Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 36

Kapako Vamanji Amalẽhe

Kapako Vamanji Amalẽhe

“Ulamba wamalẽhe ongusu yavo.”—OLOSAP. 20:29.

OCISUNGO 88 Ndekise Olonjila Viove

OVINA TU LILONGISA *

1. Ovimãho vipi viwa tu sukila oku kuata osimbu tu kuka?

OSIMBU tu kuka, pamue tu kala lusumba wokuti ka tu ka tẽla vali oku linga upange wa Yehova ndeci vumalẽhe. Ndaño okuti ka tu kuete vali ongusu ndeci tua kala amalẽhe, tu pondola oku talavaya lukũlĩhĩso kuenda uloño tu kuete oco tu kuatise amalẽhe oku lieca olumue koku kuatisa ocisoko ca Yehova loku tambula vali ovikele. Ukulu umue wekongelo wa lombolola hati: “Eci nda limbuka okuti omo lioku kuka si tẽla vali oku linga calua, nda kuata esanju poku mola okuti amalẽhe valua va ponduile oku tẽlisa ovikele vimue.”

2. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

2 Ocipama ca pita, ca lombolola ndomo amalẽhe va pondola oku kuatisiwa poku linga ukamba la vamanji va kuka. Vocipama cilo, tu ka konomuisa ndomo ovituwa ndeci, umbombe, esuluviko, olopandu kuenda ocali, ci kuatisa vamanji va kuka oku talavayela kumosi lamalẽhe oco ekongelo liosi li kuatisiwe.

LEKISA UMBOMBE

3. Ndomo ca tangiwa ku Va Filipoi 2:3, 4, nye ci lomboloka umbombe kuenda ci kuatisa ndati Ukristão umue?

3 Vamanji va kuka va sukila oku lekisa umbombe nda ovo va yongola oku kuatisa amalẽhe. Omunu embombe o tenda vakuavo okuti va velapo eye o sule. (Tanga Va Filipoi 2:3, 4.) Vamanji vana va kuka va lekisa umbombe, va limbuka okuti ove o kuete epondolo lioku linga ovina via litepa okuti vi likuata Lovisonehua kuenda locikele o kuete. Kuenje ovo ka va kisika okuti vamanji vosi va linga ovina ndeci ovo va lingaile kosimbu. (Uku. 7:10) Ndaño okuti vamanji va kuka va kuete ukũlĩhĩso walua woku longisa amalẽhe, ovo va limbuka okuti “ekalo lioluali lulo li kasi oku pongoloka” kuenda citava okuti ovo va sukila oku lilongisa olonjila viokaliye vioku linga ovina.—1 Va Kor. 7:31.

Vamanji va kuka vakuacali va lombolola ovolandu avo ku vakuavo (Tala ovinimbu 4-5) *

4. Vamanji vakuakunyula akongelo va lekisa ndati ocituwa ndeci ca va Lewi?

4 Vamanji va kuka lumbombe walua va limbuka okuti osimbu va kuka, ka va lingi vali ovina ndeci va lingaile. Ndeci, sokolola ku vamanji vakuakunyula akongelo. Eci va tẽlisa 70 kanyamo, ovo va siapo oku nyula akongelo loku tambula ocikele cikuavo. Pamue ka ci leluka. Momo ovo va sanjukile calua poku kuatisa vamanji. Ca kala ocikele cimue ovo va solele calua kuenda ovo va yongola oku litumbika vali calua kupange waco. Pole, ovo va limbuka okuti, hĩse amalẽhe oku linga upange waco. Kuenje ovo va lekisa ocituwa ndeci ca va Lewi ko Isareli yosimbu okuti eci va tẽlisa 50 kanyamo va sukilile oku siapo upange wotavernakulu. Va Lewi vaco va kuka, va enda oku kuatela esanju upange wosi va enda oku tambula. Ovo va lekisile ombili koku tẽlisa ocikele cavo kuenda va kuatisa amalẽhe. (Ate. 8:25, 26) Koloneke vilo, vamanji vakuakunyula akongelo eci va tẽlisa 70 kanyamo va liwekapo oku nyula akongelo, pole, va kuatisa calua koku pamisa ekongelo va kasi.

5. Nye wa lilongisa kongangu ya manji Dan kuenda Katie?

5 Kũlĩhĩsa ulandu wa manji Dan wa kala kupange woku nyula akongelo vokuenda kueci ci soka 23 kanyamo. Eci manji Dan a tẽlisa 70 kanyamo, eye kumue lukãi waye Katie, va tumiwa ndakundi va likasi. Ovo va siata oku li tunda ndati kocikele cokaliye va tambula? Manji Dan wa popia okuti, cilo upange walua vali okuti kosimbu ci sule! Eye o tẽlisa ovikele a kuete vekongelo, o kuatisa vamanji alume oku kuata ocimãho coku kala oñuatisi yekongelo, o pindisa vamanji oku kundila valupale anene kuenda oku kundila volokayike. Ene a vamanji wa kuki, ci kale okuti vu kasi kupange ulikasi, ale sio, vu pondola oku kuatisa calua vamanji vakuavo. Ndamupi? Poku tenda lesanju ekalo vu sangiwa, oku kuata ovimãho viokaliye kuenda oku tiamisila utima kueci vu tẽla oku linga okuti kovina ka vu tẽla hakoko.

LEKISA ESULUVIKO

6. Momo lie ci kuetele esilivilo oku lekisa esuluviko? Ci lombolola.

6 Omunu umue ukuesuluviko, wa kũlĩha olongave viaye. (Olosap. 11:2) Esuluviko liu kuatisa oku yuvula oku linga ovina eye ka tẽla. Omo liocituwa caco, eye o ka amamako lesanju kuenda oku likolisilako kupange a kuete. Tu sokisa omunu ukuesuluviko la umue endisa ekãlu limue ka lia lelukile. Ukuakuendisa o sukila oku tepulula olupesi luekãlu vonjongo yina yu ecelela oku endisa vocilamano. Ocili, citava okuti ungende waco u kala wevando, pole, eye amamako lungende. Cimuamue haico okuti, omunu ukuesuluviko wa kũlĩha epuluvi “lioku tebulula olupesi” oco amameko oku vumba Yehova loku kuatisa vamanji.—Va Fil. 4:5.

7. Ndamupi Barisilai a lekisa esuluviko?

7 Kũlĩhĩsa ulandu wa Barisilai, wa kuatele 80 kanyamo eci Soma Daviti o laleka oco a pange onepa kelombe lia soma. Lesuluviko Barisilai wa likala elaleko lia soma. Omo lianyamo Barisilai a kuatele, eye wahandeleka umalẽhe umue o tukuiwa Kimihama oco a endeko. (2 Sam. 19:35-37) Ndeci ca linga Barisilai, vamanji va kuka va kuata esanju poku ecelela okuti amalẽhe va tẽlisa ovikele vikuavo.

Soma Daviti wa tava kocisimĩlo ca Suku cokuti omõlaye eye wa laikele oku tunga onembele (Tala ocinimbu 8)

8. Soma Daviti wa lekisa ndati esuluviko eci eye a yonguile oku tunga onembele?

8 Soma Daviti wa siavo ongangu yiwa yesuluviko. Lutima waye wosi wa yonguile oku tungila Yehova onjo yimue. Pole, eci Yehova o sapuila okuti ocikele eci ci ka eciwa kumalẽhe Salomone, Daviti wa tava kocisimĩlo ca Yehova kuenda wa pongiya cosi coku kuatisa kupange waco. (1 Asa. 17:4; 22:5) Daviti ka simĩle okuti wa velelepo oco a tunge onembele, omo okuti Salomone wa kala ‘umalẽhe, haeye ka kuetele uloño.’ (1 Asa. 29:1) Daviti wa kũlĩhĩle okuti, Yehova eye wa laikele oku eca onima yiwa kupange woku tunga, ka ca tambele kanyamo, ale kuloño omunu a kuete woku songola. Ndeci Daviti, vamanji va kuka koloneke vilo, vamamako oku likolisilako kupange wa Yehova ndaño ovikele viavo vi pongoloka. Kuenda ovo va kũlĩha okuti Yehova o ka sumũlũisa amalẽhe va linga upange una ovo va lingaile.

9. Manji umue o panga onepa Kocisoko Cakulu vo Filiale wa lekisa ndati esuluviko?

9 Ongangu yimue yokoloneke vilo yoku lekisa esuluviko, ya manji umue o tukuiwa Shigeo. Kunyamo 1976, eci a kuata 30 kanyamo wa nõliwa oco a pange onepa Kocisoko Cakulu vo Filiale. Kunyamo wo 2004 eye wa linga mitavaso Yocisoko Cakulu vo Filiale. Vokuenda kuotembo, wa limbuka okuti ka kuete vali ongusu ndeyi a kuatele kuenda ka tẽla vali oku linga upange a lingaile. Eye wa likutilila kueci ca tiamẽla kekalo liaco, noke wa sokolola koku nõla manji umue umalẽhe oco a tẽlise ocikele caco. Ndaño okuti manji Shigeo hamitavasoko vali Yocisoko Cakulu vo Filiale, eye amamako oku talavaya lakulu vakuavo. Ndomo tua ci mola kulandu wa Barisilai, wa Soma Daviti kuenda wa manji Shigeo, omunu embombe kuenda ukuesuluviko, o sokolola kuloño amalẽhe va kuete cilo, okuti ka sokolola kovina amalẽhe vaco ka va tẽla. Vamanji va kuka, ka va tendi amalẽhe ndolosepakãi viavo, pole, va va tenda ndakamba vupange.—Olosap. 20:29.

KALA UKUALOPANDU

10. Ocituwa cipi vamanji va kuka va sukila oku lekisa ku vana okuti amalẽhe vekongelo?

10 Vamanji va kuka va tenda amalẽhe ndombanjaile ya tunda ku Yehova kuenda ovo va eca olopandu omo liombanjaile yaco. Osimbu vamanji va kuka ongusu yavo yi tepuluka, ovo va eca olopandu ku vana va kuete ongusu yo vumalẽhe oku lieca olumue lonjongole yoku linga ovopange a sukiliwa vekongelo.

11. Ndomo ca tangiwa kelivulu lia Ruti 4:13-16, vamanji va kuka asumũlũho api va kuata eci va tava kekuatiso liamalẽhe?

11 Vembimbiliya Naomi ongangu yimue yiwa yomunu wa kuka wa tava lolopandu kekuatiso liumalẽhe umue. Kefetikilo Naomi wa pinga ndatembo yaye ocimbumba Ruti, oco a tiukile kepata liaye. Pole, eci Ruti a lipilika oku enda la Naomi ko Beteleme, eye wa tava kekuatiso lia Ruti. (Ruti 1:7, 8, 18) Akãi ava vavali va kuata esumũlũho lialua. (Tanga Ruti 4:13-16.) Umbombe u pondola oku kuatisa vamanji va kuka oku kuama ongangu ya Naomi.

12. Upostolo Paulu wa lekisa ndati olopandu?

12 Upostolo Paulu wa pandula calua omo liekuatiso vamanji vo wĩha. Ndeci, eye wa pandula calua vamanji vo ko Filipoi omo liovina vimue va tumisa kokuaye. (Va Fil. 4:16) Eye wa eca olopandu kekuatiso Timoteo o wĩha. (Va Fil. 2:19-22) Handi vali, Paulu wa pandula Suku omo lia vamanji veyile oku u pamisa eci a kala oku ambatiwa vokayike ko Roma. (Ovil. 28:15) Paulu wa kala omunu umue wa kuatele ongusu yoku linga ovongende anene oco a kunde loku pamisa akongelo. Ocili okuti, eye lumbombe walua wa tava ekuatiso lia vamanji.

13. Vamanji va kuka va lekisa ndati olopandu viavo kamalẽhe?

13 Avamanji wa kuki, vu sukila oku lekisa olopandu kamalẽhe va sangiwa vekongelo vu kasi volonjila vialua via litepa. Nda ovo va yongola oku vu kuatisi loviendelo, pocitanda, ale kovina vikuavo vu sukila, lekisi olopandu vialua kekuatiso liavo. Tendi ekuatiso liaco ndonjila yocisola Yehova a lekisa kokuene. Citava okuti vu ka kuata ukamba wa pama la vana va ku kuatisi. Olonjanja viosi lekisa okuti wa sanjukila ndomo amalẽhe va kasi oku pamisa ukamba wavo la Yehova kuenda va sapuili okuti vu sanjuka calua oku mola alikolisilo va kasi oku linga oco va kuatise ekongelo. Piti otembo lavo kuenda va lomboluiliko ulandu womuenyo wene. Eci o ci linga o ka eca ‘olonjanja viosi olopandu’ ku Yehova omo liamalẽhe eye a siata oku kokela vekongelo.—Va Kol. 3:15; Yoa. 6:44; 1 Va Tes. 5:18.

KALA UKUACALI

14. Soma Daviti wa lekisa ndati ocali?

14 Soma Daviti wa lekisavo ocituwa cikuavo ca velapo okuti vamanji va kuka va sukilavo oku ci lekisa, okuti oku kala ukuacali. Eye wa eca olombongo vialua kuenda ovina vikuavo oco vi kuatise kupange woku tunga onembele. (1 Asa. 22:11-16; 29:3, 4) Eye wa ci linga ndaño okuti olopandu wupange waco wa laikele oku eciwa komõlaye Salomone. Nda ka tu kuete vali ongusu yoku panga onepa kovopange oku tunga ovitumãlo Viusoma, tu pondola oku amamako oku kuatisa kovopange aco poku eca olombanjaile vietu ndomo ci likuata lepondolo lietu. Tu pondola oku kuatisa amalẽhe lulandu tua kuata vokuenda kuanyamo alua.

15. Ombanjaile yipi ya velapo upostolo Paulu a eca ku Timoteo?

15 Sokolola kueci catiamẽla kongangu upostolo Paulu a sia yoku kala ukuacali. Eye wa laleka Timoteo oco a likongele laye kupange wumisionaliu kuenje Paulu wa lekisa ku Timoteo olonjila a kuama koku kunda kuenda koku longisa. (Ovil. 16:1-3) Paulu wa pindisa Timoteo oku kala ukundi uwa kuenda ulongisi uwa wolondaka viwa. (1 Va Kor. 4:17) Noke Timoteo wa kuama epindiso lia Paulu oco a kuatisevo vakuavo.

16. Manji Shigeo wa pindisa ndati vakuavo?

16 Koloneke vilo, vamanji va kuka ka va kuete usumba woku sima okuti ka va kuata vali esilivilo nda ovo va pindisa amalẽhe oku linga upange ovo va lingaile vekongelo. Ndeci, vokuenda kuanyamo manji Shigeo wa tukuiwa ale, wa pindisa vamanji amalẽhe va panga onepa Kocisoko Cakulu vo Filiale. Eye wa ci lingila oco a kuatise kupange Wusoma vofeka muna eye a sangiwa. Kuenje eci ya pitĩlapo otembo okuti ka pondola vali oku kala mitavaso Yocisoko Cakulu vo Filiale, vamanji va pindisiwa ca lelukile oku piñala pocitumãlo caye. Manji Shigeo wa kala Kocisoko Cakulu vo Filiale ci soka 45 kanyamo, pole, vokuenda kuanyamo aco, wamamako oku longisa vakuavo eci a kũlĩhĩle. Esumũlũho liocili oku kuata omanu va soka ndava pokati kafendeli va Suku.

17. Ndomo ci sangiwa ku Luka 6:38, nye vamanji va kuka va pondola oku eca kamalẽhe?

17 Avamanji wa kuki, ene wa kũlĩhi okuti oku vumba Yehova lekolelo kuenda epandi oco ca velapo komuenyo. Ndeci, ene wa limbuki okuti ca velapo oku likolisilako oku lilongisa olonumbi Viembimbiliya kuenda oku vi kapako vomuenyo wene. Ene wa kũlĩhi ciwa ndomo ovina via enda oku lingiwa kosimbu, pole, wa limbukivo esilivilo lioku tava kapongoloko. Avamanji wa kuki okuti ndopo wa papatisiwi, vu kuetevo ovina vialua vioku eca; ene vu pondola oku lombolola ndomo oku kũlĩha ocili ca ku neneli esanju vomuenyo wene. Amalẽhe va ka sola calua oku yeva catiamẽla kovolandu ene kuenda ndomo wa kuatisiwi. Nda wa kuata ocituwa coku ‘ecaeca’ ovolandu ove o kuete, Yehova o ka ku sumũlũisa calua.—Tanga Luka 6:38.

18. Vamanji va kuka kuenda amalẽhe va likuatisa ndati pokati?

18 Avamanji wa kuki, osimbu vu linga ukamba lamalẽhe, vu ka tẽla oku likuatisa pokati. (Va Rom. 1:12) Omunu lomunu o kuete cimue ci kuete esilivilo okuti ukuavo ka ci kuete. Vamanji va kuka, va kuete ukũlĩhĩso lovolandu va kuata vokuenda kuomuenyo wavo. Amalẽhe va kuete ongusu. Omo liaco, eci amalẽhe kuenda vamanji va kuka va talavayela kumosi ndakamba, va nena esivayo ku Isietu wokilu ukuacisola kuenda va kala esumũlũho ku vosi vekongelo.

OCISUNGO 90 Tu Livetiyi Pokati

^ Ovinimbu 5 Etu tua sumũlũha calua omo okuti tu kuete akuenje lafeko valua va likolisilako oku kuatisa ocisoko ca Yehova. Ndaño lovituwa via litepa, vamanji va kuka va pondola oku kuatisa amalẽhe oku talavaya ciwa longusu yavo kupange wa Yehova.

^ Ovinimbu 55 OCILUVIALUVIA: Eci manji umue ukuakunyula akongelo a tẽlisa 70 kanyamo, eye lukãi waye va tambula ocikele cikuavo. Anyamo va kala kupange waco u va ecelela oku pindisa vamanji vakuavo vekongelo va kasi.