ewene, erhe ruẹ ewene na, Jehova nọ nọ ha ebrurhọ rẹn ọwan. Jene yono kpahen ebrurhọ ezẹko ana mẹrẹn, arha guọlọ izede ekpokpọ ra na wian rẹn Jehova rhọ, otoro oborẹ erhirhiẹ ọwan ọ havwọ-ọ. Orho oru, ne ne yono kpahen izede ene ru kerabọ owian Uvie na.

7. Ebrurhọ ọgo ya na mẹrẹn arha damoma kerabọ owian Uvie na?

⁷Ọwan e tikẹrẹ i Jehova rhọ. Roro kpahen udje ọkpako ukoko owu re se Samuel, rẹ ọye ọrhẹ aniẹ a ga obẹ Colombia. * Esa ọrhẹ ane ọnana a riamerhen owian ọkobaro aye uvuẹn ukoko aye i havwọ, ọrẹn aye i guọlọ kerabọ owian Uvie na nyoma aye ina ha userhumu rẹn ukoko owu rọ guọlọ userhumu omamọ. Nẹ aye i sabu nyamwu ẹkẹ ọrana, aye ni ruẹ ewene ezẹko. Samuel nọ tare, “Ame ni ha Matthew 6:33 ruiruo, ame i vwa rha dẹ ekwakwa ri vwe rhiẹ edamẹ rẹn ame-e. Ọrẹn, ọrọ mai bẹn ame e ruo, yẹ ọrẹ ame a kwa nẹ oghwa ame. A  bọnriẹn lele oborẹ ame i guọlọre, ame i vwa ji riosa fọkiẹ-ẹ.” Ọke aye e riẹ ukoko ọkpokpọ na, aye ni mẹrẹnvwrurhe taghene aye a guọlọ igho obuebun rọ nọ hẹrote edamẹ aye-e. Samuel ọrhọ ta, “Ame i mẹrẹn oborẹ i Jehova o ru suẹn idjaghwẹ ame, ji rhon ẹrhomo ame. Ame a mẹrẹn ekwerhọ ọrhẹ ẹguọlọ ọnẹyen vwrurhe uvuẹn izede ame i vwe ji rhiẹromẹrẹn bi.” We kerabọ owian Uvie na uvuẹn izede owuorowu? Orhiomaran, wu na sabu vwo imwẹro taghene wu ne tikẹrẹ i Jehova rhọ, ọye ọnọ ji hẹrote owẹwẹ.—Ps. 18:25.

8. Me wu yono nẹ oborẹ Ivan ọrhẹ Viktoria i tare?

⁸Ọwan a mẹrẹn aghọghọ uvuẹn ogame i Jehova. Djokarhọ oborẹ esa ọrhẹ ane owu re se Ivan ọrhẹ Viktoria, ra ga ẹrhẹ ekobaro obẹ Kyrgyzstan, i tare. Aye i ruẹ akpọ aye lọhọ nẹ aye i sabu vwobọrhọ kowian kowian rọ havwiẹ, tobọ te ewian ebanbọn. Ivan nọ tare: “Ame a dabu wian gbanhan uvuẹn owian owuowu. Dedevwo oma ọ ghwọghọ ame uvuẹn ehion ẹdẹ na, ame e vwo omefuon ọrhẹ evwẹnvuọn, fọkime ame i rheri taghene ame i ha ọsoso omẹgbanhon ame wian rẹn Jehova. Ame a ji mẹrẹn obọdẹn aghọghọ fọkiẹ igbehian ame vwori ọrhẹ oborẹ ame i ru kugbe.”—Mark 10:29, 30.

9. Me yẹ omizu ọmase owu ro vwo ebẹnbẹn egbogbanhon o ruru nọ sabu kerabọ owian Uvie na, me yo nerhumie rhe?

⁹ Ọwan a mẹrẹn aghọghọ uvuẹn ogame i Jehova udabọ ebẹnbẹn dede. Jerẹ udje, Mirreh ro rhiẹ omizu ọmase rọ kpako ne re esa ye o hwu ne uvuẹn West Africa, nọ ruotọre nẹ iruo yi ro rhiẹ idọkitọ, ji tuẹn owian ọkobaro rhọ. Mirreh o vwo emiamo ọgbogbanhon re se arthritis, rọ lẹrhiẹ bẹn riẹn rọ nọ nya, omarana unọke owu ọvo yọ sabu ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa. Ọrẹn, ọ sabu ghwọghọ ọke buebun uvuẹn aghwoghwo afiede. Habaye, o vwo ẹrharhumu bru ọrhẹ erẹ ọye ọ ha i Baibol yono buebun, ọ nyoma ifonu yono ezẹko. Me yo mwu i Mirreh wian rẹn Jehova rhọ? Nọ tare, “Mi vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ Kristi Jesu omamọ. Mia ji nẹrhomo ọke ephian taghene Jehova ọ ha userhumu mẹ ruẹ ekete omẹgbanhon mẹ o teri uvuẹn ogame ọnẹyen.”—Matt. 22:36, 37.

10. Jerẹ oborẹ ọ ha 1 Peter 5:10, me yẹ eri homakpahontọre ina mẹrẹn mie i Jehova?

¹⁰Ọwan a mẹrẹn iyono erọrọ mie i Jehova. Kenny, ro rhiẹ ọkobaro rọ ga obẹ Mauritius, ọ mẹrẹn ọnana rhiẹ urhomẹmro. Ọke ro yono urhomẹmro na, nọ nyaji isukuru ọduado rọ nyavwo, no bromarhame, ji tuẹn owian Uvie na vuọnvuọn rhọ. Nọ tare, “Mia damoma nyerẹn lele ẹmro ọmẹraro Isaiah, rọ tare: ‘Mẹmẹ na! Dje mẹ!’ ” (Isa. 6:8) Kenny o vwobọrhọ owian ebanbọn sansan ne, ọ ji ha userhumu phia rhian ẹbe ukoko na sansan rhẹ edjadjẹ ye. Kenny nọ tare, “A yẹre mẹ uyono ri ha userhumu mẹ vwo ena mia sabu wian ewian mẹ gba.” Ọrẹn, o yono vrẹn ọrẹ ọnọ ghwa rhe ewian yen wian. Nọ ji habaye, “Mi yono kpahen ekete mi na sabu wian te, ọrhẹ iruemru ro fori mi vwo ne mi sabu rhiẹ omamọ odibo i Jehova.” (Se 1 Peter 5:10.) Wu na sabu ni erhirhiẹ ọnọ so, sẹ wu na sabu homakpahontọre nẹ i Jehova o yonuo rhọ?

11. Me yẹ imizu emẹse ri ha South Korea i ruru nẹ aye i sabu vwobọrhọ owian aghwoghwo na, me yo nerhumie rhe? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹¹ Ihworho ri rhiẹ Iseri Jehova ọke jijiri ne, i mẹrẹn erere nẹ uyono ra yẹre aye ọke ra damu ena ekpokpọ. Uvwre ọke emiamo i COVID-19, ekpako ri ha ukoko owu obẹ i South Korea, i rha ya: “Imizu ezẹko ri rorori taghene aye i sabu vwobọrhọ aghwoghwo na  fọkiẹ emiamo, na sabu ruie vwana nyoma ividio. Imizu emẹse awansa ri vrẹn ẹgbukpe 80 ne, ni yono kpahen ona ọkpokpọ ọnana, ji tuẹn ẹkwaphiẹrhotọre aye ine vwobọrhọ ye, joma i kẹdẹkẹdẹ.” (Ps. 92:14, 15) Wu na sabu kerabọ owian Uvie na ne wu mẹrẹn orhorhomu i Jehova rhọ? Roro kpahen idjaghwẹ ezẹko ri na ha userhumu wẹn nyamwu ẹkẹ ọrana.

12. Me yi Jehova o ve rẹn ihworho ri hẹrosuiẹ?

¹²Hẹroso i Jehova. Ọye o veri rọ nọ ha ebrurhọ buebun rẹn ọwan arha hẹrosuiẹ, ji ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri uvuẹn ogame ọnẹyen. (Mal. 3:10) Omizu owu re se Fabiola, ro rhirhiẹ i Colombia, ọ mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ ha ẹmriẹn te orugba uvuẹn erhirhiẹ ọnẹyen. Ọye ọ guọlọ ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian ogege ro bromarhame hin. Ọrẹn, ọye yọ wian hẹrote esa ye ọrhẹ emọyen awansa. Omarana, ọke rọ wian te ọke rọ nọ ruotọre ne, nọ nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu riẹn. Nọ tare: “Ọ ha ọke jijiri na ki kwosa rẹ ohworho ọ ruotọre nẹ iruo riẹn, ọrẹn ọnẹmẹ ubiamo owu ọyẹ a tuẹn osa ẹkwarhọ mẹ. Ọnana ọ họhọ igbevwunu!” Ibiamo eva ọke oru, nọ tuẹn owian ọkobaro rhọ. Vwana ọ vrẹn ẹgbukpe 70 ne, ọ ji wian owian ọkobaro na ẹgbukpe rọ vrẹn 20 ne. Uvwre ọke ọrana, ọ ha userhumu rẹn awan ẹrẹnren mwuovwan omebrurhame. Fabiola nọ tare: “Dedevwo oma ọ ghwọghe mẹ ọkezẹko, ọrẹn Jehova ọ ha userhumu mẹ nyamwuẹ ẹkwaphiẹrhotọre mẹ.”

13-14. Idje ego yi na ha userhumu rẹn ọwan hẹroso i Jehova ji homakpahontọre?

 ¹³Yono nẹ idje ihworho ri hẹroso i Jehova. Baibol na o vwo idje ihworho ri wian gbanhon uvuẹn ogame i Jehova. Uvuẹn idje buebun, idibo i Jehova enana i kpare udjoghwẹ ọrukaro vwẹre bọmọke i Jehova ọ ki ha ebrurhọ rẹn aye. Jerẹ udje, ọke Abraham o nẹ amwa ye hin—“dedevwo o rhe ekete rọ nya-a,”—ọyẹ i Jehova ọ ha ebrurhọ riẹn. (Heb. 11:8) Ọke i Jacob o lele ọmakashe mwu ewerin hin, ọye ọ mẹrẹn ebrurhọ oghẹnrensan. (Gen. 32:24-30) Ọke agbamwa Israel a guọlọ ruẹ Otọre Ive na, irherẹn na i fiẹ aghwẹ aye rhẹ uvuẹn Urhie i Jordan na vwẹre, ihworho na i ki sabu danvrẹn.—Josh. 3:14-16.

¹⁴ Wu na ji sabu mẹrẹn erere nẹ idje imizu ri hẹroso i Jehova ji homakpahontọre inyenana. Jerẹ udje, omizu ọhworhare owu re se Payton ọrhẹ aniẹ re se Diana, a riamerhen isese kpahen imizu ri kerabọ owian aghwoghwo aye, jerẹ eri ha ẹbe ri vwo irhomu-ẹmro na “Aye i Homakpahontọre Ya Ga.” * Payton ọrhọ ta: “Ọke ame e se iyẹnrẹn na, nọ họhọre taghene ame e ni ohworho rọ riẹ emaren rọ merhenren. Ọke ame e nie rhọ, ame ne ji vwo ẹhẹn ame ina damiẹ, nẹ ame i ‘mẹrẹn oborẹ i Jehova o rhomu te.’ ” Ọke oru, Payton ọrhẹ Diana ni kwa ya ga ekete ra mai guọlọ userhumu. Wu se irhomu-ẹmro erana ne? Wu ji ni ividio na Witnessing in Isolated Territory—Australia ọrhẹ Witnessing in Isolated Territory—Ireland ri uvuẹn jw.org? Ekwakwa enana ina ha userhumu wẹn guọlọ izede wu ne ru kerabọ owian aghwoghwo na.

15. Marhẹ obọdẹn igbehian ine ru ha userhumu rẹn ọwan?

¹⁵Djẹ obọdẹn igbehian. E vwo ẹhẹn ra na riẹ emaren ọkpokpọ orhianẹ e kwomakugbe ihworho ra riamerhiẹn. Omaran ọ ji havwọ, erhe kwomakugbe imizu ra ga i Jehova ọke vuọnvuọn, na ji guọlọ izede re ne kerabọ owian aghwoghwo na. Esa ọrhẹ ane owu re se Kent ọrhẹ Veronica, i mẹrẹn ọnana rhiẹ urhomẹmro. Kent nọ tare, “Igbehian ame ọrhẹ ihworho ekrun ame, a ha urhebro rẹn ame nẹ ame i kerabọ owian aghwoghwo ame. Ame i mẹrẹnvwrurhe taghene re kwomakugbe imizu ra ha Uvie na karo, ọ yẹre ame omwemẹ ame ina damu emru ọkpokpọ.” Kent ọrhẹ Veronica a ga ẹrhẹ ekobaro oghẹnrensan uvuẹn Serbia vwana.

16. Jerẹ oborẹ udje i Jesu o djephia uvuẹn Luke 12:16-21, mesoriẹ o fo ne rhe ze izobo?

¹⁶Ze izobo rẹn Jehova. O fo na kpariroro vrẹn kemru kemru ra merhen ọwan oma, na ki ga i Jehova-a. (Eccl. 5:19, 20) Ọrẹn, erhe tirierhumu re ne ru rhọ uvuẹn ogame i Jehova, ana sabu họhọ ọhworhare rọ ha udje i Jesu ro ruẹ oborẹ ọsọre, fọkime ọ guọlọ riakpọ vuọnvuọn, ọrẹn ọdamerhọ Osolobrugwẹ-ẹ. (Se Luke 12:16-21.) Omizu ọhworhare owu re se Christian, ro rhirhiẹ France, nọ tare, “Mi vwe tiobọnu ọke ọrhẹ omẹdamu ro fori rẹn Jehova ọrhẹ ekrun mẹ-ẹ.” Omarana, ọye ọrhẹ aniẹ ni brorhiẹn aye ine vwobọrhọ owian ọkobaro. Ọrẹn, nẹ aye i sabu nyamwu ẹkẹ ọnana, aye ni nyaji iruo aye vwo. Nẹ aye i sabu hẹrote oma aye, aye ni tuẹn owian re ruẹ ekwakwa fuan rhọ, ji vwo ẹhẹn otemẹ kpahen ibiẹ igho aye a mẹrẹn. Aye i mẹrẹn erere nẹ orhienbro aye? Christian nọ tare, “Ame na riamerhen owian aghwoghwo na vwana, oma ọ ji merhen ame ọke ame a mẹrẹn ẹrharhumu bru ọrhẹ ihworho  ame a ha i Baibol yono, re yono kpahen Jehova.”

17. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan ja damu ona ọkpokpọ uvuẹn aghwoghwo na?

¹⁷Mwuegbe wu na damu ena aghwoghwo sansan. (Acts 17:16, 17; 20:20, 21) Shirley, ọkobaro ro rhirhiẹ United States, o ruẹ ewene kpahen owian aghwoghwo na uvwre emiamo i COVID-19. Ọke ukaro, o ru sikiẹnsikẹn rọ nọ ha ifonu ghwoghwo. Ọke oniruo okinhariẹ ọ ha uyono phia kpahen oborẹ ene ruie lele, Shirley nọ nyoma ifonu ghwoghwo ọke ephian. Nọ tare: “Ọke ukaro, ofẹn o mwurun mẹ, ọrẹn vwana mia riamerhiẹn ne. Ame a sabu ghwoghwo rẹn ihworho buebun ne, vrẹn ọke re ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa!”

18. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan orhianẹ ọ bẹn re ne kerabọ owian Uvie na?

¹⁸Bru ẹkẹ ne wu ji damoma wian kpahiẹn. Arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, o fori na nẹrhomo ji dabu roro kpahen oborẹ ene ru kwaphiẹ aye rhọ. (Prov. 3:21) Sonia, rọ ga ẹrhẹ ọkobaro rhẹ ẹko ra djẹ edjadjẹ Romany uvuẹn Europe, ọrhọ ta: “Ọ lọhọ mẹ mi rha ya ẹkẹ mẹ rhẹ ọbe, ji sẹrorẹ ọbe na rhẹ ekete mi na kiki mẹriẹn. Mi vwo oborẹ mi sinrin jerẹ izede eva ri riẹ ekete sansan rhẹ oberun imẹdjẹ mẹ. Ọke mia guọlọ brorhiẹn, ni mie ni izede eva na, ji roro sẹ orhienbro mẹ ọnọ ha userhumu mẹ nyamwu ẹkẹ mẹ.” Sonia ọ damoma sẹrorẹ uruemru ro serhọ kpahen ebẹnbẹn ro vwori. Nọ tare, “Erhirhiẹ ekpokpọ ina sabu họhọ ugbomoghwa ro gberẹ izede mẹ, yanghene ibriji rọ nọ ha userhumu mẹ sabu nyamwu ẹkẹ mẹ.”

19. Me yo fori ne brorhiẹn yen?

¹⁹ Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn ọwan nyoma izede buebun. Ana sabu djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ebrurhọ enana nyoma ana damoma rhua ujiri vwe yi. (Heb. 13:15) Ọrana ọnọ sabu surhobọmwu ọrẹ ana guọlọ izede ekpokpọ ene ru kerabọ owian Uvie na, rọ nọ lẹrhẹ ọwan mẹrẹn ebrurhọ buebun mie i Jehova. Kẹdẹkẹdẹ, jenẹ a guọlọ izede ene ru “mẹriẹnvwrurhe taghene i Jehova omamọ ohworho.” Ọke ọrana na na họhọ i Jesu, rọ tare: “Emaren mẹ ọrẹ mi ne ru ọhọre ohworho ro djeri mẹ rhe, jeghwai wian owian yen hin.”—John 4:34.