Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 36

Obone Emisi y’Emisole oku Eli y’Akamaro

Obone Emisi y’Emisole oku Eli y’Akamaro

“Obwinja bwe misole eli misi yabo.”​—MEZ. 20:29.

OLWIMPO 88 Nijulishe Njia Zako

OKU BUGEKE *

1. Muhigo guhe gwinja rhwakachihebera amango rhuli rhwagenderera kushaja?

AMANGO rhuli rhwashaja, rhwakahwanza yubaha oku Yehova arhachirhukolesa omu kasi kage nk’oku aliri arhukolesa rhuchili misole. Chiro akaba kweri rhurhachigwerhe emisi nk’eyi rhwaligwerhe mira, rhwakakolesa obwengehe n’ebi rhwagereremo byoshi omu kurhabala abachili misole bakolese obuhashe bwabo omu lubaga lwa Yehova, banayemere ezindi ngabane. Mwene-werhu muguma wamamala myaka minene ey’ali mushamuka omu chibaga, aliderhere ntya: “Amango mpwanza kuchiyunva oku ntakachigala kukola binene eju y’obushaja, nalisimire bulala haliri bene-berhu bachili misole banagwerhe emisi bakagenderere kukola akasi.”

2. Bichi rhwashambalako mu gunola mwazi?

2 Omwazi gugerere, gwalishambere nka gurhe abachili misole bakayunguka amango bamagwarha obwira bukomere haguma n’abakala bashajire. Mu gunola mwazi, rhwabona nka gurhe engeso zili nk’obwirhohye, olugero, eshukurani n’okuba muntu onahaana, zakarhabala balala bashajire bakole omu buguma haguma n’emisole, n’echola chanalerhera emigisho echibaga choshi.

OBE MWIRHOHYE

3. Nk’oku olwandiko lwa Wafilipi 2:3, 4 luyerekene, obwirhohye bili bichi na nka gurhe bwakarhabala Omukristu?

3 Bene-berhu na bali-berhu bashajire bakwanene kuba berhohye akaba balonzeze kurhabala emisole. Omuntu mwirohye anabona oku abandi bamulushire. (Osome Wafilipi 2:3, 4.) Bene-berhu na bali-berhu bashajire banayerekana eyola ngeso nyinja, bamenyere oku buli mango hali njira zinene z’okukola bwinja chintu chilebe ziyimangiire oku Biblia. Bobola barhalangalire oku buli muntu ajira ebintu nk’oku balikoomere kujira mira. (Muh. 7:10) Bakarhabala abachili misole amango bali babashambalira oku bibayigire. Aliko kandi bakwanene kumenya oku “ebili byaba oku gulu bili byahindamuka” n’oku byakabahema bachikoomeze ehali zihyahya.​—1 Ko. 7:31.

Bene-berhu na bali-berhu bashajire banahaana, banashambalira abandi oku bibagereremo omu kalamo (Olole echifungo cha 4-5) *

4. Nka gurhe abemangizi b’emizunguluko bali bayerekana oborhere buli nk’obw’Abalawi?

4 Abashaja bali berhohye bamenyere oku barhakachikola binene nk’oku baliri bajira mira. Omufano, rhuwaze oku bemangizi b’emizunguluko yerhu. Amango bamahika mu myaka 70, banahemwa bahwanze kukola eyindi-yindi ngabane. N’echola nkabaga chakabakomerera. Balisimisizwe bwenene okugwarha olukengo l’okukolera bene-babo na bali-babo. Balisimire akola kasi, banachilonzeze bagenderere kukakola bwinja. Aliko bamenyere bwinja oku emisole y’ekola ekwanene kukola akola kasi. Bobola banayerekana oborhere buli nk’obw’Abalawi b’omu Izraeli ya mira. Eyi bakayeneze myaka 50, baliri bahemwa baleke kukola oku tabernakle. Abola Balawi balikala bashajire, baliri basiimira buli kasi koshi-koshi balikala balibahabwa. Baliri bakola n’obushiru bwabo boshi mu buli ngabane bahabirwe n’okurhabala abachili misole. (Hes. 8:25, 26) Zene, amango abemangizi b’emizunguluko bamagera mu myaka 70, banaleka kuzungulukira ebibaga, aliko banagenderera kuhaana oburhabale n’okuheba omurhima ebibaga balibakoleramo.

5. Bichi omufano gwa Dan na Katie gwakuyigirize?

5 Rhuganire oku mufano gwa mwene-werhu Dan, wakolaga nka mwimangizi w’omuzunguluko mu myaka 23. Amango ayeneza myaka 70, yewe na mukage Katie, bahabwa engabane y’okuba ba painiya baminuzize. Bichi bili byabarhabala basiimire eyola ngabane yabo mpyahya? Dan aderhere oku agwerhe kasi kanene kulusha nk’oku byaliri mira! Ali ashishikala orhwasi agwerhe omu chibaga chage, y’arhabala bene-berhu bahikire kuba bagwasi b’akasi, n’okukoomeza abandi gurhe bakakola oku mahubiri m’omu mavile mazibuzibu n’omu mapirizo. Bene-berhu na bali-berhu mukala mushajire, akaba muli omu kasi k’amango moshi changwa nanga, mwakagenderera kukola binene omu kurhabala abandi. Nka gurhe mwakajira ntyo? Ochihangane kukoomera ehali zawe zihyahya, ochihebere h’emihigo mihyahya, onaseze obwenge bwawe oku biwakagala kukola s’arhali oku by’orhakagala kukola.

OGWARHE OLUGERO

6. Bulagurhe kuli k’obwengehe omuntu agwarhe olugero? Lerha omufano.

6 Omuntu w’olugero ab’amenyere eby’akagala kukola n’eby’arhakagala kukola. (Mez. 11:2) Bulala agwerhe olugero, arhachilangalira kukola binene kulusha nk’oku akagala. Bobola agenderera kugwarha omwishingo n’okukola binene. Rhwakahuzanya omuntu w’olugero n’omuntu oli oku kinga wamabugana echilalo ch’omurhi. Akwanene arhange ashonoke oku kinga lyage y’agala kuyambuka bwinja echola chilalo. Kweri nkabaga alambagira kubuyabuya, aliko agenderera embere. Konakuguma, omuntu w’olugero anamenya amango akwanene kuhindamula ebintu y’agenderera kukolera Yehova n’okurhabala abandi.​—Flp. 4:5.

7. Nka gurhe Barzilai aliyerekene oku ali muntu w’olugero?

7 Waza oku mufano gwa Barzilai, waligwerhe myaka 80 amango Mwami Daudi amuhamagala akole oku bwami. Bulala Barzilai aliri muntu w’olugero, alahira eyola mpamagalo ya mwami. Barzilai alimenyere oku arhakachigala kukola bwinja, eju y’obushaja, ahema mwami ok’omusole Kimhamu aje kukola ahali hage. (2 Sa. 19:35-37) Kuguma na Barzilai, bene-berhu bashajire banasima kuha bene-berhu bachili misole orozo l’okukola.

Mwami Daudi ayemera ebi Mungu amubwiraga ok’omugala yi wayumbaka ehekalu (Olole echifungo cha 8)

8. Nka gurhe Mwami Daudi ayerekanaga olugero oku bilolere akasi k’okuyumbaka ehekalu?

8 Mwami Daudi naye aliyerekene omufano gwinja g’olugero. Daudi alilonzeze n’omurhima gwage goshi kuyumbakira Yehova enju. Aliko amango Yehova amubwira oku omusole Sulemani yi wahabwa akola kasi, Daudi ayemera ebi Yehova aderhere anakola okwage koshi akagala y’arhabala omu kurheganya ebikoleso by’okuyumbaka ehekalu. (1 Ny. 17:4; 22:5) Daudi arhalichibwene oku yewalikwanene kuyumbaka ehekalu bwinja bulala Sulemani alichili “musole arhanaliza gera mu binene.” (1 Ny. 29:1) Daudi alimenyere oku akola kasi k’okuyumbaka ehekalu kakagalikene kugerera emigisho ya Yehova, s’arhali emyaka n’ebi abakayumangire bagereremo bagwerhe. Omu kuyiganya Daudi, balala bashajire bagenderere kukolera Yehova chiro n’amango engabane zabo zahindamukire. Banamenyere oku Yehova agisha emisole eli yagenderera kukola akasi baliri bajira embere.

9. Nka gurhe muntu muguma w’omu Komite y’Omurhabi aliyerekene olugero?

9 Omufano gwa zene g’omuntu oyerekene olugero, guli gwa mwene-werhu Shigeo. Omu mwaka gwa 1976, amango aligwerhe myaka 30, ashimikwa n’okuhwanza kola omu Komite y’Omurhabi. Omu mwaka gwa 2004, ahwanza kola nka mwimangizi we Komite y’Omurhabi. Enyuma we myaka, ayinja kubona oku arhachigwerhe misi y’okugala kugendereza engabane yage. Asalira eju y’echola, anawaza bulagurhe bili binja mwene-werhu ochili musole arhole eyola ngabane. Chiro akaba oku Shigeo arhachili mwimangizi, ali agenderera kukola omu buguma haguma na bene-berhu bali mw’eyola Komite. Nk’oku rhwabwene omu mufano gwa Barzilai, Mwami Daudi na Shigeo, omuntu oli mwirhohye onagwerhe olugero, arhaseza obwenge bwage oku by’emisole yagereremo s’aliko oku misi yabo. Arhababona nka balibahigana, aliko anababona nka babo bakozi.​—Mez. 20:29.

OBE MUNTU W’ESHUKURANI

10. Nka gurhe abashajire banabona abachili misole bali omu chibaga?

10 Abashaja banabona emisole nka mpembo zirhengere emwa Yehova, banagwerhe eshukurani oku kasi emisole eli yakola. Oku emisi yabo eli yagenderera kuhwa, abashaja bagwerhe eshukurani y’okubona oku balala bachigwerhe emisi y’obusole bali tayari kukola n’okurhabala echibaga.

11. Nka gurhe olwandiko lwa Rutu 4:13-16 luyerekene emigisho abashajire bakagwarha amango bamayerekana eshukurani oku burhabale abachili misole babahere?

11 Naomi ali mufano gwinja g’omugekulu oshamberwe omu Biblia waligwerhe eshukurani oku burhabale ochili musole amuhaga. Enyuma y’okufisa mugala wage, Naomi ahira mwali-kazi wage Rutu omurhima ashubire emwabo. Aliko Rutu alahira oku arhaleka Naomi, analonza agende naye e Betlehemu. Naomi alisimire bwenene okubona Rutu agendere naye, anayemera oburhabale bwage. (Rut. 1:7, 8, 18) Na bombi bagwarha omugisho gwinja bwenene! (Osome Rutu 4:13-16.) Obwirhohye bwashunika balala bashajire bayige omufano gwa Naomi.

12. Nka gurhe Paulo aliyerekene e shukurani yage?

12 Entumwa Paulo aligwerhe eshukurani oku burhabale abandi baliri bamuha. Omufano, alibwirire koko Abakristu be Filipi oku mpembo z’ebintu by’omubiri bamurhumiraga. (Flp. 4:16) Aliderhere koko oku burhabale Timoteo naye aliri amuha. (Flp. 2:19-22) Kandi Paulo alibwirire Mungu koko ku balala bayinjaga kumuheba omurhima amango aliri ahekwa e Roma ey’anashwekerwe. (Mdo. 28:15) Paulo aliri muntu ogwerhe misi minene wabalamaga bilometre binene y’ahubiri n’okukomeza ebibaga. Aliko aliri mwirhohye, anayemera oburhabale bwa bene-babo na bali-babo.

13. Nka gurhe abashaja bakayerekana eshukurani yabo oku bachili misole?

13 Bashaja we, mwakayerekana obwirhohye oku misole eli omu chibaga chenyu mu njira zinene. Akaba balonzeze kubarhabala, omu kubaheka aha mulonzeze, omu kuja omu soko, changwa kubaha obwindi-bwindi burhabale b’omubiri mwakaba mukenere, mwakayemera obola burhabale buzira ngangane. Obone obola burhabale nka chimenyeso chiyerekene obuzigire bwa Yehova. Nkabaga mwasomezwa okubona obwira mugwerhe haguma na balala mwarhabalaga bwakomera. Buli mango, ochihangane kurhabala bera bawe bagwarhe obwira bukomere haguma na Yehova, n’okubabwira oku osimire bwenene okubona emisole eli yachihangana kukola binene omu chibaga. Onabe tayari kugeza akasanzi haguma nabo n’okubashambalira oku biwagereremo omu kalamo. Amango mwamajira ntyo, mwayerekana mwenyine oku mugwerhe eshukurani ku Yehova bulala akulwire emisole omu chibaga.​—Kol. 3:15; Yoh. 6:44; 1 Te. 5:18.

OBE MUNTU ONAHAANA

14. Nka gurhe Mwami Daudi ayerekanaga oku aba muntu onahaana?

14 Omufano g’Omwami Daudi gurhuyerekere eyindi ngeso y’akamaro abashajire bakayerekana—okuba muntu onahaana. Alihanire furanga zinene na bintu binene by’akamaro omu kurhabala oku kasi k’okuyumbaka ehekalu. (1 Ny. 22:11-16; 29:3, 4) Alijirire ntyo chiro akaba oku ehekalu yakahikire kuhamagalwa oku zino lya Sulemani. Amango rhurhachigwerhe misi y’okukola oku makasi m’echiteokrasi m’okuyumbaka, rhwakachigenderera kurhabala kw’akola kasi omu kuhana enshololo zerhu nk’oku rhwakanagala. Rhwakarhabala emisole bayunguke kugerera ebi rhwagereremo omu kalamo omu myaka yamagera.

15. Mpembo zihe z’akamaro entumwa Paulo ahaga Timoteo?

15 Jaga wawaza oku mufano g’okuhaana entumwa Paulo arhulekeraga. Alihamagere Timoteo amubugane yi bakola haguma omu kasi k’obumisiyonere, na kugerera eyola ngeso nyinja y’okuhaana, Paulo amuyigiriza enjira z’okuhubiri n’okuyigiriza. (Mdo. 16:1-3) Paulo akoomeza Timoteo y’aba muhubiri na mwigiriza mwinja w’emyazi minja. (1 Ko. 4:17) Enyuma w’ahola, Timoteo naye akolesa ezola njira omu kukoomeza abandi kuhubiri n’okuyigiriza.

16. Bulagurhe Shigeo akoomezaga abandi?

16 Zene, abashajire barhayubahire oku barhachikoleswa amango bali bakoomeza abachili misole oku bakola akasi baliri bakola omu chibaga. Omufano, enyuma w’emyaka, Shigeo rhwaganiragako burhanzi, alikoomeze bwinja abachili misole bashimikwaga omu Komite y’Omurhabi. Aliri ajira ntyo y’arhabala akasi k’Obwami kaje embere omu chihugo aliri akoleramo. Bobola amango akasanzi kahika, haliri mwene-werhu wabaga akoomezwe bwinja okukola ahali hage nka mwimangizi. Shigeo amakola myaka erhalukire 45 omu Komite y’Omurhabi, anagenderere kukolesa eby’ayigire omu kurhabala bene-berhu bachili misole. Bene-berhu bali nk’abola bali migisho oku lubaga lwa Mungu!

17. Nk’oku olwandiko lwa Luka 6:38 luyerekene, bichi abashajire bakaha abandi?

17 Mwabo bene-berhu na bali-berhu mushajire, muli mwachibonera ebintu biyemezeze oku okukolera Yehova oku bwimana n’obushwekerezi, che chintu chinja bwenene omuntu akwanene kukola omu kalamo kage. Kugerera omufano gwenyu, mwayerekene oku kuli kw’akamaro okuyiga amakanuni me Biblia n’okumakolesa omu kalamo kenyu. Kugerera ebi mwagereremo, mumenyere okuntu ebintu byaliri byakolwa mira, aliko munabwene oku bihemere munakoomere okuntu bili byaja byakolwa zene. Nenyu bashaja muchizindire kubatizwa, mugwerhe binene mwakahaana; mwakabwira abandi oku mwishingo mwabwene omu kumenya Yehova omu myaka yenyu y’obushaja. Abachili misole bagwarha omwishingo g’okuyunva ebi mwagereremo omu kalamo n’ebi mwayigire. Amango “wamachikoomeza kuhaana” omu kukolesa ebi wayigire omu kalamo kawe omu kukoomeza abandi, Yehova nj’akugisha bwenene.​—Osome Luka 6:38.

18. Nka gurhe abashaja n’abachili misole bakarhabalana buli muguma n’owindi?

18 Amango mwabo bene-berhu na bali-berhu bazigirwa mushajire mugwerhe obwira bukomere haguma n’emisole, mwagala kurhabalana buli muguma n’owindi. (Ro. 1:12) Buli muguma agwerhe chintu chilebe ch’akamaro owabo arhagwerhe. Abashajire bagwerhe obwengehe na binene bagereremo omu kalamo kabo koshi. Abachili misole nabo bagwerhe emisi. Amango emisole n’abashaja bali bakola nka bera, banalerhera Darha w’obuzigire w’embingu obukuze, banali mugisho oku chibaga choshi.

OLWIMPO 90 Tianeni Moyo

^ mus. 5 Rhugwerhe omwishingo bulala omu bibaga byerhu rhugwerhe bene-berhu na bali-berhu banene b’emisole balibajira okwabo koshi bakagala yi barhabala olubaga lwa Yehova. Chiro akaba bakulaga gurhe, bene-berhu na bali-berhu bashajire bali omu bibaga bakarhabala abachili misole bakolese emisi yabo yoshi omu kasi ka Yehova.

^ mus. 55 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Amango mwimangizi muguma ayeneza myaka 70, yewe na mukage bahabwa engabane mpyahya. Ebi bagereremo mu myaka minene, byabarhabere bagale kukoomeza abandi omu chibaga bakala bali bakoleramo zene.