Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 38

ʻUnuʻunu Ofi ki Ho Fāmili Fakalaumālié

ʻUnuʻunu Ofi ki Ho Fāmili Fakalaumālié

“ʻOku ou ʻalu hake ki heʻeku Tamaí pea ko hoʻomou Tamai.”​—SIONE 20:17.

HIVA 3 Homau Mālohinga, ʻAmanakiʻanga, Falalaʻanga

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ʻa e vahaʻangatae ʻe lava ke maʻu ʻe he faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá mo Sihová?

KO E fāmili ʻo e kau lotu ʻa Sihová ʻoku kau ki ai ʻa Sīsū, “ko e ʻuluaki fakatupu ia ʻi he meʻa fakatupu kotoa pē,” pea mo ha kau ʻāngelo tokolahi. (Kol. 1:15; Saame 103:20) ʻI he ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne fakahaaʻi ko e faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá ʻe lava ke nau vakai kia Sihova ko ʻenau Tamai. ʻI he lea ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá, naʻá ne lave kia Sihova ʻo pehē ʻko ʻeku Tamai pea ko hoʻomou Tamai.’ (Sione 20:17) Pea ʻi heʻetau fakatapui kia Sihova pea papitaisó, ʻoku tau hoko ai ko e konga ʻo ha fāmili ʻofa ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine.​—Mk. 10:29, 30.

2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 ʻOku faingataʻa ki he niʻihi ke vakai kia Sihova ko ha Tamai ʻofa. Ko e niʻihi ʻoku ʻikai nai ke nau ʻiloʻi ʻa e founga ke fakahāhā ai ʻa e ʻofá ki honau fanga tokouá. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū ke vakai kia Sihova ko ha Tamai ʻofa, ko ha tokotaha ʻe lava ke tau ʻunuʻunu ofi ki ai. Te tau ako foki ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai kia Sihova ʻi he anga ʻetau fakafeangai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.

ʻOKU FINANGALO ʻA SIHOVA KE KE ʻUNUʻUNU OFI KIATE IA

3. ʻOku anga-fēfē hono ʻai kitautolu ʻe he sīpinga lotú ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihová?

3 Ko Sihova ko ha Tamai ʻofa. ʻOku loto ʻa Sīsū ke tau vakai kia Sihova ʻo hangē ko ʻene vakaí​—ko ha mātuʻa loto-māfana mo ʻofa ʻoku faingofua ke fakaofiofi ki ai, ʻo ʻikai ko ha tokotaha maʻu mafai anga-momoko. ʻOku hā mahino eni ʻi he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ke lotu fekauʻaki mo iá. Naʻá ne kamata ʻa e sīpinga lotú ʻaki ʻa e lea ko ení: “Ko ʻemau Tamai.” (Māt. 6:9) Naʻe mei tataki kitautolu ʻe Sīsū ke tau ui ʻa Sihova ko e “Māfimafi-Aoniú,” ko e “Tokotaha-Fakatupu,” pe ko e “Tuʻi ʻo ʻitānití”​—ko e ngaahi hingoa fakalakanga feʻungamālie mo Fakatohitapu kotoa ia. (Sēn. 49:25; ʻAi. 40:28; 1 Tīm. 1:17) Kae kehe, naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e foʻi lea fakalotomāfana ko e “Tamai.”

4. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku loto ʻa Sihova ke tau ʻunuʻunu ofi kiate iá?

4 ʻOku faingataʻa nai ke ke vakai kia Sihova ko ha Tamai ʻofa? ʻOku pehē ʻa e niʻihi ʻo kitautolu. ʻE faingataʻa nai ke tau mahinoʻi ʻa e fakakaukau ki ha mātuʻa ʻofá koeʻuhí naʻe ʻohake kitautolu ʻi ha ʻātakai fakamamahi. He fakafiemālie ē ke ʻiloʻi ʻoku mahinoʻi kakato ʻe Sihova ʻetau ngaahi ongoʻí! ʻOkú ne loto ke ofi mai kiate kitautolu. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ekinaki mai ai ʻene Folofolá: “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.” (Sēm. 4:8) ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu, pea ʻokú ne fakahaaʻi mai te ne hoko ko e Tamai lelei taha ʻe faifai ange ʻo tau maʻú.

5. Fakatatau ki he Luke 10:22, ʻe lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova?

5 ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova. ʻOku ʻiloʻi lelei ʻaupito ʻe Sīsū ʻa Sihova pea tapua haohaoa mai Hono ngaahi ʻulungāngá ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻIlonga ʻa ia kuó ne mātā aú kuó ne mātā foki ʻa e Tamaí.” (Sione 14:9) Hangē ko ha tokoua lahi, ʻoku akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ki he founga ke fakaʻapaʻapa mo talangofua ai ki heʻetau Tamaí, founga ke fakaʻehiʻehi ai mei hono taʻefakahōifuaʻi Iá, pea mo e founga ke maʻu ai ʻEne hōifuá. Ka ko e ʻalunga moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní ʻoku tautefito hono fakahaaʻi ai ʻa e anga-lelei mo e ʻofa ʻa Sihová. (Lau ʻa e Luke 10:22.) Tau lāulea angé ki ha fakatātā ʻe niʻihi.

ʻI he tuʻunga ko ha Tamai ʻofa, naʻe fakaivimālohiʻi ʻe Sihova hono ʻAló fakafou ʻi ha ʻāngelo (Sio ki he palakalafi 6) *

6. ʻOmai ha fakatātā ʻo e founga naʻe fanongo ai ʻa Sihova kia Sīsuú.

6 ʻOku fanongo ʻa Sihova ki heʻene fānaú. Fakakaukau angé ki he founga naʻe fanongo ai ʻa Sihova ki hono ʻAlo ne ʻuluaki fakatupú. Ko hono moʻoní naʻe fanongo ʻa Sihova ki he ngaahi lotu lahi naʻe fai ʻe hono ʻAló ʻi heʻene ʻi māmaní. (Luke 5:16) Naʻá ne fanongo ki he lotu ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ngaahi fili mahuʻinga, hangē ko ʻene fili ʻene kau ʻapositolo ʻe toko 12. (Luke 6:12, 13) Naʻe toe fanongo ʻa Sihova ki he lotu ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻá ne faingataʻaʻia aí. ʻI he ki muʻa pē ke lavakiʻi ʻa Sīsuú, naʻá ne lotu tōtōivi ki heʻene Tamaí fekauʻaki mo e ʻahiʻahi faingataʻa naʻe teu ke fekuki mo iá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻa e fanongo ʻa Sihova ki he lotu ʻa Sīsuú ka naʻá ne toe fekau atu ha ʻāngelo ke ne fakaivimālohiʻi ʻa Hono ʻAlo ʻofeiná.​—Luke 22:41-44.

7. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻí ʻi he ʻiloʻi ʻoku fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú?

7 ʻI he ʻahó ni, ʻoku hokohoko atu ʻa e fanongo ʻa Sihova ki he lotu ʻa ʻene kau sevānití, pea ʻokú ne tali ia ʻi he taimi totonú pea ʻi he founga lelei taha ʻe ala lavá. (Saame 116:1, 2) Fakakaukau ki he founga naʻe hokosia tonu ai ʻe ha tuofefine ʻi ʻInitia ʻa e meʻá ni. Naʻá ne fekuki mo e palopalema fakaeongo mafatukituki, pea naʻá ne lotu fakamātoato kia Sihova fekauʻaki mo ia. ʻOkú ne tohi: “Ko e polokalama JW Broadcasting® ʻo Mē 2019 fekauʻaki mo e founga ke fekuki ai mo e loto-hohaʻá mo e loto-moʻuá ʻa e meʻa tofu pē naʻá ku fiemaʻú. Ko ha tali ia ki heʻeku ngaahi lotú.”

8. ʻI he founga fē naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻene ʻofa ʻia Sīsuú?

8 ʻOku ʻofa mo tokanga mai ʻa Sihova kiate kitautolu, ʻo hangē pē ko ʻene ʻofa mo e tokanga kia Sīsū lolotonga ʻene fakahoko ʻa e ngāue faingataʻa ʻi he māmaní. (Sione 5:20) Naʻá ne tokonaki ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie, fakaeongo mo fakaesino ʻa Sīsuú. Pea naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe Sihova hono fakahāhā ʻa e ʻofa mo e hōifua ki hono ʻAló. (Māt. 3:16, 17) Koeʻuhí naʻe falala maʻu pē ʻa Sīsū ki heʻene Tamai fakahēvaní, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne ongoʻi tuēnoa.​—Sione 8:16.

9. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú?

9 Hangē ko Sīsuú, kuo tau hokosia kotoa ʻa e ngaahi fakahāhā lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihová. Fakakaukau angé: Naʻe tohoaki mai kitautolu ʻe Sihova kiate ia pea kuó ne foaki mai ha fāmili fakalaumālie ʻofa mo fāʻūtaha ke tau fiefia ai pea fakalato ai ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaeongó. (Sione 6:44) ʻOku toe tokonaki mai ʻe Sihova ha meʻakai fakalaumālie fakatupu langa hake. Pea ʻoku aʻu ʻo ne tokoniʻi kitautolu ke tokangaʻi ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelie fakaʻahó. (Māt. 6:31, 32) ʻI heʻetau fakakaukauloto ki he ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú, ʻoku tupulaki ai ʻetau ʻofa kiate iá.

FAKAFEANGAI KI HO FĀMILI FAKALAUMĀLIÉ ʻI HE FOUNGA ʻA SIHOVÁ

10. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he founga ʻo e fakafeangai ʻa Sihova ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

10 ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ka ʻoku ʻikai ke faʻa faingofua nai ke tau ongoʻi ʻofa pea fakahāhā ia ki hotau fāmili fakalaumālié. He ko ē, ʻoku tau haʻu mei he anga fakafonua mo e puipuituʻa kehekehe. Pea ʻoku tau fai kotoa ʻa e ngaahi fehālaaki ʻe lava ke ne fakaʻitaʻi mo fakalotomamahiʻi ʻa e niʻihi kehé. Neongo ia, ʻe lava ke tau tokoni ke fakatupulekina ʻa e ʻofa ʻi hotau fāmili fakalaumālié. Anga-fēfē? ʻAki ʻa e faʻifaʻitaki ki heʻetau Tamaí ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofá ki hotau fanga tokouá. (ʻEf. 5:1, 2; 1 Sio. 4:19) Tau vakai angé pe ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová.

11. Naʻe anga-fēfē tapua mai ʻe Sīsū ʻa e “manavaʻofa kaungāongoʻi” ʻa Sihová?

11 ʻOku fakahāhā ʻe Sihova ʻa e “manavaʻofa kaungāongoʻi.” (Luke 1:78) Ko ha tokotaha manavaʻofa ʻokú ne hohaʻa ʻi heʻene vakai ki he faingataʻaʻia ʻa e kakaí; ʻokú ne kumi ki ha founga ke fai ha tokoni mo ha fakafiemālie. ʻI he founga naʻe fakafeangai ai ʻa Sīsū ki he kakaí, naʻá ne tapua mai ai ʻa e tokanga ʻa Sihova kiate kinautolú. (Sione 5:19) ʻI he sio ʻa Sīsū ʻi he taimi ʻe taha ki ha fuʻu kakai, naʻá ne “ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate kinautolu, koeʻuhí ne ngaohikovia kinautolu mo liʻekina ʻo hangē ha fanga sipi taʻeʻiai hanau tauhí.” (Māt. 9:36) Ko e manavaʻofa ʻa Sīsuú naʻe fakalaka atu ia ʻi he ongoʻi māfaná pē. Naʻá ne fakamoʻui ʻa e puké pea fakaivifoʻou ʻa e faʻahinga naʻe “ongosia mo mafasiá.”​—Māt. 11:28-30; 14:14.

Faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi he manavaʻofa mo e nima-homo ki ho fanga tokouá (Sio ki he palakalafi 12-14) *

12. ʻOmai ha fakatātā ʻo e founga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e manavaʻofá.

12 Ki muʻa ke lava ʻo tau fakahāhā ʻa e tokanga manavaʻofa ki hotau fanga tokouá , ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau ki he ngaahi pole ʻoku nau fekuki mo iá. Ko e fakatātaá, ʻoku puke lahi nai ha tuofefine. ʻOku ʻikai ʻaupito ke hanu ia fekauʻaki mo ia, ka ʻoku ngalingali te ne houngaʻia ʻi ha tokoni ʻaonga. ʻOku anga-fēfē ʻene tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaesino ʻa hono fāmilí? Te ne tali nai ha tokoni ki hono teuteu ha houa kai pe fakamaʻa ʻa e falé? Ko ha tokoua ʻoku mole nai ʻene ngāué. ʻE tokoni nai kiate ia ha kiʻi meʻaʻofa fakapaʻanga, ʻo ʻoua nai ʻe fakahaaʻi pe ko e ʻoatu meia hai, kae ʻoua ke ne maʻu ha ngāue?

13-14. ʻE lava fēfē ke tau nima-homo ʻo hangē ko Sihová?

13 ʻOku nima-homo ʻa Sihova. (Māt. 5:45) ʻOku ʻikai totonu ke tau tatali ke toki kole tokoni mai hotau fanga tokouá ki muʻa ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofá. Hangē ko Sihová, ʻe lava ke tau tamuʻomuʻa hono fai iá. ʻOkú ne ʻai ke hopo ʻa e laʻaá ʻi he ʻaho kotoa ʻo ʻikai fiemaʻu ke tau toe kole ia! Pea ko e māfana ʻo e laʻaá ʻoku ʻaonga ki he tokotaha kotoa, ʻo ʻikai ki he faʻahinga houngaʻiá pē. ʻIkai ʻokú ke loto-tatau ko hono tokonaki mai ʻetau ngaahi fiemaʻú, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻene ʻofa ʻiate kitautolú? He ʻofa ē ko kitautolu kia Sihova ʻi heʻene anga-lelei lahi mo nima-homó!

14 ʻI he faʻifaʻitaki ʻa e tokolahi hotau fanga tokouá ki heʻenau Tamai fakahēvaní, ʻoku nau tamuʻomuʻa ai ʻi hono fakahāhā ʻa e nima-homó. Ko e fakatātaá, ʻi he 2013, ko e Afā Lahi ko Haiyan naʻá ne haveki ʻa e ʻOtu Motu Filipainí. Ko e tokolahi hotau fanga tokouá naʻe mole honau ngaahi ʻapí mo e koloá. Ka ko honau fāmili fakalaumālie mei he kotoa ʻo e māmaní naʻa nau fakavave ke tokoniʻi kinautolu. Ko e tokolahi naʻa nau fai ha tokoni fakapaʻanga pe kau ʻi ha ngāue langa lahi, ʻa ia naʻe monomono ai pe toe langa ʻa e ngaahi fale ʻe meimei 750 ʻi loto pē ʻi he taʻu ʻe taha! Lolotonga ʻa e mahaki fakaʻauha COVID-19, naʻe ngāue mālohi ʻa e Kau Fakamoʻoní ke tokoniʻi honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻI he taimi ʻoku tau fakavave ai ke tokoni ki hotau fāmili fakalaumālié, ʻoku tau fakahaaʻi ai kiate kinautolu ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu.

15-16. Fakatatau ki he Kolose 3:13, ko e hā ʻa e founga mahuʻinga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní?

15 Ko Sihová ʻoku faʻa fakamolemole. (Lau ʻa e Kolose 3:13.) ʻOku fakamolemoleʻi ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻetau ngaahi angahalá ʻi he ʻaho kotoa. (Saame 103:10-14) Ko e kau muimui ʻo Sīsuú naʻa nau taʻehaohaoa; neongo ia, naʻá ne fakamolemoleʻi ʻenau fehālaakí. Naʻe aʻu ʻo ne loto-lelei ke feilaulauʻi ʻene moʻuí koeʻuhi ke fakamolemoleʻi ai ʻetau angahalá. (1 Sio. 2:1, 2) ʻIkai ʻokú ke ongoʻi ofi kia Sihova mo Sīsū koeʻuhí ko ʻena faʻa fakamolemolé?

16 ʻOku tau fakaivimālohiʻi ʻa e haʻi ʻo e ʻofa ʻi hotau fāmili fakalaumālié ʻi heʻetau “fefakamolemoleʻaki mātuʻaki loto-lelei.” (ʻEf. 4:32) Ko e moʻoni, ko hono fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻe lava ke mātuʻaki faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi, ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue ki ai. Naʻe ongoʻi ʻe ha tuofefine ʻe taha ko e kupu ʻi he Taua Leʻo ko e “Fefakamolemoleʻaki Loto-Lelei” naʻá ne tokoniʻi ia ke ne fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá. * ʻOkú ne tohi: “Ko hono ako ʻa e kupu ko ení kuó u maʻu ai ha vakai kehe mo pau ange ki he tuʻungá. Naʻe fakamatalaʻi ai ko e loto-lelei ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻokú ke tali ʻenau tōʻonga koví pe fakasiʻisiʻi ai ʻa e maumau ʻokú ne faí. Ka ko e fakamolemolé ʻoku ʻuhingá ke tuku ange atu ha loto-mamahi ʻi ha ngaahi ʻuhinga hala pea tauhi maʻu hoʻo melinó tonu.” ʻI heʻetau fakamolemoleʻi loto-lelei hotau fanga tokouá, ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu pea ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki heʻetau Tamaí, ʻa Sihova.

KOLOAʻAKI HO TUʻUNGA ʻI HE FĀMILÍ

Kuo fakahāhā ʻe he kei siʻi mo e taʻumotuʻa ʻa e tokanga anga-ʻofa ki he niʻihi kehe ʻi he fetokouaʻakí (Sio ki he palakalafi 17) *

17. Fakatatau ki he Mātiu 5:16, ʻe lava fēfē ke tau fakalāngilangiʻi ʻetau Tamai fakahēvaní?

17 Ko ha monū lahi ia ke kau ki ha fāmili fakavahaʻapuleʻanga ʻofa. ʻOku tau loto ke kau fakataha mo kitautolu ʻa e tokolahi taha ʻe ala lavá ʻi he lotu ki hotau ʻOtuá. ʻI hono manatuʻi ení, ʻoku totonu ke tau tokanga ke ʻoua ʻaupito te tau fai ha meʻa ʻe tapua kovi atu ai ʻa e kakai ʻa Sihová pe ko ʻetau Tamai fakahēvaní. ʻOku tau feinga ke tōʻonga ʻi ha founga ʻe tohoakiʻi mai ai ʻa e kakaí ki he ongoongo leleí.​—Lau ʻa e Mātiu 5:16.

18. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fai ha fakamoʻoni taʻemanavahē?

18 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fakaangaʻi nai kitautolu pe aʻu ʻo fakatangaʻi koeʻuhi ko ʻetau talangofua ki heʻetau Tamai fakahēvaní. Kae fēfē kapau ʻoku tau ongoʻi manavasiʻi ke lea ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻetau tuí? ʻE lava ke tau falala ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova mo hono ʻAló. Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá heʻikai fiemaʻu ia ke nau hohaʻa pe ʻe fēfē ʻenau leá mo e meʻa ke nau leaʻakí. Ko e hā hono ʻuhingá? “Ko e meʻa te mou leaʻakí ʻe ʻoatu ia kiate kimoutolu ʻi he houa ko iá,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú, “he ʻoku ʻikai ko kimoutolu pē ʻoku leá, ka ko e laumālie ia ʻo hoʻomou Tamaí ʻoku lea ʻiate kimoutolú.”​—Māt. 10:19, 20.

19. ʻOmai ha fakatātā ʻo ha tokotaha naʻá ne fai ha fakamoʻoni loto-toʻa.

19 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Robert. ʻI heʻene fuofua ako ʻa e Tohi Tapú pea fakangatangata pē ʻene ʻilo ki aí, naʻá ne hā ʻi ha fakamaauʻanga fakakautau ʻi ʻAfilika Tonga. Naʻá ne fakamatala loto-toʻa ki he fakamaauʻangá naʻá ne loto ke hanganaki tuʻu-ʻatā koeʻuhi ko ʻene ʻofa ki hono fanga tokoua Kalisitiané. Naʻá ne koloaʻaki hono tuʻunga ʻi hotau fāmili fakalaumālié! “Ko hai ho fanga tokouá?” ko e ʻeke fakafokifā ange ia ʻa e fakamāú. Naʻe ʻikai ke ʻamanekina ʻe Robert ʻa e fehuʻi ko iá, ka naʻá ne manatuʻi leva ʻa e konga tohi ki he ʻaho ko iá. Ko e Mātiu 12:50: “ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi hēvaní, ko e tokotaha ko iá ʻa hoku tokouá mo hoku tuofefiné mo ʻeku faʻeé.” Neongo ko Robert ko ha tokotaha ako Tohi Tapu foʻou, naʻe tokoniʻi ia ʻe he laumālie ʻo Sihová ke ne tali ʻa e fehuʻi ko iá mo ha ngaahi fehuʻi taʻeʻamanekina kehe. Kuo pau pē naʻe laukauʻaki ʻe Sihova ʻa Robert! Pea ʻoku laukauʻaki foki kitautolu ʻe Sihova ʻi he taimi ʻoku tau falala ai kiate ia ke fai ha fakamoʻoni loto-toʻa ʻi ha tuʻunga faingataʻa.

20. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí? (Sione 17:11, 15)

20 ʻOfa ke tau hokohoko atu hono koloaʻaki ʻa e tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻo e kau ki ha fāmili fakalaumālie ʻofá. ʻOku tau maʻu ʻa e Tamai lelei tahá pehē foki ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine līʻoa tokolahi. Kuo pau ke ʻoua ʻaupito te tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku feinga ʻa Sētane mo hono kau muimui tāufehiʻá ke ʻai kitautolu ke tau veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻetau Tamai fakahēvaní pea veteki ʻetau fāʻūtahá. Kae kehe, naʻe lotu ʻa Sīsū maʻatautolu, ʻo kole ki heʻetau Tamaí ke ne tokangaʻi kitautolu koeʻuhí ke fāʻūtaha ai pē hotau fāmilí. (Lau ʻa e Sione 17:11, 15.) ʻOku tali ʻe Sihova ʻa e lotu ko iá. Hangē ko Sīsuú, ʻofa ke ʻoua ʻaupito naʻa tau veiveiua ʻi he ʻofa mo e poupou ʻetau Tamai fakahēvaní. Tuku ke tau fakapapauʻi ke hokohoko atu ʻetau ʻunuʻunu ke toe ofi ange ki hotau fāmili fakalaumālié.

HIVA 99 Laui Mano ʻo e Fanga Tokouá

^ pal. 5 ʻOku tau maʻu ʻa e monū makehe ko e hoko ko ha konga ʻo e fāmili ʻofa ʻo e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻOku tau loto kotoa ke fakaivimālohiʻi ʻa e haʻi ʻo e ʻofa ʻoku ʻi hotau haʻohaʻongá. ʻE lava fēfē ke tau fai ia? ʻAki ʻa e faʻifaʻitaki ki he anga ʻo e fakafeangai mai ʻetau Tamai ʻofá pea ʻaki ʻa e muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú pea mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.

^ pal. 16 Sio ki he Taua Leʻo, Nōvema 15, 2012, p. 26-30.

^ pal. 57 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Naʻe fekauʻi ʻe Sihova ha ʻāngelo ke ne fakaivimālohiʻi ʻa Sīsū ʻi he ngoue ko Ketisemaní.

^ pal. 59 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Lolotonga ʻa e mahaki fakaʻauha COVID-19, naʻe ngāue ʻa e tokolahi ke teuteu mo tufa ʻa e meʻakai.

^ pal. 61 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha faʻē ʻokú ne tokoni ki heʻene kiʻi taʻahiné, ʻokú ne ʻave ha tohi fakalototoʻa ki ha tokoua ʻi pilīsone.