Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 34

E Faapefea Ona Tatou Tofo i le Lelei o Ieova?

E Faapefea Ona Tatou Tofo i le Lelei o Ieova?

“O outou le nuu e, inā outou tofo ia ma iloa ai e lelei Ieova; e fiafia foʻi le tagata e sulufaʻi atu iā te ia.”​—SALA. 34:8, NWT.

PESE 117 Le Uiga o le Agalelei

AOTELEGA *

1-2. E tusa ai ma le Salamo 34:8, e faapefea ona tatou iloa e lelei Ieova?

SEʻI faapea ua avatu e se isi iā te oe se meaʻai e te leʻi ʻai muamua ai. E mafai ona e aʻoaʻoina se mea e faatatau i lenā meaʻai, e ala i le vaai ma sogisogi i ai, pe e fesili po o ā mea o loo faia ai le meaʻai. E mafai foʻi ona fesili po o le ā le auala na kuka ai, po o le fesili foʻi i isi mo so latou manatu e faatatau i lenā meaʻai. Peitaʻi, e na o le pau le auala e mautinoa ai e te fiafia i lenā meaʻai, o lou tofo i ai.

2 E mafai ona tatou aʻoaʻoina se mea e faatatau i le lelei o Ieova, pe a faitau le Tusi Paia ma a tatou lomiga. Po o le faalogologo atu i faamatalaga a isi e faatatau i faamanuiaga ua latou maua mai iā Ieova. Peitaʻi, e tatou te maua le malamalamaaga moni e faatatau i le lelei o Ieova, pe a tatou “tofo” i ai. (Faitau le Salamo 34:8.) Seʻi fai se faataʻitaʻiga i le auala e tatou te faia ai lenā mea. Seʻi faapea e tatou te mananaʻo e auauna iā Ieova faataimi atoa, ae e manaʻomia ona faafaigofie o tatou olaga ina ia ausia ai lenā sini. Atonu e masani ona e faitau i folafolaga a Iesu e saunia e Ieova mea moni lava e tatou te manaʻomia, pe a faamuamua manaʻoga o le Malo. Ae e tatou te leʻi tofo lava i le faataunuuina o lenā folafolaga. (Mata. 6:33) Talu ai e tatou te faatuatua i le folafolaga lenā a Iesu, ua tatou taumafai ai e faaitiitia le faaaluina o tupe, fai ni fetuunaʻiga i a tatou galuega totogi, ma faateleina lo tatou taimi i le talaʻiga. A o tatou faia na mea, ua tatou tofo ai i le moni o lenā folafolaga, e tausia moni lava e Ieova o tatou manaʻoga. O le faia faapea, ua tatou “tofo” ai i le lelei o Ieova.

3. E tusa ai ma le Salamo 16:1, 2, o ai e faamanuiaina i le lelei o Ieova?

3 “E agalelei Ieova i mea uma lava,” e oo foʻi iā i latou e lē iloa o ia. (Sala. 145:9; Mata. 5:45) Ae e matuā faamanuiaina e Ieova i latou e alolofa ma auauna iā te ia ma o latou ola atoa. (Faitau le Salamo 16:1, 2.) Seʻi o tatou talanoaina nisi o auala ua aogā ai iā i tatou le lelei o Ieova.

4. E faapefea ona faaalia e Ieova lona lelei iā i latou ua amata ona vavalalata atu iā te ia?

4 O taimi uma e tatou te faatatauina ai mea ua tatou aʻoaʻoina mai iā Ieova, o le faaleleia foʻi lenā o tatou olaga. A o tatou aʻoaʻoina e faatatau iā Ieova ma atiaʻe le alofa mo ia, o le a fesoasoani mai Ieova iā i tatou e teena mafaufauga ma gaoioiga na tatou faia muamua e lē fiafia i ai lona finagalo. (Kolo. 1:21) O le tuuina atu o i tatou iā Ieova ma papatisoina e tatou te tofo atili ai i le lelei o Ieova. E aumai foʻi e Ieova iā i tatou nisi mea lelei e pei o se lotofuatiaifo lelei, ma se faauōga māfana ma ia.​—1 Pete. 3:21.

5. E faapefea ona tatou tofo i le lelei o Ieova i la tatou talaʻiga?

5 E faaauau pea ona tatou tofo i le lelei o Ieova pe a tatou auai i le galuega talaʻi. Po o oe o se tagata matamuli? O le toʻatele o tagata o Ieova e matamumuli. A o leʻi avea oe ma auauna a Ieova, atonu e te leʻi mafaufauina e mafai ona e tuʻituʻi i le fale o se tagata e te lē masani ai, ma faasoa atu iā te ia se feʻau e lē fiafia i ai le toʻatele. I aso nei, ona o le fesoasoani a Ieova ua e talaʻi ai e lē aunoa ma e olioli i le talaʻiga. Ua e lagonaina le fesoasoani a Ieova iā te oe i le tele o auala. Pe a tetee mai se tagata i le talaʻiga, e fesoasoani Ieova e faatoʻafilemu ou faalogona. Ua fesoasoani foʻi Ieova ina ia e manatua se mau talafeagai e faasoa atu i se tagata fiafia. Ua foaʻi foʻi e Ieova iā te oe le malosi e faaauau ai pea ona talaʻi, e ui i le lē tali lelei mai o tagata i le oganuu.​—Iere. 20:7-9.

6. Ua faapefea ona faamaonia le lelei o Ieova i toleniga ua ia saunia?

6 Ua faaali mai e Ieova lona lelei, e ala i le toleni o i tatou mo le faiva. (Ioa. 6:45) I sauniga amata o le vaiaso, e tatou te faalogologo ai i taulimaga faataʻitaʻi ua saunia lelei, ma e faalaeiauina i tatou ina ia faaaogā na taulimaga i la tatou faiva. I le taimi muamua, atonu e tatou te faatalatū e faaaogā se mea fou, ae pe a tatou faataʻitaʻia lenā mea fou o le a tatou iloa ai e fiafia tagata o le oganuu e faalogo i ai. E faalaeiauina foʻi i tatou i sauniga ma tauaofiaga, ina ia faia se sao i isi vala o le faiva e tatou te leʻi faataʻitaʻia muamua. E lē faigofie ona fai lenā mea ae pe a tatou faataʻitaʻia, ua tatou avatu iā Ieova se mea e faamanuia i ai. Seʻi o tatou talanoaina nisi o faamanuiaga e tatou te maua, pe a faataʻitaʻi nisi o auala fou ina ia faia le mea sili e auauna ai iā Ieova, po o ā lava luʻi e tatou te fesagaʻia. O le a tatou talanoaina foʻi auala e faalautele atu ai la tatou faiva.

E FAAMANUIA E IEOVA I LATOU E MAUFAATUATUAINA O IA

7. O ā faamanuiaga e tatou te maua pe a tatou galulue mamafa e faalautele atu la tatou faiva?

7 E tatou te matuā vavalalata ai iā Ieova. Seʻi mātau le faaaʻoaʻoga a se toeaina e igoa iā Samuel, * o loo auauna faatasi ma lana avā i Colombia. Na auauna fiafia lenei ulugalii o ni paeonia i le la faapotopotoga, ae na la mananaʻo e faalautele atu le la auaunaga e ala i le fesoasoani i se faapotopotoga na tele ai le manaʻoga. O lea, na la faia ai ni faataulaga ina ia ausia ai lenā sini. Na faapea mai Samuel: “Na ma faatatauina le Mataio 6:33, ma lē toe faatauina ai mea e ma te lē manaʻomia moni. Ae o le mea e sili ona faigatā, o le tuua lea o le ma fale. Na fausia lenā fale i le auala na ma mananaʻo ai, ma e leʻi iai se ma aitalafu i le faletupe.” Na iloa ane e lenei ulugalii, e itiiti lava se tupe e la te manaʻomia e tausia ai o la manaʻoga i lo la tofiga fou. Na faapea atili mai Samuel: “Ua ma vaaia le taʻitaʻiga a Ieova iā i maʻua ma lana tali i a ma tatalo.” Ua ma lagonaina lana faamaoniga ma lona alofa, i auala e ma te leʻi tofo muamua ai. Pe e mafai ona faalautele atu lau faiva i nisi auala? O le faia faapea, e mautinoa o le a e vavalalata atu ai iā Ieova, ma o le a ia tausia oe.​—Sala. 18:25.

8. O le ā e te aʻoaʻoina mai i faamatalaga a Ivan ma Viktoria?

8 E tatou te maua ai le olioli i la tatou auaunaga. Seʻi mātau faamatalaga a Ivan ma Viktoria, o se ulugalii paeonia o loo auauna i Kyrgyzstan. Na faafaigofie le auala na ola ai lenei ulugalii, ina ia mafai ona la tauofo i so o se tofiga e tofia i ai i laʻua, e aofia ai galuega faufale. Na faapea mai Ivan: “Na ma galulue mamafa i so o se tofiga na ma maua. E ui e uma ane le aso ua ma lē lavavā, ae na ma lagona le fiafia ma le faamalieina ona na ma iloa sa faaalu lo ma malosi e auauna ai iā Ieova. Na ma maua foʻi le olioli i uō fou na ma maua, ma mea mananaia na ma tofo i ai.”​—Mare. 10:29, 30.

9. O le ā na faia e se tuafafine na fesagaʻia luʻi faigatā ina ia faalautele ai lana faiva, ma o ā iʻuga na oo i ai?

9 E tatou te maua le olioli i le auaunaga iā Ieova, e tusa lava pe e tatou te fesagaʻia luʻi. O se faataʻitaʻiga, o se tuafafine ua oti lana tane e igoa iā Mirreh mai i Aferika i Sisifo. Na litaea o ia mai i lana galuega o se fomaʻi ma amata ai ona paeonia. Na maua Mirreh i se maʻi na matuā tigā ai ona vae ma ona lima, ma na faigatā ai ona savali. E na o le itula e mafai ona ia faaaluina i le galuega talaʻi mai lea fale i lea fale. Ae na mafai ona ia faaaluina le tele o le taimi i talaʻiga i nofoaga faitele, ma na tele ana toe asiga ma suʻesuʻega faale-Tusi Paia, o nisi na ia fesootaʻi ai i le telefoni. O le ā na uunaʻia ai Mirreh e faalautele atu lana auaunaga? “Na matuā faatumulia aʻu i le alofa mo Ieova ma Iesu Keriso. Ou te tatalo e lē aunoa iā Ieova e fesoasoani mai iā te aʻu ina ia ou faia le mea ou te mafaia e auauna ai iā te ia.”​—Mata. 22:36, 37.

10. E tusa ai ma le 1 Peteru 5:10, o le ā e maua e i latou e faaavanoa i latou lava mo le auaunaga iā Ieova?

10 E tatou te maua ai isi toleniga mai iā Ieova. Na tofo Kenny o se paeonia o loo auauna i Mauritius, i le moni o lenā faamatalaga. Ina ua ia maua le upu moni, na ia tuua loa le Iunivesite. Na papatiso o ia ma amata lana auaunaga faataimi atoa. Na ia faapea mai, “Ou te taumafai e faatatau upu a le perofeta o Isaia i loʻu olaga, lea na ia faapea mai: ʻO aʻu lenei! Inā auina atu ia aʻu!’” (Isa. 6:8) E tele galuega faufale na galue ai Kenny, ma na fesoasoani foʻi o ia e faaliliu lomiga faale-Tusi Paia i lana gagana. Na toe faapea mai Kenny, “Na toleniina aʻu i tomai na ou manaʻomia e faataunuu ai oʻu tofiga.” Ae e lē na o tomai i le faatinoina o galuega na toleni ai Kenny. Na ia faapea atili mai, “Na ou aʻoaʻoina foʻi e iai mea e lē mafai ona ou faia, ma e iai foʻi uiga e manaʻomia ona ou atiaʻe ina ia avea ai aʻu ma auauna faamaoni a Ieova.” (Faitau le 1 Peteru 5:10.) Aiseā e lē iloilo ai lou tulaga pe e mafai ona faaavanoa oe ina ia maua isi toleniga mai iā Ieova?

O se ulugalii o loo talaʻi i se nofoaga o loo tele ai le manaʻoga mo tagata talaʻi o le Malo; o se tuafafine talavou o loo galue i le fausiaina o se Maota mo Sauniga; o se ulugalii matutua o loo auai i le talaʻiga e faaaogā ai le telefoni. Ua latou maua uma le olioli mai i le faiva (Tagaʻi i le palakalafa e 11)

11. O ā taumafaiga na faia e o tatou tuafāfine i Korea i Saute ina ia auai ai i le talaʻiga, ma o ā iʻuga na oo i ai? (Tagaʻi i le ata i le faavaa.)

11 E mafai foʻi e Molimau ua iai le poto masani ona maua aogā mai i toleniga, pe a faaavanoa i latou mo se isi vala fou o le auaunaga. A o pipisi le faamaʻi o le KOVITI-19, na tusi mai le ʻautoeaina o se faapotopotoga i Korea i Saute: “Na manatu nisi e lē mafai ona auai i le talaʻiga ona o maʻi o le tino, ae ua mafai nei ona latou talaʻi e faaaogā ai polokalame i le Initaneti. E toʻatolu ni tuafāfine ua pe ā ma le taʻi 80 tausaga le matutua, ua latou aʻoaʻoina lenei auala fou ma o loo mafai ai ona latou auai i le talaʻiga e toetoe a o aso uma.” (Sala. 92:14, 15) Pe e te manaʻo e faalautele atu lau faiva, ma atili ai ona e tofo i le agalelei o Ieova? Seʻi o tatou iloiloina nisi o mea e mafai ona e faia ina ia ausia ai lenā sini.

AUALA E FAALAUTELE ATU AI LAU FAIVA

12. O le ā ua folafola mai e Ieova mo i latou e faalagolago iā te ia?

12 Ia faalagolago iā Ieova. Na folafola mai e Ieova o le a ia liligi ifo faamanuiaga, pe a tatou maufaatuatuaina o ia ma faia le mea sili e tatou te auauna ai iā te ia. (Mala. 3:10) Na molimauina e Fabiola o se tuafafine mai Colombia le auala na faataunuuina ai e Ieova lenei folafolaga iā te ia. Na manaʻo Fabiola e auauna o se paeonia sauatoa ina ua faatoʻā uma lava ona papatiso. Ae o lana galuega na tausia ai lona toʻalua ma lana fanau e toʻatolu. Ina ua agavaa le tuafafine e litaea mai i lana galuega, na ia tatalo faatauanau ai iā Ieova mo le fesoasoani. Na ia faapea mai: “E masani lava e umi se taimi e faatali ai faatoʻā maua se penisione. Ae e na o le tasi le masina na ou talosaga ai, ae maua loa laʻu penisione. O se matuā vavega lava lenei mea!” Na amata ona paeonia Fabiola i le lua masina mulimuli ane ai. Ua 70 ma ona tupu nei ona tausaga, ae ua silia ma le 20 tausaga o paeonia. Talu mai lenā taimi, e toʻavalu tagata na ia fesoasoani i ai e papatiso. Na faapea mai o ia: “E ui e iai taimi ou te lagona ai le vaivai, ae e fesoasoani mai Ieova i aso uma ina ia faaauau pea ona ou paeonia.”

Na faapefea ona faaalia e Aperaamo ma Sara, Iakopo, ma ositaulaga na sopoʻia le vaitafe o Ioritana, lo latou maufaatuatuaina o Ieova? (Tagaʻi i le palakalafa e 13)

13-14. O ā faaaʻoaʻoga e fesoasoani iā i tatou e maufaatuatuaina ai Ieova ma faalautele ai la tatou faiva?

13 E tatou te maua aogā mai iā i latou e faalagolago iā Ieova. E tele faaaʻoaʻoga i le Tusi Paia, o i latou na galulue mamafa i le auaunaga iā Ieova. O le tele o na faaaʻoaʻoga, na latou faia muamua ni gaoioiga faatoʻā maua ai faamanuiaga a Ieova. O se faaaʻoaʻoga, na faatoʻā faamanuia Ieova iā Aperaamo ina ua ia tuua lona aiga, “e ui lava e lē iloa le mea o loo alu i ai.” (Epe. 11:8) Na faatoʻā maua foʻi e Iakopo le faamanuiaga ina ua uma ona la tauivi ma se agelu. (Kene. 32:24-30) Ina ua sauni le nuu o Isaraelu e ulu atu i le Nuu o le Folafolaga, na faatoʻā mafai ona sopoʻia e le nuu le vaitafe aave o Ioritana ina ua tutū vae o ositaulaga i totonu o le vaitafe.​—Iosua 3:14-16.

14 E tatou te maua foʻi aogā mai i faaaʻoaʻoga a Molimau i aso nei na faalagolago iā Ieova ma faalautele atu la latou auaunaga. E fiafia le uso o Payton ma lana avā o Diana e faitau e faatatau i o tatou uso ma tuafāfine na faalautele atu la latou auaunaga iā Ieova, e pei o i latou o loo taʻua i le faasologa o mataupu “Ua Lotomalilie e Ofo Atu i Latou Lava.” * Na faapea mai Payton: “Ina ua ma faitauina mea na tutupu iā i latou, na pei lava o loo ma matamata i se tasi o loo ʻai fiafia sana meaʻai manaia. O le umi e ma te matamata ai o le faateleina foʻi lenā o lo ma mananaʻo e ʻtofo ma iloa ai e lelei Ieova.’” Mulimuli ane, na siitia ai Payton ma Diana e auauna i le vaipanoa o loo tele ai le manaʻoga. Pe na e faitau i lenā faasologa o mataupu? Pe na e matamata i vitiō Talaʻiga i Oganuu Maotua​—Ausetalia ma le Talaʻiga i Oganuu Maotua—Aialani o loo i le jw.org? O nei vaega, e fesoasoani iā te oe e saʻili ai auala e mafai ona faalautele ai lau auaunaga.

15. E faapefea ona fesoasoani iā i tatou le faauō iā i latou e auauna iā Ieova?

15 Ia faauō iā i latou e saʻili muamua le Malo. E faigofie ona tatou fia aai i se meaʻai fou, pe a tatou faatasitasi ma i latou e fiafia i lenā meaʻai. E faapena foʻi ona tatou mananaʻo e saʻili auala e faalautele atu ai la tatou auaunaga i le Atua, pe a tatou faauō atu iā i latou e faamuamua le auaunaga iā Ieova i o latou olaga. Na iloa e se ulugalii e igoa ia Kent ma Veronica le moni o lenā mea. Na faapea mai Kent: “Na faalaeiau i maʻua e a ma uō ma tauaiga ina ia faataʻitaʻi auala fou e auauna ai iā Ieova. Na ma iloa ai o le faauō ma i latou e saʻilia muamua le Malo, na ma maua ai le mautinoa e faataʻitaʻi isi vala fou o le auaunaga.” O loo auauna nei Kent ma Veronica o ni paeonia faapito i Serbia.

16. E tusa ai ma le talafaatusa a Iesu i le Luka 12:16-21, aiseā e tatau ai ona tatou lotomalilie e fai faataulaga?

16 Ia faia ni faataulaga mo Ieova. E lē manaʻomia ona tuua mea uma e tatou te fiafia i ai, ina ia faafiafia ai Ieova. (Fai. 5:19, 20) Peitaʻi, pe afai e tatou te faatalatū i le faalautele atu o la tatou auaunaga i le Atua ona e tatou te lē mananaʻo e fai ni faataulaga, e tatou te ono faia le mea sesē na faia e le tamāloa i le talafaatusa a Iesu, na ola o ia i se olaga sologa lelei ae e leʻi ano i le auaunaga i le Atua. (Faitau le Luka 12:16-21.) Na faapea mai Christian o se uso e nofo i Falani, “Ou te leʻi faaaogāina lelei loʻu taimi ma loʻu malosi e auauna ai iā Ieova, ma uaʻi atu ai i laʻu avā.” Na la filifili loa ma lana avā e auauna o ni paeonia. Ae na manaʻomia ona la faamavae mai i a la galuega ina ia ausia ai lenā sini. Na la amataina se tamaʻi pisinisi faamamā ina ia tausia ai o la manaʻoga, ma na la aʻoaʻoina ai foʻi le lotomalie i mea ua maua. Na faapea atili mai Christian, “Ua sili atu lo ma olioli i le ma auaunaga i le taimi lenei, ma ua ma fiafia foʻi i le vaai atu ua aʻoaʻoina e ma suʻesuʻega ma toe asiga le tele o mea e faatatau iā Ieova.”

17. O le ā e ono taofia ai i tatou i le faataʻitaʻi o se vala fou o le auaunaga i le faiva?

17 Ia lotomalie e faataʻitaʻi isi vala fou o le auaunaga. (Galu. 17:16, 17; 20:20, 21) Na toe fetuunaʻi e Shirley o se paeonia i le Iunaite Setete lana auaunaga, i le taimi o le faamaʻi o le KOVITI-19. Muamua, na faatalatū Shirley i le faaaogāina o le telefoni e talaʻi ai. Ae ina ua maua e Shirley toleniga mai i le asiasiga a le ovasia matagaluega, na amata ai ona ia faaaogāina e lē aunoa lenei vala e molimau atu ai. Na faapea mai Shirley: “Na ou lagona le fefe i le amataga, ae i le taimi lenei ua ou matuā fiafia lava e faaaogā lenei vala o le auaunaga. Ua toʻatele atu tagata e matou te talaʻi ai nai lo o le talaʻiga i le fale i le fale!”

18. O le ā e fesoasoani iā i tatou e fesagaʻia ai luʻi a o tatou taumafai e faalautele atu la tatou faiva?

18 Ia fai se faasologa ma tausisi i ai. Pe a tatou fesagaʻia faafitauli, e tatou te tatalo mo le fesoasoani ina ia maua le mafaufau lelei e foʻia ai lenā faafitauli. (Faata. 3:21) Ua faapea mai Sonia o se paeonia sauatoa o loo auauna i se vaega i Europa e tautatala i le gagana Romany: “Ou te fiafia e tusi i se pepa aʻu faasologa o mea e fai, ma faapipii i se mea e mafai ona ou iloa atu ai i taimi uma. Ou te faapipiiina i luga o laʻu pusa toso se ata tusi o se auala magalua. Pe a fai saʻu filifiliga, ou te vaai i na auala ma mafaufau po o fea o na auala o le a iʻu i ai laʻu filifiliga.” E taumafai Sonia ina ia iai pea se vaaiga saʻo e faatatau i faafitauli e na te fesagaʻia. Ua faapea atili mai o ia, “O so o se luʻi fou lava ou te fesagaʻia, e mafai ona avea ma pa puipui e taofia ai aʻu mai i le ausia o oʻu sini, pe avea foʻi o se auala laupapa e fesoasoani iā te aʻu e ausia ai na sini. E faalagolago lava i le auala ou te vaai ai i lenā luʻi.”

19. O le ā la tatou filifiliga e tatau ona fai?

19 E tele auala o loo faamanuia ai Ieova iā i tatou. E faaalia lo tatou matuā talisapaia o na faamanuiaga i le faia o mea uma e tatou te mafaia e viia ai Ieova. (Epe. 13:15) E ono aofia i na mea uma lo tatou faataʻitaʻia o auala fou e faalautele atu ai la tatou faiva, ma o le a tatou maua ai nisi faamanuiaga. I aso taʻitasi seʻi o tatou saʻili nisi auala e tatou te ʻtofo ma iloa ai e lelei Ieova.’ O le faia faapea, o le a tatou pei ai o Iesu na fetalai o ia: “O laʻu meaʻai, o le faia lea o le finagalo o lē na auina mai aʻu, ma faaiʻu lana galuega.”​—Ioa. 4:34.

PESE 80 Ia Tofotofo ma Iloa e Lelei Ieova

^ pala. 5 O Ieova o le Puna o mea lelei uma. E na te saunia mea lelei mo tagata uma, e oo lava i tagata amioleaga. Ae e sili atu ona fiafia o ia e faia mea lelei, mo ona tagata tapuaʻi faamaoni. I lenei suʻesuʻega, o le a tatou iloiloina ai auala o loo faaalia ai e Ieova lona lelei i ana auauna. O le a tatou iloiloina foʻi se auala faapitoa ua tofo ai i latou o loo faalautele atu la latou faiva i le lelei o Ieova.

^ pala. 7 Ua suia nisi o igoa.

^ pala. 14 O lenei faasologa o mataupu, ua lolomiina i Le Olomatamata i le jw.org. Tagaʻi i le MOLIMAU A IEOVA > MEA NA TUTUPU > AUSIA SINI FAALEAGAGA.