Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 36

Omugaso ogw’Ab’oruganda na Banyaanya Itwe Abato

Omugaso ogw’Ab’oruganda na Banyaanya Itwe Abato

“Amani gabasigazi nikyo kitinisa kyabu.”​—NFU. 20:29.

EKIZINA 88 Onyegese Emihanda Yaawe

EBITURAYEGA *

1. Kigendererwa ki ekirungi ekitusobora kweteraho obutweyongera kukura?

OBUTWEYONGERA kukura omu myaka nitusobora kutiina ngu titurukwija kuba b’omugaso hali Yahwe nk’oku tukaba tuli kara. N’obukiraaba ngu titukyaine amaani nk’agatukaba twine omu buto, nitusobora kukozesa amagezi hamu n’ebintu ebitwegere kwegesa abato kufooka b’omugaso hali ekitebe kya Yahwe, n’okubakonyera kwikiriza obujunanizibwa obuhyaka. Ow’oruganda ow’amazire akasumi kaingi naheereza nk’omugurusi w’ekitebe nagamba ati: “Obunatandikire kulemwa kukora ebintu nk’oku nakoraga kara, habw’okukura omu myaka kikansemeza ngu hali haroho ab’oruganda abato abaali nibasobora kukora emirimo egi.”

2. Nitwija kubazaaho ki omu kicweka kinu?

2 Omu kicweka ekihoire tukabazaaho omulingo abato bagasirwa obubafoora abakuzire omu myaka banywani baabo. Omu kicweka kinu, nitwija kurora nk’oku emiringo nk’obwebundaazi, obuculeezi, okusiima, hamu n’okugaba esobora kukonyera abakuzire omu myaka kuheereza hamu n’abato, ekirugamu emigisa hali ekitebe kyona.

BA MWEBUNDAAZI

3. Kusigikirra ha Abafiripi 2:3, 4, obwebundaazi kiki, kandi nibusobora buta kukonyera Omukristaayo?

3 Abakuzire omu myaka basemeriire kuba abebundaazi obu baraaba nibagonza kukonyera abato. Omuntu omwebundaazi arora abandi nk’abarukumukira. (Soma Abafiripi 2:3, 4.) Abakuzire omu myaka abebundaazi bakyetegereza ngu obwire oburukukira obwingi nikisoboka kuhikiriza obujunanizibwa omu miringo erukwahukana baitu erukusigikirra ha Baibuli kandi ekarugamu ebirungi. Nahabweki, tibanihirramu buli muntu wena kukora ebintu omu mulingo babikoramuga kara. (Mug. 7:10) N’obukiraaba ngu bamanyire ebintu bingi ebibasobora kwegesa abato, basemeriire kukyetegereza ngu “omulingo ogwensi enu [niguhinduka]” kandi nikisobora kubetaagisa kwega kukora ebintu omu miringo empyaka.​—1 Kol. 7:31.

Abakuzire omu myaka bakozesa obukugu bwabo kutendeka abandi n’omutima gwabo gwona (Rora akacweka 4-5) *

4. Abaroleerezi b’ebitebe booleka bata entekereza nk’ey’Abalevi?

4 Abakuzire omu myaka abebundaazi bakyetegereza ngu obubeyongera kukura baba batakyasobora kuheereza nka kara. Ekyokurorraho, tekerezaaho abaroleerezi baitu ab’ebicweka. Obubahikya emyaka 70, basabwa kugenda omu buheereza obw’omulingo gundi. Eki nikisobora kuguma, habwokuba kyabasemezaaga muno kuheereza ab’oruganda. Obuheereza obu, babugonzaaga muno kandi nahati nibakyagonza kukora omulimo ogu. Baitu bakyetegereza ngu kirungi emirimo bagirekere ab’oruganda abato abakyaine amaani. Omu mulingo ogu, booleka entekereza nk’ey’Abalevi ab’omu Isaleri ey’akara, abakaba basemeriire kuleka omulimo gwabo omukuru ha heema ey’okutangatanganiramu obubahikyaga emyaka 50. Okusemererwa okw’Abalevi abo tikwasigikirraga ha bujunanizibwa bwabo obwa kara. Baitu bayekambaga kukora omulimo gwona ogubaheebwaga kandi n’okukonyera Abalevi abato. (Kubar. 8:25, 26) N’obukiraaba ngu omu kasumi kanu, ab’oruganda abaheerezaaga nk’abaroleerezi b’ebicweka tibakyabungira ebitebe, bakonyera muno ekitebe nambere baba basindikirwe.

5. Ekyokurorraho kya Dan na Katie nikikwegesa ki?

5 Tekerezaaho ekyokurorraho kya Dan, ayaheriize nk’omuroleerezi w’ekicweka kumara emyaka 23. Obuyahikize emyaka 70, uwe na mukazi we Katie bakasabwa kuheereza nka bapayoniya ab’embaganiza. Basoboire bata kwegondeza omu buheereza bwabo obuhyaka? Dan nagamba ngu hati aine bingi eby’okukora kukira na kara! Ahikiriza obujunanizibwa bwe omu kitebe kandi akonyera ab’oruganda kukurakurana kufooka abaheereza omu kitebe, atendeka abandi kutebeza omu rubuga, hamu n’omu nkomo. Abakuzire omu myaka, nimusobora kukonyera abandi kamube muli omu buheereza obw’akasumi koona rundi nangwa. Omu mulingo ki? Yega kwegondeza omu nyikara yaawe empyaka, wetereho ebigenderewa ebihyaka, kandi omutima guteeke ha bintu eby’osobora kukora hatali ha by’otarukusobora.

BA MUCULEEZI

6. Habwaki ky’amagezi kuba baculeezi? Bazaaho ekyokurorraho.

6 Omuntu omuculeezi amanya obugarukiro bwe. (Nfu. 11:2) Obuculeezi bumukonyera kutenihirramu kukora ebyatarukusobora. Ekirugamu, aikara aine okusemererwa kandi n’ayekamba. Nitusobora kulengesaniza omuntu omuculeezi n’omuntu arukuvuga motoka h’akasozi. Omuvugi abanayetaaga kuhindura giya akatekamu enkooto kusobora kutemba akasozi. Ky’amananu ngu, eki nikiija kumuleetera kugenda mpora, baitu naija kwikara n’agenda. Omu mulingo nugwo gumu, omuntu omuculeezi amanya akasumi nambere asemeriire kukora empindahinduka kandi akagenda mpora nukwo asobole kugumizaamu n’ayekamba kuheereza Yahwe kandi n’akonyera abandi.​—Baf. 4:5.

7. Bazilai akooleka ata obuculeezi?

7 Tekerezaaho ekyokurorraho kya Bazilai, ow’akaba aine emyaka 80 nambere Omukama Daudi yamuraliize kufooka omu h’abahibe b’amagezi. Habw’obuculeezi bwe, Bazilai akanga okuraaliza kw’Omukama. Akakyetegereza ngu muceke habw’okugurusa, nahabweki akasaba ngu omusaija omuto Cimuhamu nuwe agende omu kiikaro kye. (2 Sam. 19:35-37) Nka Bazilai, ab’oruganda abakuzire omu myaka kibasemeza kuha abato omugisa ogw’okuheereza.

Omukama Daudi akaikiriza encwamu ya Ruhanga ey’okukoma mutabani we kwombeka yekaru (Rora akacweka 8)

8. Omukama Daudi akooleka ata obuculeezi obukyahikire ha kwombeka yekaru?

8 Omukama Daudi na uwe akatekaho ekyokurorraho ekirungi eky’obuculeezi. N’omutima gwe gwona, Daudi akaba n’agonza kwombekera Yahwe enju. Baitu Yahwe obuyamugambiire ngu omugisa gunu gwali gw’okuheebwa Sulemani, Daudi akaikiriza encwamu ya Yahwe kandi akasagika n’omutima gwe gwona entekaniza enu. (1 Byom. 17:4; 22:5) Daudi atatekereze ngu akaba n’asobora kwombeka kurungi yekaru kukira Sulemani ngu habwokuba Sulemani akaba “akiri muto, tamanyire muno.” (1 Byom. 29:1) Daudi akaba akimanyire ngu omulimo gw’okwombeka yekaru gukaba nigugenda kuhwa kurungi habw’omugisa gwa Yahwe hatali habw’emyaka rundi obukugu bwabo abaali nibagwebembera. Abakuzire omu myaka beegera ha kyokurorraho kya Daudi, obubaikara nibekamba obujunanizibwa bwabo n’obubuhinduka. Kandi bakimanyire ngu Yahwe naija kuha omugisa abato abarukukora emirimo ei bakoraga.

9. Ow’oruganda arukuheereza h’Akatebe k’Itaagi akooleka ata obuculeezi?

9 N’omu kasumi kanu, ow’oruganda Shigeo ataireho ekyokurorraho kirungi eky’obuculeezi. Omu 1976, obwakaba aine emyaka 30, akakomwa kuheereza h’Akatebe k’Itaagi. Omu 2004 akakomwa kuheereza nk’Omuteraniza w’Akatebe k’Itaagi. Hanyuma akakyetegereza ngu akaba atakyaine amaani kandi atakyasobora kuhikiriza kurungi obujunanizibwa bwe. Akasaba Yahwe ha nsonga egi kandi y’atekerezaaho omugaso ogw’okuleka ow’oruganda omuto nuwe aheereze nk’omuteraniza. Nobukiraaba ngu Shigeo takyali muteraniza, n’agumizaamu kukwataniza n’ab’oruganda abandi abaarukuheereza nabo h’Akatebe k’Itaagi. Ebyokurorraho nk’ebya Bazilai, Omukama Daudi, hamu na Shigeo nibyoleka ngu omuntu omwebundaazi kandi omuculeezi tateeka omutima ha bintu abato ebibatamanyire baitu hali ebi ebibarukusobora. Tarukwija kubarora nk’abarukusimbana na uwe, baitu nk’abaheereza bagenzi be.​—Nfu. 20:29.

BA MUNTU ARUKUSIIMA

10. Abakuzire omu myaka baine ntekereza ki h’abato omu kitebe?

10 Abakuzire omu myaka barora abato nk’ebisembo kuruga hali Yahwe kandi eki kibaleetera kwoleka okusiima. Obubahwa amaani, kibasemeza kumanya ngu haroho abato abarukusobora kugumizaamu nibakora kandi nibaheereza ekitebe.

11. Kusigirra ha Rusi 4:13-16, migisa ki ey’esobora kuruga omu kwikiriza obukonyezi bw’abato?

11 Naomi ali kyokurorraho ekirungi omu Baibuli, eky’omuntu ow’akuzire omu myaka ayaikiriize kukonyerwa omukazi omuto. Ha kubanza Naomi akesengereza mukamwana we Rusi kugaruka omu banyabuzaale be. Baitu Rusi obuyahambiriize kugenda na uwe Beterehemu, Naomi akaikiriza obusagiki bwa Rusi. (Rus. 1:7, 8, 18) Kandi kinu kikarugirramu abakazi abo ebirungi! (Soma Rusi 4:13-16.) Obwebundaazi nibwija kukonyera abakuzire omu myaka kuhondera ekyokurorraho kya Naomi.

12. Omukwenda Paulo akooleka ata okusiima?

12 Omukwenda Paulo akooleka okusiima habw’obukonyezi obuyatungire. Ekyokurorraho, akasiima Abakristaayo ab’omu Firipi habw’ebisembo ebi baali bamusindikiire. (Baf. 4:16) Akooleka okusiima habw’obukonyezi bwa Timoseo. (Baf. 2:19-22) Kandi Paulo akasiima Ruhanga habw’ab’oruganda abaizire kumugarramu amaani obwakaba natwarwa Roma nk’omunyankomo. (Eng. 28:15) Paulo akaba aine amaani maingi habwokuba yagendaga mairo nyingi kutebeza hamu n’okugarramu ebitebe amaani. Baitu akaba ali mwebundaazi kandi yaikirizaaga obukonyezi kuruga omu Bakristaayo bagenzi be.

13. Abakuzire omu myaka nibasobora bata kwoleka ngu nibasiima abato?

13 Abakuzire omu myaka nimusobora kwoleka okusiima kwanyu hali abato abali omu kitebe kyanyu omu miringo nyingi. Obubaraaba nibagonza kukukonyera omu by’endubata, kubatuma kukugurra ebintu, rundi omu mulingo gundi gwona, ikiriza bakukonyere. Ijuka ngu obukonyezi bwabo guli gumu ha miringo Yahwe ey’akwolekamu okugonza. Nikisobora kukuleetera kufooka munywani wabo nfe na nfe. Ikara nolengaho kukonyera banywani baawe banu abato kukura omu by’omwoyo kandi obagambire nk’oku kikusemeza muno obworora abato nibehayo kuheereza omu kitebe. Kandi tunga obwire obw’okubagambira ebyorabiremu omu bwomeezi bwawe. Obworakora binu, noija kwoleka ngu ‘nosiima’ Yahwe habw’abato abaacunzire kwija omu kitebe kye.​—Bak. 3:15; Yoh. 6:44; 1 Bas. 5:18.

BA MUNTU OMUGABI

14. Omukama Daudi akooleka ata ngu mugabi?

14 Omu kyokurorraho ky’Omukama Daudi, nitwegamu omulingo ogundi omukuru abakuzire omu myaka basemeriire kwoleka, ogu nugwo ogw’okugaba. Daudi akahayo sente nyingi hamu n’ebintu eby’omuhendo kuruga omu itungo lye kusagika omulimo ogw’okwombeka yekaru. (1 Byom. 22:11-16; 29:3, 4) Kinu akakikora n’obukiraaba ngu yekaru abantu bakugyesere eya Sulemani. Nobukiraaba ngu titukyaine amaani ag’okwejumbira omu mirimo ey’okwombeka ebyombeko eby’Obukama, nitusobora kusagika emirimo enu kuraba omu kuhayo sente eziturukusobora. Kandi nitusobora n’okukonyera abato kugasirwa omu bukugu obututungire.

15. Bisembo ki eby’omuhendo Paulo ebiyahaire Timoseo?

15 Obukirukuhika ha kugaba, tekerezaaho ekyokurorraho ky’omukwenda Paulo yataireho. Akaraaliza Timoseo kumweteranizaaho omu mulimo gw’obumisaani kandi Paulo akamwegesa emiringo ye yoona ey’okutebeza n’okwegesa. (Eng. 16:1-3) Okutendekwa kwa Paulo kukakonyera Timoseo kuba omutebezi ow’amakuru amarungi omukugu. (1 Kol. 4:17) Hanyuma, Timoseo akakozesa emiringo Paulo akaba amwegeseze kutendeka abandi.

16. Habwaki Shigeo yatendekere abandi?

16 N’omu kasumi kanu, abakuzire omu myaka tibatiina ngu tibarukwija kwongera kuba b’omugaso kakuba batendeka abato kukora emirimo eibakora. Ekyokurorraho, kumara emyaka nyingi Shigeo outubalizeehoga aikaire n’atendeka ab’oruganda abato abali h’Akatebe k’Itaagi. Kinu akakikora kusobora kusagika omulimo ogw’Obukama omu ihanga nambere ali. Ekyarugiremu, obuhabaireho obwetaago obw’omuteraniza ow’okugaruka omu bigere bye, hali haroho ow’oruganda ow’asobora kukikora. Na hati, Shigeo n’akyagumizaamu kukozesa obukugu obw’atungire omu myaka erukuhingura 45 ey’amazire h’Akatebe k’Itaagi kutendeka ab’oruganda abato. Ab’oruganda nka Shigeo bakonyera muno abantu ba Yahwe!

17. Kiki abakuzire omu myaka ekibasobora kugabira abandi? (Luka 6:38)

17 Inywe ab’oruganda na banyaanya itwe abakuzire omu myaka, muli bwakaiso oburukwoleka ngu kuheereza Yahwe omu kwikiriza hamu n’obwesigwa, nikyo kirugamu obwomeezi oburukukirrayo kimu oburungi. Kurabira omu kyokurorraho kyanyu, mukyoleka ngu tugasirwa obutwega emisingi ya Baibuli kandi tukagiteeka omu nkora. Kusigikirra ha bintu ebimurabiremu, mumanyire omulingo ebintu byakorwamuga kara, baitu kandi nimukyetegereza nk’oku kiri kikuru kukora empindahinduka habw’enyikara ezirukwikara nizihinduka. Nainywe abakuzire omu myaka abaakaruga kubatizibwa, nimusobora kukonyera abandi omu miringo nyingi. Nimusobora kubagambira omulingo kumanya Yahwe kibakonyire kutunga okusemererwa omu myaka yanyu ey’obukuru. Nikiija kusemeza abato kuhurra ebimwarabiremu hamu n’amasomo agamwegere. Kakuba ‘mugaba’ kuruga omu lyahurro ery’ebintu ebimwegere, Yahwe naija kubaha emigisa nyingi.​—Soma Luka 6:38.

18. Abakuzire omu myaka hamu n’abato nibasobora bata kukonyerangana?

18 Inywe abakuzire omu myaka obumurayeyongera kwirra haihi n’abato, nimwija kusobora kusagikangana. (Bar. 1:12) Boona abakuru n’abato baine ekintu eky’omuhendo ekibarukukizangana. Abakuzire omu myaka baine amagezi hamu n’obukugu ebibatungire kuruga omu myaka enyingi eibamazire. Baitu abato baine amaani. Abakuru n’abato obubafooka banywani kandi bakakwataniza bahaisa Isiitwe ow’omu iguru ow’okugonza ekitiinisa kandi bagasira ekitebe.

EKIZINA 90 Katugarranganemu Amaani

^ kac. 5 Twine omugisa gw’amaani kurora ngu omu bitebe byaitu, harumu ab’oruganda na banyaanya itwe abato baingi abekamba kusagika ekitebe kya Yahwe. N’obukiraaba ngu abakuzire omu myaka omu kitebe nibaruga omu biikaro ebirukwahukana, nibasobora kukonyera abato kukozesa kurungi amaani gaabo kuheereza Yahwe.

^ kac. 55 KUSOBORRA EBISISANI: Omuroleerezi w’ekicweka obuyahikize emyaka 70, uwe na mukazi we bakaheebwa obujunanizibwa obuhyaka. Obukugu obubaatungire bubasobozesa kutendeka abandi omu kitebe nambere barukuheereza hati.