1-2. (a) Lele oborẹ ọ ha Proverbs 16:31, ukẹro ọgo ya na ha ni imizu ri kpako ne? (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

EPHA ri rhiẹ ekete re ronmoma obẹ Arkansas, U.S.A., ina sabu mẹrẹn diamond buebun uvuẹn otọre na. Ọrẹn, a ji dabu kwaphiẹ diamond enana rhọ-ọ. Omarana, ihworho buebun ri mẹrenrẹn aye i sabu vwrurhe aye-e, ọrana ọ tobọ lẹrhẹ aye nyavrẹn itita eghoghanren enana.

² Nyoma izede ezẹko, imizu ukoko na ri kpako ne, i họhọ diamond erana; aye i ghanranren omamọ. Baibol na ọ ha ẹton efuanfon imizu enana e dje erhu. (Se Proverbs 16:31; 20:29) Ọrẹn, ọkezẹko ọwan i vwe ni aye ghanghanre-en. Iphuphẹn ri rhe ọghanronmẹ imizu enana, ina sabu mẹrẹn erere rọ vrẹn efe mie aye. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ana kpahenrhọ enọ esa: Mesoriẹ i Jehova o ni imizu ri kpako ne jerẹ efe? Mesoriẹ imizu ri kpako ne a ghanren omamọ uvuẹn ukoko i Jehova? Me ya na sabu ru na mẹrẹn erere vuọnvuọn nẹ udje aye?

3. Lele oborẹ ọ ha Psalm 92:12-15, mesoriẹ imizu ri kpako ne a ghanren rẹn Jehova?

³ Imizu ri kpako ne i ghanren rẹn Jehova. Ọ mẹrẹn aruẹ ohworho aye i ghini havwọ, o rhe kpahen iruemru eghoghanren aye, o ji vwo ọdaremẹro kpahen aye. Oma ọ merhen i Jehova ọke ọrhọ mẹrẹn imizu ri kpako ne re tiobọnu uyono ẹghwanren rẹ aye i rhiẹromẹrẹn ne uvuẹn ogame aye rẹn iphuphẹn. (Job 12:12; Prov. 1:1-4) Jehova ọ ji ha ukẹro ọghoghanren ni edirin aye. (Mal. 3:16) Aye i vwo ebẹnbẹn uvuẹn akpọ aye; ọrẹn, aye i vwo esegburhomẹmro  ọgbogbanhon kpahen Jehova. Ifiẹrorhọ aye kpahen obaro na ọ gbanhonrhọ vrẹn ọke aye e tu yono urhomẹmro na. Habaye, Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye fọkime aye e ghwoghwo odẹ ye ọke ephian “uvuẹn erhirhiẹ ọho.”—Se Psalm 92:12-15.

4. Me yọ nọ sabu yẹ imizu ri kpako ne urhebro?

⁴ Orhianẹ wa hwa ne, vwo imwẹro taghene Jehova ọ karorhọ owian wu wian riẹn vrẹn ne. (Heb. 6:10) Wu vwobọrhọ owian aghwoghwo na rhẹ oruru, ọrana ọ dabu merhen i Jehova oma. Wu diẹn ebẹnbẹn buebun ne—tobọ te eri lẹrhẹ ẹhọn seriotọre—wu nyalele irhi egbagba i Baibol na, wu wian ewian eghoghanren uvuẹn ukoko i Jehova, ji tobọ yono awọrọ. Wu damoma riẹnrioma lele ewene ri homaphia uvuẹn ukoko i Jehova. Wu hobọtua ji ha urhebro rẹn awọrọ ọke aye e vwobọrhọ owian Uvie na vuọnvuọn. Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn omamọ fọkime wu vwo atamwu. O veri taghene ọ “nyajẹ ihworho enẹyen ri vwo atamwu vwo-o”! (Ps. 37:28) Jehova ọ yọ imwẹro ọnana: ‘Bọmọke ẹton ọnọ ọnọ fon, mi na ji rha hobọtua.’ (Isa. 46:4) Omarana, wu vwe roro taghene fọkime wa hwa ne, wa rha ghanren uvuẹn ukoko i Jehova-a. Wu ghanranren omamọ!

5. Me yo fori nẹ imizu ri kpako ne i karorhọ?

⁵ O vwo ekwakwa buebun imizu ri kpako ne ina sabu ru. Dedevwo aye e vwo aruẹ omẹgbanhon aye i vwori bi-i, aye i rhiẹromẹrẹn ekwakwa buebun ne uvwre ẹgbukpe buebun ri vrẹnren na. Jehova ọnọ sabu rha ha aye ruiruo nyoma izede sansan, jerẹ oborẹ idje ri vrẹn ne ọrhẹ ọrẹ inyenana i djephia.

6-7. Dje idje ri ha i Baibol na kpahen eri kpako ne ri mẹrẹn ebrurhọ fọkiẹ atamwu aye.

⁶ Ana sabu mẹrẹn omamọ idje uvuẹn i Baibol na kpahen ihworho ri fuevwan ga i Jehova ye te erhirhiẹ ọho. Jerẹ udje, Moses ọ ha emrẹ ẹgbukpe 80 ọke rọ ga ẹrhẹ ọmẹraro i Jehova, ọrhẹ ọro mevi rẹn agbamwa Israel. Jehova ọ ji ha Daniel wian ẹrhẹ ọtẹmro Ọnẹyen, ọke ọmẹraro  na ọ vrẹn ẹgbukpe 90 ne. Habaye, ọnyikọ John o vrẹn ẹgbukpe 90 ne, ọke ẹhẹn ọfuanfon o mwuien ya ọbe i Revelation.

⁷ Ihworho erọrọ ri vwo atamwu, e titi-i, ọkezẹko ihworho e rhe aye-e. Ọrẹn, Jehova ọ djokarhọ aye ji kwosa rẹn aye fọkiẹ atamwu aye. Jerẹ udje, a hunute Simeon kpeke uvuẹn i Baibol na ro rhiẹ “ohworho ọsoso rọ ga Osolobrugwẹ,” ọrẹn Jehova ro rhe aruẹ ohworho rọ havwọ, nọ yẹriẹ uphẹn rọ mẹrẹn i Jesu ọke rọ ha ọmọboban, ji mẹraro kpahen Jesu ọrhẹ Mary. (Luke 2:22, 25-35) Ji roro kpahen Anna ro rhiẹ ọmẹraro ọmase, rẹ esa ye o hwu ne. Ọ ha ẹgbukpe 84, ọrẹn “ọ vwọ kanren oghwa ẹga na-a.” Fọkime ọ fuevwan “riẹ oghwa ẹga na,” nọ mẹrẹn ebrurhọ rode uvuẹn erhirhiẹ owu, ọke rọ mẹrẹn i Jesu rọ ha ọmọboban. Simeon ọrhẹ Anna i ghanren rẹn Jehova.—Luke 2:36-38.

8-9. Me yẹ imizu emẹse rẹ esa aye i hwu ne e ruẹ rẹn ukoko i Jehova?

⁸ Uvuẹn ọke ọwan na, imizu buebun ri kpako ne, e dje omamọ udje rẹn iphuphẹn. Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn omizu ọmase re se Lois Didur. Ọ ha ẹgbukpe 21 ọke rọ tuẹn owian ọkobaro oghẹnrensan rhọ obẹ Canada. Ọke oru, ọye ọrhẹ esa ye re se John, ni wian owian re kiẹn ukoko uvwre ẹgbukpe buebun. Ọke oru, aye ni gare uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha Canada, ẹgbukpe rọ vrẹn 20. Ọke i Lois ọ ha ẹgbukpe 58, na ha use riẹn ọrhẹ John nẹ aye i ya ga obẹ Ukraine. Me yẹ aye i ruru? Aye i rorori taghene aye i ho phan ne aye ina ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ? Aye i rhiabọ dede owian na, na ha i John mwu nọ ga uvuẹn Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko. Ọke ẹgbukpe irhiruẹ a vrẹn hin, John no hwuru, udabọ ọrana, Lois no brorhiẹn rọ nọ daji owian yen. Vwana, Lois ọ ha ẹgbukpe 81, ọ ji fuevwan ga i Jehova uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha Ukraine, aye i ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn omamọ.

⁹ Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene a vwa kiki djokarhọ emẹse rẹ esa ye i hwu ne jerẹ i Lois, jerẹ oborẹ ana djokarhọ aye ọke esa aye e ji nyerẹ-ẹn; ọrẹn, fọkime esa aye o hwu ne, o mevirhọ taghene aye a ghanre-en. Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni emẹse ri hobọtua esa aye emrẹ ẹgbukpe buebun, ra ji fuevwan ga ye vwana. (1 Tim. 5:3) Habaye, aye a ji ha obọdẹn urhebro rẹn iphuphẹn.

10. Omamọ udje ọgo yẹ Tony o djephia?

¹⁰ Imizu buebun ri kpako ne re rhirhiẹ ekete ra hẹrote eri kpako ne, i ji ghanren omamọ. Jerẹ udje, omizu ọhworhare owu re se Tony o rhirhiẹ aruẹ ekete ọnana. O bromarhame obẹ Pennsylvania, U.S.A., uvuẹn August 1942 ọke rọ ha ẹgbukpe 20. Ọke ro bromarhame hin, na ta riẹn nọ homaba owian isodja. Fọkime  o kwe-e, ne firie rhẹ ekanron emrẹ ẹgbukpe eva gbuphrophro. Ọye ọrhẹ aniẹ, re se Hilda, i mọren emọ awanva ghwanren uvuẹn urhomẹmro na. Ẹgbukpe buebun rhe na, Tony ọ gare ẹrhẹ osiyaga ukoko (vwana e rherie rhẹ Ọrọ hẹrote ewian ugboma ekpako) uvuẹn ukoko esa, ọ ji ga ẹrhẹ oniruo rọ hẹrote omẹvwa okinhariẹ. Ọ kọn bru ihworho ri ha ekanron ji ha uyono ukoko ọrhẹ uyono i Baibol mwu rẹn aye. Tony ọ ha ẹgbukpe 98, ọrẹn ọ ji wian gbanhan rẹn Jehova. O ruẹ ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri uvuẹn ogame i Jehova, ji hobọtua imizu ukoko na!

11. Marhẹ ene ru djephia taghene a ha ukẹro ọghoghanren ni imizu ri ha ekete ra hẹrote eri kpako ne re kpomẹ?

¹¹ Marhẹ ene ru họghọ rẹn imizu ri kpako ne re rhirhiẹ ekete ra hẹrote ihworho ri kpako ne re kpomẹ? Orho serhọ, ekpako ukoko ina sabu ha userhumu rẹn aye riẹ uyono ukoko yanghene vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Ana sabu dje ọdamẹ omobọ rẹn aye nyoma ra na kọn bru aye, yanghene se aye nyoma ifonu. O fori na dabu kpomavi rẹn imizu ri kpako ne re rhirhiẹ ekete ro serabọ nẹ ukoko aye i havwọ. Orhiomara-an, ana sabu kpariroro vrẹn imizu enana. Ọnọ sabu bẹn aye ina ta kpahen oma aye. Ọrẹn, ana mẹrẹn erere buebun ọke arha guọlọ ọke tikẹrẹ aye, ji kerhọ ọke aye a ta kpahen aghọghọ aye i rhiẹromẹrẹn ne uvuẹn ukoko i Jehova.

12. Me ya na sabu mẹrẹn uvuẹn ukoko ra havwọ?

¹² Ọnọ sabu gbe ọwan unu taghene e vwo omamọ idje imizu ri kpako ne ri vwo atamwu uvuẹn ukoko ra havwọ. Omizu ọmase re se Harriette ọ ga i Jehova ẹgbukpe buebun ne uvuẹn ukoko rọ havwọ obẹ New Jersey, U.S.A. Ọke oru, nọ kwa ye lele ọmọyen ọgbọtọ rhirhiẹ. Imizu ri ha ukoko ọkpokpọ na, ni dabu ghwọghọ ọke tikẹriẹ, aye ni mẹrẹnvwrurhe taghene ọye ohworho ọghoghanren. Ọ ha urhebro rẹn aye rhẹ iyẹnrẹn owian aghwoghwo na ọke ro tu yono urhomẹmro na uvwre ẹgbukpe 1925. Ọke ọrana, ọke ephian yọ kpare ibrọshi re ghwe ikanwun riẹ aghwoghwo—fọkime ana sabu mwuien rhẹ ekanron. Itiọrurhomẹmro, ọgbeva ye mwurien riẹ ekanron uvuẹn ẹgbukpe 1933, ọ daji ekanron na ọkprughwre owu. Uvwre ọke ọrana, esa ye ro vwo rhiẹ Oseri Jehova, ọ dabu hobọtua ye ji hẹrote emọ aye awansa. Itiọrurhomẹmro, o fori na họghọ rẹn imizu ri kpako ne ri vwo atamwu jerẹ Harriette!

13. Me ye yono ne kpahen owian imizu ri kpako ne i vwori uvuẹn ukoko i Jehova?

¹³ Imizu ri kpako ne i vwo owian ọghoghanren uvuẹn ukoko i Jehova. Aye i mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ nyoma izede buebun ne ha ebrurhọ rhẹ ukoko na ọrhẹ ukperhumu aye. Aye i yono iyono eghoghanren nẹ orusọ aye i ru ne. Ni aye jerẹ “usurhẹn ẹghwanren,” ne wu yono mie aye. (Prov. 18:4) Wu rha dabu tikẹrẹ aye rhọ, esegburhomẹmro ọnọ ọnọ gbanhon, wu na ji sabu yono ekwakwa buebun mie aye!

14. Me yẹ Deuteronomy 32:7 ọ ha urhebro rẹn iphuphẹn nẹ aye i ru?

¹⁴ Kpare idjaghwẹ ọrukaro wu na tẹmro rẹn eri kpako ne. (Se Deuteronomy 32:7.) Itiọrurhomẹmro, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene aye i vwa mẹrẹn ude te-e, aye i vwa nya phẹrẹ-ẹ, yanghene aye i vwa tẹmro kpata-a, ọrẹn aye i ji sasa uvuẹn ọmudu aye, aye i ji vwo “omamọ odẹ”  rhẹ i Jehova. (Eccl. 7:1) Karorhọ oborẹ ọsoriẹ i Jehova o ni aye ghanghanren. Rhe mwuọghọ rẹn aye. Hẹrokele Elisha. O tigban Elijah uvuẹn ẹdẹ rọ kẹta aye i vwo kugbe. Ọgbesa yẹ Elisha ọ tare taghene: “Mi nyajovwo-o.”—2 Ki. 2:2, 4, 6.

15. Enọ ego ya na sabu nọ imizu ri kpako ne?

¹⁵ Dje ọdamẹ okokodo phia nyoma wu na nọ imizu ri kpako ne enọ. (Prov. 1:5; 20:5; 1 Tim. 5:1, 2) Nọ aruẹ enọ enana: “Ọke wa kamu, me yọ yẹruọ imwẹro taghene wu mẹrẹn urhomẹmro na ne?” “Marhẹ oborẹ wu rhiẹromẹrẹn ne o ru tio kẹrẹ i Jehova rhọ?” “Me yọ ha userhumu wẹn sẹrorẹ aghọghọ uvuẹn ogame i Jehova?” (1 Tim. 6:6-8) Gba kerhọ ọke aye e gbikun aye wẹn.

16. Marhẹ omizu rọ kpako ne ọrhẹ uphuphẹn ine ru mẹrẹn erere ọke aye a tẹmro kugbe?

¹⁶ Ọke omizu rọ kpako ne ọrhẹ uphuphẹn arha tẹmro kugbe, aye awanva a mẹrẹn erere. (Rom. 1:12) Uphuphẹn na ono vwo imwẹro rhọ taghene Jehova ọ ghini hẹrote idibo yi, omizu rọ kpako ne na ono ji rhe taghene e vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Oma ọnọ merhiẹn ọke rọ ta kpahen oborẹ i Jehova ọ ha ebrurhọ riẹn ne.

17. Mesoriẹ ana sabu ta taghene imizu ri kpako ne e vwo erhumu rhọ ọke aye a hwa?

¹⁷ Erhumu ugboma ọnọ sabu nie ọke ohworho ọrhọ hwa ne, ọrẹn eri vwo atamwu kpahen Jehova ine rhe vwo erhumu rhọ. (1 Thess. 1:2, 3) Mesoriẹ? Fọkime uvwre ẹgbukpe buebun rhe, aye i ha uphẹn rẹn ẹhẹn ọfuanfon i Jehova nọ ma aye, ji ruẹ aye rhomurhọ. Arha dabu rhe imizu eghoghanren enana, họghọ rẹn aye, ji yono mie aye, na na ha ukẹro ọghoghanren ni aye!

18. Me ye ne yono uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁸ Ukoko na ọnọ gbanhonrhọ ọke iphuphẹn ọrhẹ eri kpako ne arha ha ukẹro ọghoghanren ni owuowọnwan. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ eri kpako ne ine ru djephia taghene aye a ha ukẹro ọghoghanren ni iphuphẹn uvuẹn ukoko na.