1-2. (a) Ngetyi tyipopia Provérbios 16:31, oñgeni tuna okutala ovakuatate vetu vakulupa? (b) Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

KO Estados Unidos kuna omphangu imwe iyungwa upondola okuvasa onodiamande poluhandya vala. Mahi onondiamande ombo nkhele mbasila. Mokonda yotyo vamwe vapondola okumbumona mahi avahanoñgonoka okuti onondiamande.

² Ovakuatate vetu nonomphange vakulupa, navo vekahi ngonondiamande; vesukisa unene. Ondaka ya Huku yeeleka onohuki mbavo ononthuelu notyaka tyouwa. (Tanga Provérbios 16:31; 20:29) Ovakuatate vakulupa olumono mahi ngomunthu utala onondiamande mbasila ehesuku nambo, nonthue tupondola okuhesuku navo. Tyina ovakuendye vanoñgonoka okuti ovakuatate nonomphange vakulupa vesukisa unene, vapondola okulilongesila kuvo ovipuka ovinyingi oviwa. Monthele ei matukumbulula omapulo etatu: (1) Omokonda yatyi Siovaa atalela ovakuatate vakulupa ngolumono? (2) Omokonda yatyi ovakuatate vakulupa vesukisila meongano lya Huku? (3) Oityi tupondola okulilongesila kuvo?

3. Ngetyi tyipopia Salmo 92:12-15, omokonda yatyi ovakuatate vakulupa vesukisila unene ku Siovaa?

³ Ovakuatate vakulupa vesukisa unene ku Siovaa Huku. Siovaa wii oñgeni vekahi, tupu wii ovituwa viavo oviwa. Uhambukwa unene tyina ovakuatate vokuakulupa valongesa ovakuendye ovipuka velilongesa mokueenda kuomanima vekahi nokuumbila Huku. (Jó 12:12; Pro. 1:1-4) Tupu upanda okukoleleya  kuavo. (Mal. 3:16) Namphila valambela movitateka ovinyingi mahi no ngotyo ekolelo liavo litualako tyapama. Vena vali onthumbi movipuka maiya komutwe tyipona puetyi vehimbika okulilongesa otyili. Tyihe-otyo vala, Siovaa uvehole unene mokonda vatualako nokuivisa enyina liae “namphila vakulupa.” — Tanga Salmo 92:12-15.

4. Onondaka patyi mbupondola okupameka ovakuatate nonomphange vakulupa?

⁴ Inkha wakulupa, kala tyityii okuti Siovaa nalumwe malimbwa ovilinga wemulingila omanima okualamba. (Heb. 6:10) Omanima ukahi nokuundapa movilinga viokuivisa wahambukiswa omutima wa Siovaa. Wakoleleya movitateka ovinyingi ankho vikusoyesa, waendela monondongwa mbo Mbimbiliya, walinga umwe nawa ovilinga ankho una meongano lya Huku tupu walongesa vakuenyi. Walinga ononkhono mbokutavela omapiluluko eongano lya Huku lilinga. Wakuatesako nokupameka ovakuatate ovanyingi opo vatualeko movilinga viomuvo auho. Siovaa Huku ukuhole unene mokonda omukuatyili. Siovaa walaa okuti “kamalimbwa ovanthu ovakuatyili kwe”! (Sal. 37:28) Tupu, ukupopila okuti: “Atee ukala nonombi mandyitualako okukutekula.” (Isa. 46:4) Mahi uhasoke okuti mokonda wakulupa, pahe meongano lya Siovaa kusilivila vali. Ove usilivila unene!

5. Oityi ovakuatate vakulupa vesukisa okuhinangela apeho?

⁵ Ovakuatate nonomphange vakulupa vesukisa unene meongano lya Siovaa. Namphila pahe vehena vali ononkhono ngokohale mahi vena ovipuka ovinyingi vevila okulinga velilongesa mokueenda kuomanima. Siovaa wesuka navo iya nkhele vapondola okulinga ovipuka ovinyingi. Matutale onongeleka mbo kohale no mbononthiki mbetu mambututyilekesa nawa.

6-7. Popia onongeleka mbo Mbimbiliya mbovanthu vamwe ankho vakulupa mahi vayambelwe na Siovaa.

⁶ Mombimbiliya tuvasa-mo onongeleka ononyingi mbovanthu vatuaileko okuumbila Siovaa namphila ankho vakulupa. Mongeleka, Moisesi ankho una-le omanima 80 etyi akala omuuli wa Siovaa nokuhongolela  ova Isilayeli. Iya tyipondola namphila hamwe Daniele ankho ena omanima 90 no ngotyo ankho omutumwa-ndaka wa Siovaa. Tupu, apositolu Suau ankho una omanima 90 etyi Huku emutuma okuhoneka omukanda Eholololo.

⁷ Ovaumbili ovanyingi va Huku ankho kaveiwe unene iya ovanthu ankho vapondola okuhesuku navo. Mahi Siovaa ankho uvei iya eveyambe mokonda youkuatyili wavo. Mongeleka, Ombimbiliya kaipopi unene konthele yomulume “omuviuki nokuna onthilo na Huku” utiwa o Simiau. Mahi Siovaa ankho umwii nawa iya emuavela elao liokukuata Sesusi etyi ankho olukembe tupu akanena nawa Maliya nolukembe luatyo. (Luka 2:22, 25-35) Pahe soka komuhepe omuuli Ana. Ankho una omanima 84 mahi no ngotyo ‘apeho ankho wenda mondyuo ya Huku.’ Siovaa emuyambe mokonda yokuenda apeho mondyuo ya Huku, etyi amona olukembe Sesusi. Ovo Simiau na Ana ankho vesukisa unene ku Siovaa. — Luka 2:36-38.

8-9. Oityi omphange umwe alinga etyi akala omuhepe?

⁸ Momanima ano, ovakuatate ovanyingi vakulupa vakala onongeleka onongwa kovakuendye. Tutalei ongeleka yomphange umwe utiwa Lois Didur. Omphange oo wakala omukokoli-ndyila wavilapo etyi ena omanima 21 mo Canada. Konyima ngwe nomulume wae John avatualako okuundapa unene movilinga vya Siovaa. Avaundapa mo Mbetele yoko Canada omanima alamba po 20. Etyi omphange Lois ena omanima 58, avakongwa kumwe nomulume wae John vakaundape kotyilongo tyitiwa Ucrânia. Oityi valingile? Okuti vasokele okuti onthue tuakulupa unene opo tukaundape kotyilongo otyikuavo? Au, vetavelele otyilinga vapewa, omukuatate John akoyua akale umwe povokuakalela komutwe Ombetele yo kotyilongo otyo. Etyi palamba omanima epandu-vali omukuatate John anyimi, mahi omphange Lois atualako okuundapa mo Mbetele. Pehepano omphange Lois una omanima 81, mahi utualako okuundapa mo Mbetele yoko Ucrânia iya uhole ovakuatate aveho aundapa navo.

⁹ Ovahepe ovanyingi nga Lois, vapondola okuhanoñgonokwa vali ngetyi ankho veiwe puetyi ovalume vavo vena omuenyo, mahi no ngotyo vesukisa unene. Siovaa upanda unene onomphange vakuatesako ovalume vavo mokueenda kuomanima omanyingi iya vatualako okumuumbila noukuatyili. (1 Tim. 5:3) Onomphange ovo vapameka unene ovakuendye.

10. Oñgeni omukuatate Tony ongeleka ongwa?

¹⁰ Ovakuatate nonomphange vakulupa vakala monondyuo mbo nombuale navo vesukisa unene. Mongeleka, omukuatate umwe wakulupa utiwa o Tony nae pahe ukala mondyuo yonombuale. Omukuatate Tony wambatisalua mohanyi ya Agosto yo 1942 etyi  ena omanima 20 ko Pennsylvania, Estados Unidos da America. Etyi pakala omuvo umwe tundee apa ambatisalwa, ovatumini avemuiti akale efualali. Etyi aanya okukala efualali apakwa mokaleya omanima evali notyihupe. Omukuatate Tony nomukai wae utiwa o Hilda vatekula ovana vevali motyili. Momanima omanyingi, wali onkhalamutwe yovakulu vewaneno momawaneno etatu tupu wali omutalelipo womawaneno. Ankho ukalongesa ononkhuatwa mokaleya nokulingila-mo omaliongiyo. Namphila pahe ena omanima 98, no ngotyo utualako okuumbila Siovaa. Utualako okulinga atyiho evila movilinga vya Siovaa kumwe novakuatate nonomphange vewaneno liae!

11. Oñgeni tupondola okulekesa okuti ovakuatate vakulupa vakala monondyuo mbo nombuale vesukisa unene?

¹¹ Oityi tupondola okulinga opo tulekesa okuti ovakuatate vakulupa vakala monondyuo mbo nombuale vesukisa unene? Ovakulu vewaneno vena okuvekuatesako okuya ine okutehelela vala omaliongiyo angalavalwa nokuivisa. Tupu vapondola okukevetalela-po nokuvelikalela. Ovakuatate veli popepi nonondyuo mbokukala onombuale vesukisa okukuatesako ovakuatate vakulupa veli kokule nomawaneno avo. Inkha katulunguka tupondola okuvelimbwa. Ovakuatate vamwe vakulupa vapondola okusoka okuti katyikahi nawa okupopia konthele yomuenyo wavo. Mahi inkha tuovola omuvo wokuvetehelela nawa tyina vapopia ehambu vakala nalio movilinga vya Siovaa, matyitupameka unene.

12. Oityi tyipondola okumonekapo inkha tuovola okupopia novakuatate vakulupa vo mewaneno lietu?

¹² Onthue tupondola okuhuva unene, okunoñgonoka okuti mphuaino mewaneno lietu muna ovakuatate ovanyingi vakulupa vena ekolelo liapama. Omphange umwe utiwa o Harriette, waumbila Siovaa omanima omanyingi mewaneno liavo mo Nova Jersey ko Estados Unidos da América. Pahe atundu-mo akakala nomona wae omuhikuena. Ovakuatate vomewaneno ailukila avaovola omuvo wokumunoñgonoka nawa, avamono okuti vena ovipuka ovinyingi vapondola okulilongesila kwe. Etyi omphange Harriette apopila ovakuatate omahipululo ae ovilinga viokuivisa ne etyi anoñgonoka otyili menima lyo 1925, atyipameka unene ovakuatate. Pomuvo opo apeho ndyina ankho enda movilinga viokuivisa utyinda osikova yo momulungu, mokonda ankho usoka okuti hamwe makuatwa apakwa mokaleya. Menima lyo 1933 wakuatelwe akala mokaleya osimanu ike. Akuatwa vali liavali, akala-mo vali osimanu ike. Momuvo eli mokaleya omulume wae Wehembangi ya Siovaa wemukuatesileko tupu watuaileko okutekula ovana vavo vetatu ovatutu. Ovakuatate vakulupa vekahi ngomphange Harriette vesukisa okulingwa onthilo!

13. Oityi tulilongesila kovakuatate vakulupa veli meongano lya Siovaa?

¹³ Ovakuatate nonomphange vakulupa vesukisa unene meongano lya Siovaa. Vamona oñgeni Siovaa eveyamba nokulekesa okuti upanda eongano liae. Velilongesila ovipuka ovinyingi koviponyo valingai-le. Naina tuvetalei “ngondyivi-ndyivi younongo,” atulilongesila kuvo. (Pro. 18:4) Inkha woovola omuvo wokuvenoñgonoka nawa, mopameka ekolelo liove nokulilongesila kuvo ovipuka ovinyingi!

14. Oityi omukanda Deuteronômio 32:7 ulunda ovakuendye okulinga?

¹⁴ Himbika muene ove okupopia novakuatate nonomphange vakulupa. (Tanga  Deuteronômio 32:7.) Tyili, tyipondola kavamono-po vali nawa, monongolo mutupu vali ononkhono, ondaka yavo iivalela vala kohi, mahi no ngotyo vesuka novilinga vya Huku iya valinga “enyina ewa” komaiho a Siovaa. (Ecl. 7:1) Soka omokonda yatyi ku Siovaa vesukisila. Tualako okuvelinga onthilo. Linga nga Eliseu watuaileko okukala na Eliya apopi tutatu okuti: “Ame himekusipo.” — 2 Reis 2:2, 4, 6.

15. Oityi tupondola okupula kovakuatate vakulupa?

¹⁵ Lekesa okuti wesuka novakuatate vakulupa mokuvelinga omapulo ekahi nawa. (Pro. 1:5; 20:5; 1 Tim. 5:1, 2) Upondola okuvepula okuti: “Etyi umukuendye, oityi tyekukalesile nonthumbi yokuti wavasa otyili?” “Ovipuka patyi viamonekele no ove viekukuatesileko okufuena vali ku Siovaa?” “Oityi tyikukuatesako okutualako nehambu movilinga vya Siovaa?” (1 Tim. 6:6-8) Pahe ovetehelela nawa tyina vapopia.

16. Oñgeni etompho liomukuatate wakulupa nomukuendye lipondola okuvepameka?

¹⁶ Tyina omukuatate wakulupa nomukuendye vatomphola tyivepameka aveho. (Loma 1:12) Omukuendye ohambukwa okutala oñgeni Siovaa atekula ovaumbili vae ovakuatyili, iya omukuatate wakulupa melitehelela okuti nkhele usilivila umwe. Tupu mahambukwa unene okuhinangela oñgeni Siovaa emukuatesileko.

17. Oityi tupopila okuti ovakuatate vakulupa ovakuatyili vatualako nouwa tyina omanima alamba?

¹⁷ Tyina omunthu akulupa ukala nomaonya motyipala mahi mokonda youkuatyili wae ukala vali omuwa tyina omanima alamba. (1 Tes. 1:2, 3) Oityi tupopila ngotyo? Omokonda mokueenda kuomanima uyeka ononkhono mba Huku mbumupilulule nokumukuatesako okukala novituwa oviwa. Tyina tulinga ononkhono mbokunoñgonoka ovakuatate vetu nonomphange vakulupa, nokuvelinga onthilo, nokulilongesila kuvo, matutyimono okuti mphuaino vesukisa umwe!

18. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁸ Ewaneno kalipame vala tyina ovakuendye vahumba ovakuatate vakulupa, mahi tupu lipama tyina ovakuatate ovakulu vahumba ovakuendye. Monthele mailandulako, matulilongesa oityi ovakulu vapondola okulinga opo valekese okuti vahumba ovakuendye mewaneno.