1. Oityi tupondola okulinga tyina tukahi nokukulupa?

TYINA tukulupa tupondola okusoka okuti kamatukala vali nesilivilo ankho tuali nalio poukuendye. Tyotyili ononkhono tuali nambo poukuendye mambutepuluka umwe, mahi tupondola okulongesa ovakuendye ovipuka tuvila okulinga opo vakale ovanongo nokupewa vali ovilinga. Omukuatate umwe omukulu wewaneno omanima omanyingi wati: “Etyi nahavete-mo vali mokonda yokuakulupa andyihambukwa unene etyi namona okuti pena ovakuendye vafuapo mavalingi ovilinga ankho ndyilinga.”

2. Oityi matulilongesa monthele ei?

² Onthele yokualamba tuelilongesa, ouwa ovakuendye vapola kokulilongesila kovakuatate vakulupa. Monthele ei matulilongesa oñgeni okuliola omutima, nokupola pokati, nokupandula, nokukala notyali tyipondola okukuatesako ovakulu okuundapa kumwe novakuendye, atyietela ouwa ewaneno aliho.

3. Ngetyi tyipopia Ova Filipu 2:3, 4, oityi okuliola omutima? Iya oñgeni tyipondola okukuatesako Omukilisitau?

³ Inkha ovakulu vahanda okukuatesako ovakuendye vesukisa okuliola omutima. Omunthu weliola omutima utala vakuavo ngatyina ovanene vali kwe. (Tanga Ova Filipu 2:3, 4.) Ovakulu veliola omutima vetyii okuti pamwe pena ononkhalelo ononyingi mbokulinga otyilinga tyimwe, atyilikuate netyi  Ombimbiliya ipopia. Weliola omutima, kakevelela ovanthu aveho valinge ovipuka ngetyi ankho evilinga kohale. (Ecl. 7:10) Namphila vena ovipuka ovinyingi vapondola okulongesa ovakuendye, mahi tupu vetyii okuti “onkhalelo youye uno ikahi nokupiluluka” nonkhalelo yokulinga ovipuka yapiluluka. — 1 Kol. 7:31.

4. Oñgeni ovatalelipo vomawaneno vekahi ngo viova Levita kohale?

⁴ Ovakulu veliola omutima vetyii okuti tyina vekahi nokukulupa, kamavetyivili okuundapa vali movilinga ankho vaundapa puetyi ovakuendye. Tutalei ongeleka yovatalelipo vomawaneno. Tyina vamatuukisa omanima 70 vayekapo okukala ovatalelipo vomawaneno avapewa ovilinga ovikuavo. Otyo tyipondola okuvepuiya unene. Mokonda ankho vehole unene otyilinga tyokukuatesako ovakuatate. Otyilinga vehole unene iya ehando liokutyilinga na hono nkhele vena-lio. Mahi ngwe vetyii okuti, hahe vali ovilinga ovio pahe vilingwe novakuendye. Valekesa ovituwa ngo viova Levita vo pomuvo wova Isilayeli ankho vayekapo okuundapa mekaka liefendelo tyina vamatuukisa omanima 50. Ova Levita ovo, ehambu liavo ankho kalitei kovilinga vena. Ankho vahambukilwa ovilinga vevila okulinga nokukuatesako ovakuendye. (Núm. 8:25, 26) Hono tyina ovatalelipo vomawaneno vamatuukisa omanima 70 kavatalelapo vali omawaneno mahi no ngotyo  vatualako okupameka nokukuatesako ovakuatate momawaneno veli.

5. Oityi tulilongesila kuetyi tyalingile omukuatate Dan nomukai wae Katie?

⁵ Tutalei ongeleka yomukuatate Dan waundapa ngomutalelipo womawaneno omanima 23. Etyi omukuatate Dan atuukisa omanima 70, nae nomukai wae omphange Katie, avatumwa okukala ovakokoli-ndyila vavilapo. Oñgeni ankho mavatualako nehambu motyilinga tyavo otyipe? Dan wati ankho pahe una vali ovilinga ovinyingi! Ankho una ovilinga ovinyingi mewaneno, una okukuatesako ovakuatate okukala ovakuatesiko vovakulu vewaneno, nokulongesa vakuavo oñgeni tyiiviswa momapunda-umbo muna ovanthu ovanyingi no movikaleya. Ovakuatate vakulupa tyilinge veli movilinga viomuvo auho, tyilinge kave-mo, no ngotyo vapondola okukuatesako unene vakuavo. Ñgeni? O mokutavela otyilinga otyikuavo vena, nokupanga okulinga ovipuka ovikuavo, nokulinga etyi vevila, avahasoko kuvina vehevili okulinga.

6. Omokonda yatyi onondunge okupola pokati? Popia ongeleka ityilekesa.

⁶ Omunthu wapola pokati utyii okuti pena ovipuka ehevili okulinga. (Pro. 11:2) Tupu kakevelela okulinga ovipuka vilamba puevi evila. Otyo tyimuhambukiswa aundapa nombili. Omunthu wokuapola pokati tupondola okumueleka nomunthu utaha omota potyilondeka. Opo omota ilonde wesukisa okupolamo ono mundasa, asi-mo vala yotete. Namphila omota mayeende vala katutu, mahi otyo matyimukuatesako okuhika apa ahanda okuenda. Tyelifwa notyo omunthu wokuapola pokati utyii onalupi esukisa, “okupolamo ono mundasa” na etyivile okutualako okuumbila Siovaa nokukuatesako ovakuatate. — Fili. 4:5.

7. Oñgeni Barsilai alekesile okuti wapola pokati?

⁷ Tutalei ongeleka ya Barsilai, etyi ena omanima 80 Ohamba Daviti emukongo akakale mondyuo Yohamba. Mokonda Barsilai ankho wapola pokati ehetavela. Barsilai ankho utyii okuti kavete-mo vali mokonda yokuakulupa, mokonda yotyo aiti papinge Kimaa omukuendye vali kwe. (2 Sam. 19:35-37) Nga Barsilai, ovakuatate vakulupa vahambukwa unene okuavela ovilinga ovakuendye.

8. Oñgeni Ohamba Daviti alekesile okuti wapola pokati pokutunga ondyuo ya Huku?

⁸ Ohamba Daviti nae walekesile okuti wapola pokati. Daviti ankho uhanda unene okutungila ondyuo Siovaa. Mahi etyi Siovaa emupopila okuti meitungu omona wae Salomau, Daviti etavela iya alinga atyiho akuateseko otyilinga tyokutunga. (1 Crô. 17:4; 22:5) Daviti kasokele okuti, hahe vali ame okutunga mokonda Salomau “omukuendye hamunongo-ko.” (1 Crô. 29:1) Daviti ankho utyii okuti, opo ondyuo ina itungwe tyisukisa okukuatesuako na Siovaa, katyitei keti nounongo womunthu mapiti komutwe ovilinga ovio. Nga Daviti ovakuatate vakulupa vatualako okuumbila Siovaa, namphila vahalingi vali ovilinga ankho valinga. Vetyii okuti Siovaa mayambe ovakuendye vekahi nokulinga ovilinga ankho valinga.

9. Oñgeni omukuatate umwe wakalele Komutwe Ombetele alekesile okuti wapola pokati?

⁹ Omukuatate umwe utiwa Shigeo nae walekesile okuti wapola pokati. Menima lyo 1976 etyi ena omanima 30 akala umwe povokuakalela Komutwe Ombetele. Menima lyo 2004 akala onkhalamutwe yovokuakalela Komutwe Ombetele. Etyi palamba omanima amwe, amono okuti utupu vali  ononkhono opo atualeko okulinga nawa ovilinga viae. Elikuambela unene, atale ouwa matundilila-ko inkha otyilinga tyae pahe tyilingwa nomukuatate omukuendye. Namphila hankhalamutwe vali yovokuakalela Komutwe Ombetele mahi no ngotyo nkhele o umwe povokuakalela Komutwe Ombetele iya una ehambu. Ngetyi tuelilongesa ongeleka ya Barsilai, no Hamba Daviti no yomukuatate Shigeo, omunthu weliola omutima nokuapola pokati, usoka kovipuka ovakuendye vevila okulinga, kasoko kuevi vesukisa okulilongesa. Tupu kevetale ngatyina velilolela mahi uvetala ngatyina vaundapela kumwe. — Pro. 20:29.

10. Oityi ovakulu vena okusoka tyina vatala ovakuendye?

¹⁰ Ovakulu vena okutala ovakuendye ngatyina otyiawa vapewa na Siovaa, tupu vena okupandula ovilinga valinga. Tyina ovakulu vekahi nokukulupa vahambukwa mokonda pena ovakuendye vafuapo vena ononkhono opo vatualeko nokukuatesako ewaneno.

11. Oñgeni omukanda wa Rute 4:13-16 ulekesa okuti ovakulu vapondola okupola ouwa kokukuatesuako novakuendye?

¹¹ Mo Mbimbiliya tuvasa-mo ongeleka ya Noemi wapandulile etavela okukuatesuako nomuhikuena. Ponthyimbi Noemi wapopilile Rute omukuekai wae wasiwapo akondoke kovavo. Mahi Rute aanye okukondoka kovavo, aende na Noemi ko Mbelei. Noemi wahambukilwe unene etyi Rute akala nae iya etavela okukuatesuako nae. (Rute 1:7, 8, 18) Otyo atyivekuatesako unene! (Tanga Rute 4:13-16.) Inkha ovakulu veliola omutima mavetyivili okulandula ongeleka ya Noemi.

12. Oñgeni apositolu Paulu alekesile okuti upandula?

¹² Apositolu Paulu ankho upandula unene  okukuatesako novakuatate. Mongeleka wapandulile unene ovakuatate voko Filipu etyi vemutuma ovipuka ankho esukisa. (Fili. 4:16) Wapandulile Timotiu etyi emukuatesileko. (Fili. 2:19-22) Tupu Paulu wapandulile Huku mokonda yovakuatate aveho vemupamekele etyi atualwa ko Loma ngonkhuatwa. (Ovil. 28:15) Paulu ankho omunthu una ombili, waendele unene pala okuivisa nokupameka omawaneno. Mahi ankho weliola omutima, etavela okukuatesuako novakuatate nonomphange.

13. Oñgeni ovakulu valekesa okuti vapandula ovakuendye?

¹³ Ovakulu valekesa okuti vapandula ovakuendye mewaneno mononkhalelo ononyingi. Inkha ovakuendye vahanda okukutyinda-po nomota yavo ine okukekulandela-ko tyimwe, nokukulimisilapo, vepandula otavela. Hinangela okuti, oyo onkhalelo imwe Siovaa alekesa okuti ukuhole. Otyo matyimukuatesako okukala omapanga, atyikukuatesako unene. Apeho kuatesako ovakuendye okukala noupanga wapama na Siovaa, ovepopila okuti wahambukwa unene etyi vekahi nokulinga ononkhono mbokuvasa ovilinga mewaneno. Ovola omuvo wokuvepopila ovipuka walinga meongano lya Huku. Inkha utyilinga molekesa okuti ‘wapandula’ Siovaa wakokela ovakuendye mewaneno. — Kolo. 3:15; Suau 6:44; 1 Tes. 5:18.

14. Oñgeni Ohamba Daviti alekesa okuti una otyali?

¹⁴ Tupu tulilongesila otyipuka otyikuavo kongeleka ya Daviti. Daviti wali notyali. Daviti waavele onombongo novipuka ovikuavo viesukisa opo akuateseko okutunga ondyuo ya Huku. (1 Crô. 22:11-16; 29:3, 4) Waavele namphila ankho etyii okuti omunkhima mawii noku Salomau. Ovakuatate vakulupa vehena ononkhono mbokuundapa movilinga viokutunga, vapondola okuava onombongo opo vakuateseko ovilinga ovio okutalela kuetyi vena. Tupu vapondola okukuatesako ovakuendye novipuka velilongesa mokueenda kuomanima.

15. Ovipuka patyi apositolu Paulu alongesile Timotiu vilekesa okuti una otyali?

¹⁵ Tusokei vali kongeleka ya Paulu atutale oñgeni ankho ena otyali. Paulu wakongele Timotiu opo vaundape nae movilinga vioumisionaliu, emulongesa oñgeni tyiiviswa nokulongesa. (Ovil. 16:1-3) Etyi Paulu alongesa Timotiu atyimukuatesako okulongesa vali nawa. (1 Kol. 4:17) Iya etyi Timotiu alongeswa na Paulu nae etyilongesa vakuavo.

16. Omokonda yatyi omukuatate Shigeo alongesile vakuavo?

¹⁶ Hono ovakuatate ovanyingi vakulupa, vetupu owoma wokuti inkha valongesa ovakuendye oñgeni tyilingwa otyilinga ankho valinga, kamavakala vali nesilivilo. Mongeleka omukuatate Shigeo, tuapopia konthyimbi, mokueenda kuomanima omanyingi walongesile ovakuatate ovakuendye navo ankho vakalela komutwe ovilinga vyo Mbetele. Wetyilinga opo ankho akuateseko ovilinga Viouhamba. Etyi tyati pomuvo wokuyekapo otyilinga tyae, omukuatate umwe ankho alongesa nawa, ngae upinga po tyilinga tyae, okukala onkhalamutwe yovokuakalela komutwe Ombetele. Omukuatate Shigeo utualako okukuatesako ovakuatate ovakuendye vokuakalela komutwe Ombetele novipuka elilongesa mokueenda kuomanima 45. Ovakuatate vemuhole unene mokonda uvekuatesako unene!

17. Ngetyi tyipopia Luka 6:38, oñgeni ovakulu vapondola okukuatesako vakuavo?

 ¹⁷ Onwe vakuatate nonomphange muakulupa, motyilekeso tyokuti okuumbila Siovaa nekolelo noukuatyili otyo otyipuka tyikahi vali nawa. Movipuka mulinga, mulekesa okuti hahe vali okulilongesa onondongwa mba Huku nokueendela-mo. Onwe mwii nawa oñgeni ovipuka ankho vilingwa kohale, mahi tupu muamona okuti otyiwa okutyiliya onkhalelo omphe yokulinga ovipuka. Nonwe vakulu muambatisalwa pahe, mupondola okukuatesako vakuenyi, mokuvepopila ehambu litundilila kokunoñgonoka otyili, otyo muvakulu-ale. Ovakuendye mavahambukwa unene okutehelela onongeleka mbenyi novipuka muelilongesa. Inkha ‘muaava’ mokupopila vakuenyi onongeleka mbenyi opo mbuvekuateseko, Siovaa memuyambe unene. — Tanga Luka 6:38.

18. Oñgeni ovakuendye novakulu vapondola okulikuatesako?

¹⁸ Tyina ovakuendye novakulu vakala omapanga velipameka pokati. (Loma 1:12) Kanda munthu una otyipuka otyiwa mukuavo ehena. Tyati ovakulu vena ounongo novipuka ovinyingi velilongesa mokueenda kuomanima omanyingi. Iya ovakuendye vena etimba likahi nawa nononkhono. Tyina ovakuendye vaundapela kumwe novakulu ngomapanga, tyinkhimaneka Tate yetu yoluembia, nokuetela ouwa ovakuatate aveho mewaneno.