Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 36

Aninja jadda le-djoi ma, le-vei ma na kʉ na ná kpakpanga mana na bbo

Aninja jadda le-djoi ma, le-vei ma na kʉ na ná kpakpanga mana na bbo

“Jaddakpa dhó madha kʉ kpadhi kpakpanga.”​—MEZ. 20:29.

DYI 88 Unijulishe Njia Zako

RI NǍ LE SI CHU NALO *

1. Rie ngó ko ngʉ ri ró, ká ko ka ko li ngba muradi ko nji?

NGÓ ko di ngʉ ná saa na, ko ka ko di riddi nari kʉ ko nzá ka ko njínji ro Yova dho jadda ro ko ngʉ rinji naribbai ri. Føri ka ndie bbʉbbʉ dhonalo ko nga kʉ kpakpanga na anziro ringʉe nari bbai ri, føri dho ko ka ko kó jaddakpa tsotso kodhó nyodyu na ndirigoti ko chu nalo na ndiro kpaé mana na Yova dzá tengenezo nǎ d’e. Føri kʉ ddikpa ngó ngʉ ná ke pongʉe nalo, “Njati rie ma njínji bbo nzɨ ma ngó ma ngʉ naridho ró, ma adi mbai po jaddakpa nji nalo dho.”

2. I lo nǎ ká kosi loti ngba lo djo?

2 Anziro da nalo nǎ ko njae ngbaribbai ma jaddakpa ka ndima ba faida nari rie ngó nrŭ ma na kpa di loti ró. I lo nǎ kosi ngbaribai ma, nyenyenga ma, kiasi ma, mbai le po nari ma, nrŭ dho le ritsi bbʉ nari ma ka ndi kó ngó nrŭ tsotso nari nja ndiro ndima njínji ddinga jaddakpa ma na. Føri ka ndi kó nrŭ krʉ tsotso kutaniko nǎ.

ADI NYENYENGA NA

3. Wafilipi 2:3, 4 ripo naribbai, nyenyenga ká kʉ addu ndirigoti ri ká ka ndi kó Mukristo tsotso ngbaribbai?

3 Ngó nrŭ dho ringani ndima e nyenyenga na njati kpa jiri ndima kó jaddakpa tsotso ró. Nyenyenga na kʉ ná ke adi nja nrŭ nja mana pli ndi djolu. (Azø Wafilipi 2:3, 4.) Fø sifa na kʉ ná ngó nrŭ churi nari kʉ ni ka ni nji ritsi njonjo kʉ ná chulu Biblia ripo naribbai ndirigoti fø ritsi ka ndi njini bblo ngba. Føri dho kpa nzɨ adi riji jaddakpa nji ritsi ndima ngʉ adi rinji naribbai dhé ri. (Muh. 7:10) Ni mai ri kʉ føro kpa ka ndima d’ra jaddakpa dho ná bblo lo kʉ bí, ndirigoti kpa churi nari kʉ “I ngø djó lo thika leni le” føri dho jaddakpa ka ndima njínji ø ufundi na.​—1 Ko. 7:31.

Ngó ngʉ ná nrŭ ndima chu nalo d’ra nja nrŭ dho ji ndima nanga jini ro (Anja paragrafu 4-5) *

4. Waangalizi wa muzunguko dhó nganjadha kae ddiddi Walawi dhó nganjadha na ngbaribbai?

4 Nyenyenga dhi ngó nrŭ churi nari kʉ, ndima nzá ka ndima njí ritsi anziro nga bbai ri. Lorojina addinga kodhó wangalizi wa muzunguko djo. Kpadhó cho si 70 ná saa na kpa adi fø nji bbabba ndirigoti le adi d’i njí bbʉ kpa dho. Føri ka ndie kpakpa kʉ nalo. Kpa nanga adi jini ji nja le-djoi tsotso ndima kó nari dho. Føri ngʉe ji kpa ji ná njí ndirigoti kpa adi riji godhé ndima njínji bbo. Ro kpa churi nari kʉ ri kʉ bblo jaddakpa njí fø nji. Føri dho kpadhó nganjadha e ddiddi Walawi dhó nganjadha ngʉe nari bbai. Walawi dhó cho si 50 ná saa na, kpa nzɨ ngʉ adi njí ki nji vi hekalu na ri. Ngó gʉ ná Walawi ngʉe hwè na ndima dho le bbʉ ngbadi ná njí ma ró. Kpa ngʉ adi ndima dho le bbʉ ná njínji bidii na ndirigoti kpa ngʉ adi jaddakpa tsotso ma kó ddi. (Hes. 8:25, 26) Njʉ maddi wangalizi wa muzunguko dhó cho si 70 ná saa na, kpa nzɨ adi bí kʉ ná kutaniko ronga be ri, ro kpa adi kutaniko nǎ madaraka na kʉ ná nrŭ tsotso kó ndirigoti kpa adi fø nrŭ li kpakpa.

5. Dan ma, Katie ma na dhó lo nǎ ro ká niba ngba somo?

5 Anja Dan dhó loroji, cho 23 b’lo ndi nji mwangalizi wa muzunguko dzá njí ro. Dan dhó cho singʉe 70 ná saa na, ke ma, ndibbá le Katie, ngangʉe upainia wa pekee tso. Kpa nanga ká jingʉeni ngbaribbai fø njí dho? Dan pori kpadjo ndidhó njí kʉ anziro nga djolu! Ke adi ndidhó kutaniko nǎ njínji, ke adi le-djoi tsotso kó ndiro ndima ngʉ watumishi wa huduma d’e, ndirigoti ke adi nja nrŭ tsotso kó ndiro ndima d’ralo metropolitan nǎ bbobbo bbagʉ lu ndirigoti prizo lu ma d’e. Ngó nrŭ, njati nie krʉ saa ró le njínji Yova dho nari kana ma inga nga ma ró, ni ka ni nji nalo kʉ bí ndiro ni kó nja nrŭ tsotso d’e. Ká ngbaribbai? Adi hwè ba ni bani na ná hali dho, ali ø muradi ni nji, ndirigoti ali ni thí ni ka ni nji nalo djo nzá ni kani njí nalo djo ni nithí li nari djolu.

ADI KIASI NA

6. Kiasi na le kʉ nari ká kʉ nyodyu dhi lo addudho? Abbʉ loroji.

6 Kiasi na kʉ ke adi ndidhó mupaka chuchu. (Mez. 11:2) Ke kʉ kiasi na naridho ke nzá ka ndi neri ndi nji ritsi nzá ka ndi ka ndi dho nanga tsi ri. Ke di rinji fø ró, ke ka ndie hwè na ndirigoti ke ka ndi njí ritsi kpakpanga na. Ko ka ko ddi kiasi na kʉ ná ke ddikpa glʉdjó thʉ motokari na ná chofere bbai. Chofere ka ndili vitese sese ndiro ndi thʉ bblo d’e. Bbʉbbʉ dhé, ke ka ndi d’a dzodzo, ro ke ka ndi ra ra dhé. Føri bbai kiasi na kʉ ná ke ka ndi “le ndidhó vitese thika” ndiro ndira anzi Yova dzá njí na ndirigoti ndi kó nja nrŭ tsotso d’e.​—Flp. 4:5.

7. Addui ká ridho Barzilai ngʉe kiasi na?

7 Anja Barzilai dhó loroji, kedhó cho ngʉe 80 Pi Daudi nzingʉe ke ndi si pi bbá dza na ná saa na. Barzilai chungʉeri ndi ngʉ ngó nari dzá lodho, ke chongʉe jaddake Kimhamu ndi ringa na. (2 Sa. 19:35-37) Barzilai bbai, ngó ngʉ ná nrŭ nanga adi jini bbo njati kpa di jaddakpa njínji Yova dho nari nja ró.

Mungu vʉngʉe Pi Daudi dzá ngba chi hekalu ná føri tso ke ungʉe u (Anja paragrafu 8)

8. Pi Daudi ká dhongʉe ndi kʉ kiasi na nari ngbaribbai hekalu ke ngʉ ji ndi chí na saa na?

8 Pi Daudi ngʉe bblo kʉ ná loroji, ke ngʉe kiasi na. Ke jingʉeri bbo ndi chi dza Yova dho. Ro Yova pongʉeri fø pendeleo ndi si bbʉ kedzá ngba Sulemani dho ná saa na, ke ungʉe fø lo u ndirigoti ke kongʉe fø nji tsotso hwè na. (1 Ny. 17:4; 22:5) Nimai Sulemani ngʉe “jadda ndirigoti nzá ndi chulo bbo” ro, Daudi nzá njangʉeri ri kʉ ndi i ka ndi chi dza bblo pli ri. (1 Ny. 29:1) Daudi chungʉeri nari kʉ fø dza ka ndi chini Yova dhó ngatsotso kodha dzá lodho, nga ri chidha dho si chutso dda ná ke dzá lodho ri. Daudi bbai, ngó ngʉ ná nrŭ adi njínji kpakpanga na Yova dho njati ndima dhó nji thika leni le ma ró. Ndirigoti kpa churi nari kʉ Yova ka ndi le jaddakpa ronga ndiro kpa nji ndima ngʉ adi nji anziro ná nji d’e.

9. Tawi nǎ komite nǎ ddike ká dho ndi kʉ kiasi na nari ngbaribbai?

9 Akonja Shigeo dhó loroji kiasi na ndi kʉ ro. Cho 1976 na kedhó cho ngʉe 30 ná saa na le lingʉe ke ndie Tawi nǎ komite nǎ ddike. Cho 2004 na ke ngʉngʉe Tawi nǎ komite nǎ muratibu. Luti ke rangʉe ri utso d’i nari kʉ ndi nga kʉ kpakpanga na anziro ribbai ri, ndirigoti ndi nzá ka ndi njínji bblo ri. Ke njingʉe sala fø lo djo ndirigoti ke njangʉeri nari kʉ le vʉ jadda le-djo ndiro ndie muratibu d’e. Nga mai Shigeo kʉ Tawi nǎ komite nǎ muratibu ro, ke ma njínji ddinga Tawi nǎ komite nǎ nja le-djoi ma na. Barzillai ma, Pi Daudi ma ndirigoti Shigeo ma na dhó loroji ridho naribbai, nyenyenga na ndirigoti kiasi na kʉ ná le nzá ka ndi li ndi nyo jaddakpa chulo bbo nzá nari djo ri, ro kpadhó kpakpanga djo. Ke nzá ka ndi di kpa ddi nja nrŭ na ri, ro ringani kpa di jaddakpa nja ndima lai njí dhi kpa bbai.​—Mez. 20:29.

ADI MBAI PO

10. Ngó nrŭ ká adi ndima mbu ngbaribbai kutaniko nǎ kʉ ná jaddakpa dhi lo dho?

10 Ngó nrŭ adi jaddakpa nja Yova dhó ro si ná kado bbai ndirigoti kpa adi mbai po kpa nji nalo dho. Ngó nrŭ ró klø di sini si ná saa na, kpa adi mbai po jaddakpa nji kutaniko nǎ ná njí dho.

11. Ruta 4:13-16 ripo naribbai, jadda nrŭ le tsotso kó nari le u nari ká ka ndi bbʉ ledha ngbaribbai?

11 Naomi kʉ bblo kʉ ná loroji Biblia nǎ, le ngʉ adi mbai po jadda kʉ ná le ndi tsotso kó nari dho. Ya kwanza, Naomi pongʉeri ndidzá mule Ruta ngʉ ndi abba nrŭ kana. Ni mai ri kʉ fø ro, Ruta pongʉeri ndira ngo Naomi ulu Betelehemu nǎ ná saa na, le ungʉe Ruta tso u. (Rut. 1:7, 8, 18) Fø isɨ nrŭ bangʉe ledha bbo! (Azø Ruta 4:13-16.) Nyenyenga dzá lodho Ruta dyøngʉe Naomi dhó loroji.

12. Mutume Paulo ká ngʉ adi mbai po ngbaribbai?

12 Mutume Paulo ngʉ adi mbai po nja nrŭ ndi tsotso kó nari dho. Lorojina, ke pongʉe mbai Filipi nǎ nrŭ chongʉe kado ndi dho nari dho. (Flp. 4:16) Ke ngʉ adi mbai po Timoteo ndi tsotso kó nari dho maddi. (Flp. 2:19-22) Paulo pongʉe mbai Mungu dho dhonalo ke chongʉe nrŭ ndima li ke kpakpa d’e Roma nǎ prizo nǎ ke ngʉe ná saa na. (Mdo. 28:15) Paulo ngʉe kpakpa kʉ ná ke, ke ngʉ adi ra lod’ra da ngana ndirigoti ke ngʉ adi kutaniko li kpakpa. Ro ke ngʉe nyenyenga na ndirigoti ke ngʉ adi le-djoi ma, le-vei ma na ndi tsotso kó nari uu.

13. Ngó nrŭ ká adi ndima mbai po jaddakpa dho nari dho ngbaribbai?

13 Ngó nrŭ, ni ka ni po mbai kutaniko nǎ jaddakpa dho njonjo kʉ ná chulu. Njati kpa jiri kpa kó ni tsotso traspor dhi lo na ma, soko nǎ lo na ma, inga kimwili nǎ lo na ma ró, anidi ritso uu. Anichu ri nari kʉ Yova adi ndidzá jidha dho ni dho kpa ni tsotso kó nari chulu. Ni kana nga ka ndi ngʉ chøchø ni tsotso kó ná nrŭ ma na. Anikó nidhó jadda kau tsotso ndima kana ngae chøchø Yova na ndirigoti anidho ni nanga jini nari jaddakpa nji kutaniko nǎ ná kpakpa nji dho. Ndirigoti aniba saa ndiro ni tilo maisha nǎ ni chu nalo djo kpa ma na d’e. Njati ni di rinji fø ró, føri na ni ridho “ni po mbai” Yova dho kutaniko nǎ kʉ ná jaddakpa dhi lo dho.​—Kol. 3:15; Yoh. 6:44; 1 Te. 5:18.

ADI RITSI BBɄ NJA NRŬ DHO

14. Pi Daudi ká dhongʉe ndi ritsi bbʉ nari ngbaribbai?

14 Pi Daudi dhó loroji nǎ ro ko ba ngó nrŭ dho ringani ndima dho ná ddikpa bbo na mana kʉ sifa, føri kʉ ritsi le bbʉ nja nrŭ dho nari. Ke bbʉngʉe bbʉdha bbo ndirigoti ke bbʉngʉe ndidhó bbo na mana kʉ ná ritsi le chi na hekalu d’e. (1 Ny. 22:11-16; 29:3, 4) Fø lo ke njingʉe ngba mai ke chungʉeri nari kʉ fø hekalu nrŭ si nzi Sulemani dhó hekalu ro. Njati le di dza chi Yova dzá tengenezo nǎ, ro koe kpakpanga na nga ró, ko ka ko kó fø njí tsotso kodhó bbʉdha chulu. Ko ka ko kó jaddakpa tsotso ndiro kpa ba faida ko chu nalo nǎ ro d’e.

15. Timotheo dho ká Paulo ngʉ ngba bbo na mana kʉ nalo dho?

15 Addinga fø lokana Mutume Paulo bbangʉe ná loroji djo. Ke pongʉeri Timotheo mba ndi goti misionere dhí njí kana ndirigoti Mutume Paulo ngʉ adi lod’radha ma, longaddidha ma na dhi ufundi d’ra ke dho hwè na. (Mdo. 16:1-3) Paulo ngʉ adi mazoezi bbʉ Timotheo dho nari kongʉe ke tsotso ke d’ra hwè dhi lo i bblo d’e. (1 Ko. 4:17) Timotheo maddi ngʉ adi ndi chu nalo d’ra nja nrŭ dho.

16. Shigeo ká ngʉ adi mazoezi bbʉ nja nrŭ dho addudho?

16 Ngó ngʉ ná nrŭ dho nzá ringani ndima njí do ndima ritsi nji bbo nzɨ nari dho ri njati rie ni kpa mazoezi bbʉ jaddakpa dho kutaniko nǎ njí dho ri ró. Lorojina, Shigeo ngʉ adi mazoezi bbʉ Tawi nǎ komite nǎ jaddakpa dho. Føri ke ngʉ adi nji dhonalo kʉ, ndi kó Yova dzá njí tsotso ndi njínji na ná ngø na d’e. Ke ngʉ adi nji ná følo lingʉeri bblo ba mazoezi ná ddikpa le-djo ngʉ tawi nǎ komite nǎ muratibu ke ringana. Shigeo njínji Tawi nǎ komite nǎ cho 45 djolu ndirigoti fø cho krʉ kana ke chu nalo ke adi ddi godhé jaddakpa dho. Shigeo bbai di ná le-djoi kʉ ledha bbo Yova dzá nrŭ dho!

17. Luka 6:38 ripo naribbai, ngó nrŭ ká ka ndima nji addu nja nrŭ dho?

17 Ni ngó ngʉ ná le-djoi ma le-vei ma na ni njínji Yova udha na ndirigoti chí ni tøni ro ná føri ridho nari kʉ Yova dho le njínji nari kʉ bbo na mana kʉ nalo maisha na. Nidhó loroji chulu, ni ridho nari kʉ, ri kʉ bblo le chu Biblia nǎ yadha ndirigoti le njinjí ri na ledhó maisha nǎ. Ni chu anziro njingʉeni nalo maddi ndirigoti ni chu ngbaribbai ma le ka le le ledhó lo thika njati ri thika leni le ró. Ø ba batiso ná ngó nrŭ ma ka ndima kó ngatsotso bbo ddi; ni ka ni d’ra ngbaribbai ni chu bbʉbbʉlo nari nǎ ro niba ná hwè. Jaddakpa nanga ka ndi jini ji ndima rr ni chu nalo ndirigoti kpa ka ndima ba somo ri nǎ ro. Yova si ni ronga le le njati “nidi ritsi bbʉ nrŭ dho ró,” føri kʉ nidhó maisha nǎ ni chu nalo.​—Azø Luka 6:38.

18. Ngó nrŭ ma ká ka ndima kó ndima tsotso ngbaribbai jaddakpa ma na?

18 Njati ngó nrŭ ni kana ngae chøchø jaddakpa na ró, ri ka ndi kaka ni kó ni tsotso ni kana. (Ro. 1:12) Nrŭ krʉ ka ndima nji nja nrŭ dho ná bblo lo ro kʉ ni. Ngó nrŭ kʉ nyodyu na ndirigoti nrŭ chulo bblo pli ndima dhó maisha na. Jaddakpa e kpakpanga na bbo. Njati jaddakpa ma di njínji ddinga ngó nrŭ ma na kau bbai ró, føri ka ndi bbʉ madha kodhi ra nǎ Baba dho ndirigoti føri ka ndi liri kutaniko nǎ nrŭ krʉ ba ledha.

DYI 90 Tutiane Moyo

^ par. 5 Ko nanga adi jini bbo dhonalo kodhó kutaniko nǎ kʉ ná jadda le-djoi ma, le-vei ma na adi tengenezo nalo tsotso kó kpakpanga na. Ni mai kutaniko nǎ ngó ngʉ ná nrŭ dhó desturi kʉ njonjo inga nrŭ dhi njonjo ngana ro, kpa ka ndima kó jaddakpa tsotso ngba ndiro kpa njínji kpakpanga na Yova dho d’e.

^ par. 55 JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Mwangalizi wa muzunguko dhó cho si 70 ná saa na, ke ma dho le adi d’i njí bbʉ ndibbá le ma na. Cho bí kana kpa chu nalo adi rili kpa bbʉ mazoezi nja nrŭ dho kutaniko nǎ.