1-2. Ekpogho ọgo yẹ ọmẹraro Haggai ọ ta kpahen uvuẹn ọke ọwan na?

“UVWRE iminiti ezẹko, ekete ra rhẹ ekwakwa ọrhẹ eghwa ahwanren ne se ghwọghọ.” “Ighweghwe ọ ha oma ihworho ephian . . . Ihworho buebun i tare taghene otọre ekpogho na, o te iminiti eva. Ha mẹ, ọ họhọre taghene ọ ha ọke jijiri.” Erana ẹmro ihworho ri simirhọ ọke otọre ekpogho, ọ phia obẹ Nepal uvuẹn ẹgbukpe 2015. Orhianẹ aruẹ emru imwofẹn ọrana ọ phia wẹn, ọ kiki sẹruọ ẹro dẹ-ẹ.

² Ọrẹn, vwana ọwan e rhiẹromẹrẹn aruẹ ekpogho rọ vẹnẹren, ekpogho ro vwo sekpahen amwa yanghene ẹkwotọre owu ọvo. Ukpomaran, o sekpahen egbamwa ephian, ekpogho ọnana ọ phia ẹgbukpe buebun sa na. Ọmẹraro Haggai ọ ta kpahen ekpogho ọnana. Ọrhọ ya: “Ọnana yẹ oborẹ i Jehova ro sun emakashe na ọ tare, ‘Ọrẹn ọgbọrọrọ—o jirẹ-ẹ—Mi ne kpogho idjuwu ọrhẹ otọrakpọ na, urhie na ọrhẹ otọre ọkaka na.’”—Hag. 2:6.

3. Marhẹ ekpogho ri Haggai ọ ta kpahen, o ru vẹnẹ etọre re kpogho?

³ Ekpogho ri Haggai o dje kpahen na, orhiẹ otọre re kpogho inyenana ra suẹ oghwọghọ-ọ. Ukpomaran, ọ rhua omamọ iyẹnrẹn sa. Jehova ọrhọ ta rẹn ọwan: “Mi ne ji kpogho egbamwa na ephian, ekwakwa eghoghanren ri ha egbamwa na ephian ni na ru uvuien; mi ne ruie nẹ odidi ọ vuọn oghwa ọnana.” (Hag. 2:7) Me yẹ aruẹmẹrẹn ọnana o mevirhọ rẹn ihworho re nyerẹn uvuẹn ọke i Haggai? Me yo mevirhọ rẹn ọwan inyenana? Ene yono kpahen ẹkpahenrhọ rẹn enọ erana, ọrhẹ oborẹ ene ru vwobọrhọ owian ekpogho ọrẹ egbamwa na inyenana.

4. Mesoriẹ i Jehova o dje ọmẹraro Haggai vwe ihworho Enẹyen?

⁴ Jehova ọ yẹ ọmẹraro Haggai owian ọghoghanren. Roro kpahen oborẹ ọ phia vrẹn ne. Ọkezẹko, Haggai ọ ha usuẹn eri ha erhirhiẹ evrẹn ri nẹ Babylon riẹ Jerusalem uvuẹn ẹgbukpe 537 B.C.E. Ọke aye e te Jerusalem, idibo i Jehova erana ni tuẹn oghwa ẹga i Jehova ẹbọn rhọ ogege. (Ezra 3:8, 10) Ọrẹn o jiri-i, erhirhiẹ obiobiomu nọ homaphia. Ẹhẹn aye no seriotọre, aye ni ji dobọ owian ebanbọn na ji fọkiẹ ẹkparehaso. (Ezra 4:4; Hag. 1:1, 2) Omarana, uvuẹn ẹgbukpe 520 B.C.E., Jehova nọ ha i Haggai mwu nọ ha userhumu rẹn itu i Jew na rharhumu vwo oruru, ji bọn oghwa ẹga na hin. *—Ezra 6:14, 15.

5. Mesoriẹ urhomu edje i Haggai ọ yẹ idibo i Jehova urhebro?

⁵ Haggai o dje urhomu ọrana no ruẹ esegburhomẹmro itu i Jew na kpahen Jehova gbanhon. Ọmẹraro na no fiudugbere tẹmro enana rẹn itu i Jew rẹ ẹhẹn aye o seriotọre: “‘Are i gbanhon, ọsoso ihworho ri ha otọre na,’ omaran i Jehova ọ tare, ‘nẹ are i ji tuẹn owian rhọ. Fọkime mẹmẹ rhẹ are i gba havwiẹ,’ omaran i Jehova ro sun emakashe na ọ tare.” (Hag. 2:4) Ẹmro na, “Jehova ro sun emakashe na” ọ yẹre aye uduefigbere. Jehova o vwo emakashe buebun ro suẹn, omarana o fori nẹ itu i Jew na i hẹrosuiẹ orhianẹ aye i guọlọ vwo efikparobọ.

6. Me yọ nọ phia fọkiẹ ekpogho ri Haggai ọ ta kpahen na?

⁶ Jehova ọ ta rẹn Haggai nọ ta rẹn itu i Jew na taghene Ọye ono kpogho ọsoso egbamwa na. Oghwolophia ọnana ọ yẹ era bọn ebanbọn na, rẹ ẹhẹn aye o seriotọre imwẹro taghene Jehova ono kpogho Persia, ro rhiẹ omẹgbanhon usun akpọ ephian ọke ọrana. Me yo no nerhumu ekpogho ọrana rhe? Ọrukaro, ihworho i Jehova ina bọn oghwa ẹga na hin. Orho ru, eri vwe rhiẹ itu i Jew ni na homaba aye ga i Jehova uvuẹn oghwa ẹga ra rharhumu bọn na. Urhomu edje ọnana ọ ghini yẹ ihworho i Jehova urhebro!—Zech. 8:9.

7. Owian ekpogho ọgo yẹ ọwan a wian inyenana? Dje yi fiotọre.

⁷ Me yẹ aruẹmẹrẹn i Haggai o mevirhọ rẹn ọwan inyenana? Ọgbọrọrọ, Jehova o kpogho ọsoso egbamwa na ne, ọwan e vwobọrhọ owian ọrana. Roro kpahen ọnana: Uvuẹn ẹgbukpe 1914, Jehova nọ ha i Jesu Kristi mwu no rhiẹ Orodje Uvie ọrẹ odjuwu na. (Ps. 2:6) Ọke ra ha Uvie ọrana mwu, oma ọ merhen ihworho re suẹn akpọ na-a. Fọkime ọrana o mevirhọ taghene “ọke re bru rẹn egbamwa na”—ro rhiẹ ọke o vwo vwo osun ro meviẹ rẹn Jehova—i rugba ne, yanghene i vwoba ne. (Luke 21:24) Fọkiẹ ọnana, maido avwẹ ẹgbukpe 1919 rhe, ihworho i Jehova na ta rẹn awọrọ taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo, yẹ ifiẹrorhọ ituakpọ i vwori. Aghwoghwo “iyẹnrẹn esiri Uvie na,” o kpogho ọsoso akpọ na ne.—Matt. 24:14.

8. Lele oborẹ ọ ha Psalm 2:1-3, marhẹ egbamwa na buebun i kpahenrhọ urhomu edje na?

⁸ Marhẹ ihworho i kpahenrhọ iyẹnrẹn ọnana lele? Buebun aye i te riẹn. (Se Psalm 2:1-3.) Egbamwa na a tuekwẹre ne. Aye e kwe rhiabọ dede Orodje  ri Jehova ọ ha mwu-u. Aye i vwe nie taghene urhomu edje Uvie na “iyẹnrẹn esiri-i.” Itiọrurhomẹmro, igọmẹti ezẹko i tobọ dobọ owian aghwoghwo na ji! Dedevwo ihworho buebun re suẹn, a ta taghene aye a ga Osolobrugwẹ, aye a guọlọ tiobọnu omẹgbanhon usun aye-e. Omarana, jerẹ oborẹ ihworho re suẹn uvuẹn ẹdẹ i Jesu i ruru, ihworho re suẹn inyenana, a kparahasuẹ Ohworho ri Jehova ọ Djẹha nyoma aye a hasuẹ idibo yi ri vwo atamwu.—Acts 4:25-28.

9. Marhẹ oma o ruẹ i Jehova kpahen oborẹ egbamwa na a kpahenrhọ urhomu edje na lele?

⁹ Marhẹ oma o ruẹ i Jehova kpahen oborẹ egbamwa na a kpahenrhọ urhomu edje na lele? Psalm 2:10-12 ọrhọ kpahenrhọ ye: “Omarana, are irodje, are i dje ọmẹrẹnvwrurhe phia, are i rhiabọ dede ọkpọvi, iguẹnzọn erẹ akpọ na. Ga i Jehova rhẹ ofẹnzẹ, ghọghọ rhẹ ighweghwe. Are i họghọ rẹn ọmọ na, yanghene Osolobrugwẹ ọnọ tuekwẹre kpahen are, nẹ are i je rhe hwu nẹ izede na, Fọkime ọye ọ kiki tuekwẹre. Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ihworho ri hariẹ ru ekete rẹ aye a zẹrua.” Jehova ọ ha uphẹn rẹn aye nẹ aye i brorhiẹn ro serhọ. Aye ina sabu wene ẹhẹn aye ji rhiabọ dede Uvie i Jehova. Ọrẹn, ọke o hiẹn. Ọwan e nyerẹn uvuẹn “ẹdẹ oba” ọrẹ akpọ ọnana. (2 Tim. 3:1; Isa. 61:2) O fori nẹ ihworho i rhe urhomẹmro na vwana ji brorhiẹn ro serhọ.

10. Iyẹnrẹn orhorhomu ọgo yọ homaphia fọkiẹ owian ekpogho re dje rhẹ Haggai 2:7-9?

¹⁰ Ihworho ezẹko i rhiabọ dede ekpogho ri Haggai ọ ta kpahen na izede ro serhọ. Nọ ta rẹn ọwan taghene fọkiẹ ekpogho ọnana, “ekwakwa eghoghanren [ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn] ri ha egbamwa na ephian” ni na ga i Jehova. * (Se Haggai 2:7-9.) Isaiah ọrhẹ Micah, i ji ta taghene ekwakwa enana ina phia “uvuẹn ẹdẹ eri  koba na.”—Isa. 2:2-4, ekete ra djokarhọ; Mic. 4:1, 2, ekete ra djokarhọ.

11. Marhẹ omizu ọhworhare owu ọ kpahenrhọ ye lele ọke ro tu rhon iyẹnrẹn esiri na?

¹¹ Roro kpahen oborẹ ekpogho ọnana ọ hobọte omizu ọhworhare owu re se Ken, rọ ga obẹ Esiri Ukoko vwana. Ọ ji dabu karorhọ ọke ro tu rhon iyẹnrẹn esiri na emrẹ ẹgbukpe 40 ri vrẹn ne. Ken nọ tare: “Ọke mie tu rhon urhomẹmro na nẹ i Baibol na, oma ọ merhenren mẹ mie rhe taghene ọwan e nyerẹn uvuẹn ẹdẹ oba ọrẹ akpọ ọnana ne. Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene ne mi sabu vwo ekwerhọ i Jehova, ji vwo arhọ i bẹmẹdẹ, o fori ne mi zẹ nẹ akpọ ọnana rọ vwọ gbanhon na, jeghwai mevigbanhon uvuẹn obọrẹ i Jehova. Ne mi nẹrhomo ji ruẹ omaran ogege. Ne mi nyaji akpọ na vwo, ji rhiabọ dede usimi ọrẹ Uvie i Jehova ro no rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ.”

12. Marhẹ ẹkwaphiẹrhotọre ra na ga ogame rọ fonron o ru vuọn rhẹ odidi uvuẹn ẹdẹ oba na?

¹² Jehova ọ ghini ha ebrurhọ rẹn ihworho yi. Uvwre ẹdẹ oba na, ọwan i mẹrẹn oborẹ ihworho buebun a ghwiẹ sa nẹ aye i ga i Jehova. Uvuẹn ẹgbukpe 1914, ihworho ri vrẹn uriusionrin ọvo ya ga i Jehova. Vwana, aye i vrẹn iduduru ẹrẹnren ra ga i Jehova, habaye iduduru buebun erọrọ a ji homaba ọwan ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu. Nyoma izede ọnana, egodo oghwa ẹga i Jehova uvuẹn otọrakpọ na, nọyẹ ẹkwaphiẹrhotọre ra na ga ogame rọ fonron, ọ vuọnren rhẹ “ekwakwa eghoghanren ri ha egbamwa na ephian” ne. A ha odidi rẹn odẹ i Jehova ne nyoma ewene ihworho enana e ruẹ, ọke aye i rhe ku uruemru ọkpokpọ na rhọ.—Eph. 4:22-24.

13. Aruẹmẹrẹn erọrọ ego yi rugba ne fọkiẹ ihworho buebun ra ga i Jehova vwana? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹³ Ekwakwa irhorhomu enana, i ha aruẹmẹrẹn erọrọ te orugba, jerẹ ọrọ ha Isaiah urhomu-ẹmriẹn 60. Oghwẹmro 22 ọrhọ ta: “Ihworho ri vwe bun na ine rhiẹ uriusionrin, ekokamu na ina jeghwai rhiẹ agbamwa ọduado. Mẹmẹ harẹn omobọ mẹ, Jehova, mi ne ruie phẹrẹ ọke na orho te.” Fọkime ihworho buebun  a ga i Jehova vwana, emru orhorhomu nọ phiare. “Ekwakwa eghoghanren” enana, i vwo omẹgbanhon ọrhẹ ena sansan, kugbe omwemẹ aye ine vwobọrhọ aghwoghwo “iyẹnrẹn esiri Uvie na.” Itiọrurhomẹmro, jerẹ oborẹ Isaiah ọ tariẹ, ihworho i Jehova na sabu ha “imiliki ọrẹ egbamwa na” ruiruo. (Isa. 60:5, 16) Nyoma userhumu imizu eghoghanren enana, a sabu wian owian aghwoghwo na uvuẹn ẹkwotọre ri te 240, e ji fomu ẹbe ukoko na sansan rhẹ edjadjẹ ri vrẹn 1,000 ne.

14. Orhienbro ọgo yẹ ihworho i dẹrughwaroghwu vwana?

¹⁴ Uvuẹn ọke oba na, ekpogho ọrẹ egbamwa na o mwu ihworho brorhiẹn. Aye ina hobọtua Uvie Osolobrugwẹ, gbinẹ aye ina hẹroso igọmẹti ọrẹ akpọ na? Ọnana yẹ orhienbro ọghoghanren ihworho ephian i dẹrughwaroghwu. Dedevwo ihworho i Jehova a huvwele irhi re suẹn ẹkwotọre aye i havwọ, aye i vwe vwobọrhọ usun oseghe akpọ na-a. (Rom. 13:1-7) Aye i rheri taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ kwaphiẹ ebẹnbẹn ituakpọ rhọ. Uvie ọrana ọ ha usuẹn akpọ ọnana-a.—John 18:36, 37.

15. Marhẹ i Revelation o ru djephia taghene ana damu atamwu idibo i Jehova ni?

¹⁵ Ọbe i Revelation o dje kpahen ọrẹ ana damu atamwu idibo i Jehova ni uvuẹn ẹdẹ oba na. Ẹkparehaso ọrana ọnọ rhua ọhiẹn vwe ọwan. Igọmẹti akpọ na ọ guọlọ jaghwẹrhọ ogame ọwan, aye a ji kparahaso eri vwe kwe hobọtua aye. (Rev. 13:12, 15) Aye ina “gba ihworho ephian, te ekokamu ọrhẹ eduado na, edafe na ọrhẹ ivwiegbere na, emuvwiẹ na ọrhẹ evrẹn na, taghene o fori na koka rhẹ obọrhe ihworho enana yanghene aruikpẹn aye.” (Rev. 13:16) E fiẹ oka rhẹ oma evrẹn uvuẹn ọke ahwanren, na haye dje ọro vwori aye phia. Omaran ọ ji havwọ, ihworho inyenana e fiẹrorhọ taghene awọrọ ine dje erẹ aye a hobọtua phia. Iroro ọrhẹ irueruo aye ine djephia taghene aye i hobọtua isuensun oseghe akpọ na.

16. Mesoriẹ ọghanren ne ruẹ atamwu ọwan kpahen Jehova gbanhonrhọ vwana?

¹⁶ Ene rhiabọ dede oka na jeghwai hobọtua igọmẹti akpọ na? Eri vwe kwe ha oka na ina dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn ọrhẹ erhirhiẹ imwofẹn. Ọbe i Revelation ọrhọ ta: “O vwo ohworho owuorowu rọ nọ sabu dẹ yanghene rhẹ-ẹ, jokpanẹ ohworho ro vwo oka na.” (Rev. 13:17) Ọrẹn, idibo i Jehova i rhe oborẹ i Jehova ono ruẹ eri vwo oka ra hunute uvuẹn Revelation 14:9, 10. Ukperẹ aye ine vwo oka ọrana, aye ina ya rhẹ obọ aye, “Ọrẹ i Jehova.” (Isa. 44:5) Vwana yẹ ọke re ne ruẹ atamwu ọwan kpahen Jehova gbanhonrhọ. Erhe ruẹ ọrana, oma ọnọ merhen i Jehova ro no se ọwan ihworho yi!

17. Me yo fori na karorhọ kpahen erhionrin Jehova?

¹⁷ Jehova o dje obọdẹn erhionrin phia ne uvwre ẹdẹ oba na. Ọ guọlọ nẹ ohworho owuorowu ọ ghwọghọ-ọ. (2 Pet. 3:9) Jehova ọ yẹ ihworho ephian uphẹn aye ina ghwẹriẹ, ji brorhiẹn rọ gbare. Ọrẹn, erhionrin ọnẹyen ono vwoba. Eri tiẹn uphẹn ọnana, ina mẹrẹn oma aye uvuẹn aruẹ erhirhiẹ i Pharaoh, uvuẹn ẹdẹ i Moses. Jehova ọrhọ ta rẹn Pharaoh: “Manẹ mi ghwọgheruọ avwigbigba ne, omaran ji te ihworho enọ rhẹ ukpokpogho ọgbogbanhon, manẹ mi kperuo nẹ otọrakpọ na ne. Ọrẹn fọkiẹ iroro ọnana mia ji nyajuo vwo: ne mi dje omẹgbanhon mẹ phia  ha wẹn, neneyo mi ji sabu ghwoghwo odẹ mẹ uvuẹn ọsoso akpọ na.” (Ex. 9:15, 16) Ọsoso egbamwa na ni ne rhe taghene Jehova ọvo yẹ Osolobrugwẹ urhomẹmro na. (Ezek. 38:23) Marhẹ ọnana ono ru phia?

18. (a) Ekpogho ọrọrọ ọgo ya hunute uvuẹn Haggai 2:20-22? (b) Marhẹ e ru rhe taghene ẹmro i Haggai ono ji rugba obaro na?

¹⁸ Ẹgbukpe buebun ọke ẹdẹ i Haggai a vrẹn hin, ọnyikọ Paul nọ ya vwe Ilele Kristi ra djẹ edjadjẹ i Hebrew taghene ẹmro ri ha Haggai 2:20-22, ine ji rugba obaro na. (Seyi.) Paul ọrhọ ya: “Vwana ọye o veri: ‘Ọrẹn ọgbọrọrọ, orhiẹ otọrakpọ na ọvo mi ne kpogho-o, mi ne ji kpogho odjuwu na.’ Vwana ẹmro na, ‘ọrẹn ọgbọrọrọ’ o dje kpahen ọrẹ ene tiẹ ekwakwa re kpoghori nie, ekwakwa re ru ne, neneyo ekwakwa re vwe kpogho ni sabu daji.” (Heb. 12:26, 27) Ọrẹ ovẹnẹ rhẹ ekpogho ra hunute uvuẹn Haggai 2:7, ekpogho ọnana ọnọ suẹ oghwọghọ i bẹmẹdẹ rẹn eri vwe kwe hobọtua usun i Jehova jerẹ i Pharaoh.

19. Me yo no jo kpogho, marhẹ e ru rhe?

¹⁹ Me ye ne je kpogho, yanghene ti nie? Paul ọrhọ ta: “Ra mẹriẹn taghene ana yẹ ọwan Uvie ra na ja sabu kpogho na, jenẹ erhe rhiabọ dede ẹghẹlẹ ọphẹ, ra na nyoma ye sabu yẹ Osolobrugwẹ ogame rọ fonron rhẹ ofẹnzẹ kugbe ọghọ.” (Heb. 12:28) Ọke ekpogho rọ kẹta na orho hin ne, Uvie Osolobrugwẹ ọvo yo no jo kpogho. Ọnọ daji bẹmẹdẹ!—Ps. 110:5, 6; Dan. 2:44.

20. Odjẹ ọgo yẹ ihworho ina vi djẹ, marhẹ ene ru ha userhumu rẹn aye?

²⁰ O vwo ọke ekpe ghwomara-an! Ihworho ina vi djẹ odjẹ: Aye ina rha hobọtua irueruo akpọ ọnana o jirẹ, ro suẹn riẹ oghwọghọ, gbinẹ aye ina djẹ odjẹ aye ine ruẹ ọhọre i Jehova, ro no suẹn aye riẹ arhọ i bẹmẹdẹ? (Heb. 12:25) Nyoma owian aghwoghwo na, ana sabu ha userhumu rẹn ihworho brorhiẹn ọghoghanren ọnana. Jenẹ a ha userhumu rẹn ihworho buebun hobọtua Uvie Osolobrugwẹ. Habaye, jenẹ a ji karorhọ ẹmro Ọrovwori ọwan Jesu: “Ene ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na lele ọsoso ekete re rhirhiẹ uvuẹn akpọ na no rhiẹ oseri harẹn egbamwa na, oba na nọ nọ ki rhe.”—Matt. 24:14.