Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 40

Yisinke ali tanta elitezururo lyosili?

Yisinke ali tanta elitezururo lyosili?

“Ame kwa wizira vananzo yipo va litezurure.”—RUK. 5:32.

RUSUMO 36 Tu takameseni mutjima gwetu

ETWAROMO *

1-2. Elisigo musinke lya kere po pokatji ka Ahaba naManase ntani mapuro musinke natu ka zogera?

TU ZENI TU ka zogere kuhamena vahompa vavali ava va parukire mosiruwo sanare. Gumwe kwa pangerere mazimo murongo goVaisraeli, ano ogu gumwe kwa pangerere mazimo gavali goVajuda. Nampili ngomu va parukire poyiruwo yokulisiga, nye awo kwa rugene yininke yoyinzi monkedi zokulifana. Vahompa navenye owo kwa rwanesere Jehova ntani kwa ninkisire vantu vendi va ture nzo. Vahompa ava navenye ngava karere yikarunga yoyipempa ntani ngava dipaga. Nye nampili ngoso, pwa kere elisigo pokatji kovahompa ava vavali. Gumwe kwa twikililire kurugana yininke yoyidona dogoro konomfa dendi, ano ogu gumwe kwa litezwilire nokumugusira po koyininke yoyidona eyi ga rugene. Wolye ava vahompa vavali?

2 Madina gawo kuna kara, Ahaba hompa goVaisraeli ntani Manase, hompa goVajuda. Elisigo eli lya kere po pokatji kovagara ava vavali kuvhura kutuvatera tu lirongere ko sirongwa somulyo selitezururo. (Yirug. 17:30; Rom. 3:23) Yisinke elitezururo ntani ngapi omu natu yi likida asi tuna litezurura? Twa hepa ku yi diva eyi morwa tuna hara Jehova a tu gusire po nsene tuna zono. Mokuninka asi tu gwane malimbururo komapuro ogo, tatu ka konakona eparu lyovahompa owo vavali ntani neyi natu lirongera ko koyihonena yawo. Ano konyima natu ka konakona eyi ga rongere Jesus kuhamena elitezururo.

YISINKE NATU LIRONGERA KO KOSIHONENA SAHOMPA AHABA?

3. Hompa musinke ga kere Ahaba?

3 Ahaba kwa kere hompa gwauntambali gomazimo murongo goVaisraeli. Age kwa kwere Jesebeli, munahompa gosirongo saSidoni, sirongo soungawo esi sa karerere koMuzogo. Mokumona asi Ahaba kwa kwere Jesebeli, ayo kumoneka asi Vaisraeli va kere nonompito dononzi omu nava vhura kugwana yimaliwa yoyinzi. Nonkwara odo, kwa ninkisire muhoko goVaisraeli gu ture nzo kwaJehova. Jesebeli nga karere Bara ntani age kwa ninkisire Ahaba a kwatese ko ukarelikarunga woyimpempa, omu mwa hamenene nohondedi dokontembeli nokuzamba vanona. Apa Jesebeli ga kere hompa, vakareli vaJehova navenye kwa kere mosiponga. Age kwa dipagere vaporofete vaJehova wovanzi. (1 Vah. 18:13) Ahaba “kwa zonene kwaHOMPA kupitakana ava va hova kwendi navenye.” (1 Vah. 16:30) Jehova ga mwene yirugana yaAhaba naJesebeli. Jehova kwa va fililire nkenda apa ga tumine muporofete Eliya yipo a ka rondore vantu nokutura po malitjindjo nokukarera Jehova. Nye Ahaba naJesebeli kwa nyokere kulimburukwa Jehova.

4. Yisinke ga uyungire Jehova kuhamena omu nga tengeka Ahaba ntani ngapi ya mu kundamene?

4 Moruhura, Jehova kwa tokwere kurugana ko yuma. Jehova kwa tumine muporofete Eliya a ka tantere Ahaba naJesebeli etengeko eli ngava gwana. Epata lyendi ngava li zonagura po nalinye. Nonkango edi ga uyungire Eliya, kwa koresere unene Ahaba. Ano oyo kwa ninkisire mugara gokulinenepeka, a “linunupike.”—1 Vah. 21:19-29.

Mokumona asi hompa Ahaba kapi ga litezwilire sili, age kwa tulisire muporofete gwaKarunga modorongo (Tara paragarafu 5-6) *

5-6. Yisinke yina kulikida asi Ahaba kapi ga litezwilire sili?

5 Nampili ngomu Ahaba ga linunupikire posiruwo esi ga mwene mbudi zina, eyi ga rugene konyima kapi ya likidire asi age ga litezwilire sili. Age kapi ga hagekesere po ukarelikarunga waBara. Ntani kapi ga korangedere wopeke va karere Jehova. Yininke yimwe eyi ga rugene hena Ahaba, kwa likidire asi kapi ga litezwilire.

6 Konyima, Ahaba kwa pulire Jehosafata, hompa gwaJuda va ka rwanese Vasiliya. Ano pomuhowo Jehosafata kwa geve ko egano asi pomuhowo va hepa kupura ko muporofete gwaJehova. Ahaba kwa nyokere egano olyo nokuuyunga asi: “Pweli hena gumwe, Mikaya zaImura. Nye ame kwa mu nyenga, morwa kapi ga porofetera nge rumwe yuma yoyiwa; narunye yoyidona yelike.” Nye nampili ngoso, awo kwa pulire ko muporofete Mikaya. Ahaba mouhunga ga kere, muporofete gwaKarunga kwa porofetere mbudi zondona kuhamena Ahaba. Mevango lyokulitezurura nokupura egusiropo kwaJehova, Ahaba kwa tulisire muporofete ogo modorongo. (1 Vah. 22:7-9, 23, 27) Nampili ngomu Ahaba ya mu tompokere kutura muporofete gwaJehova modorongo, nye age kapi ga kandanene po uporofete owo u dire kusika mo. Ano moyita eyi ya kweme ko, Ahaba kwa mu dipagere.—1 Vah. 22:34-38.

7. Ngapi omu Jehova ga tere Ahaba konyima zapa ga fire?

7 Konyima zapa ga fire Ahaba, Jehova kwa yi likidire omu ga lizuvhire kuhamena mugara ogo. Apa hompa Jehosafata ga ka tengwire koyita, Jehova kwa tumine muporofete Jehu a ka mu tantere asi age ga rugene epuko pokuza a ka vatere Ahaba. Muporofete gwaJehova kwa uyungire asi: “Ove kuna gazara asi yiwa yokukwafa vadinikarunga o hame kwava va nyenga HOMPA ndi?” (2 Hist. 19:1, 2) Gazadara ko kositwa esi: Ngano Ahaba ga litezwilire sili, muporofete Jehu ngano kapi ga tumbwire Ahaba asi mudinikarunga ogu ga nyengere Jehova. Eyi kulikida asi nampili ngomu Ahaba ga liverere konzo zendi, nye kapi ga litezwilire nawa-nawa.

8. Yisinke natu lirongera ko kweyi ya horokerere Ahaba?

8 Yisinke natu lirongera ko kosihonena saAhaba? Apa Eliya ga tanterere Ahaba asi epata lyendi ngava li tengeka, age kwa linunupikire. Aso kwa kere sininke sosiwa kurugana. Nye eyi ga rugene konyima, kapi ya likidire asi ga litezwilire sili. Yinzi ya hamena mo melitezururo kupitakana tupu kulizuvha unzoni. Tu zeni tu ka tare hena sihonena simwe esi nasi ka tu vatera tu ka kwate egano eyi ya hamena mo melitezururo lyosili.

YISINKE NATU LIRONGERA KO KOSIHONENA SAHOMPA MANASE?

9. Hompa musinke ga kere Manase?

9 Konyima zonomvhura dokusika koyiha yo-200, Manase kwa mu tulire a kare hompa goVajuda. Age nampo kwa zonene unene kupitakana Ahaba. Bibeli kutanta asi: “Age nga rugana yoyidona momeho gaHOMPA dogoro tayi mu handukisa unene.” (2 Hist. 33:1-9) Manase kwa tungire hena yizambero yovapagani montembeli zaJehova nokutura mo sikarunga soyimpempa. Age kwa kere hena nonompepo doumpure wokuzanekeda nokufaturura yidiviso. Ntani kwa “dipagere vantu wovanzi va hana nzo,” nokugava vana vendi wovagara va kare nonzambo deswakerero.—2 Vah. 21:6, 7, 10, 11, 16.

10. Ngapi omu Jehova ga piswire Manase ntani yisinke ga rugene ko?

10 Ngwendi Ahaba, Manase kwa nyokere kupurakena komarondoro aga ga mu pere Jehova kupitira movaporofete vendi. Konyima, “HOMPA makura ta pulisire vapitisili wovakwayita Vaasiliya va homone Juda. Awo makura tava kwata Manase, tava mu tura nohake nokumumanga malyenge, tava mu twara koBabironiya.” Apa Manase ga kere modorongo zaBabironi, age ga gazadarere ko unene kuhamena eyi ga rugene, makura “ta linunupike ta tengwire kwaHOMPA Karunga gwendi.” Nye koyili hena yimwe eyi ga rugene. Age kwa ‘likwamberere hena kwaJehova a mu kwafe.’ Manase kwa twikilire kukanderera ngorooro kwendi. Mugara ogo gomudona kwa tamekere kulitjindja. Age ga ya tamekere kumona Jehova asi “Karunga gwendi” ntani ga twikilire kukanderera kwendi.—2 Hist. 33:10-13.

Mokumona asi hompa Manase ga litezwilire sili, age kwa nyokerere po ukarelikarunga woyimpempa (Tara paragarafu 11) *

11. Kuliza nova-2 Histoli 33:15, 16, ngapi omu Manase ga yi likidire asi ana litezurura nawa-nawa?

11 Mwaza siruwo, Jehova kwa ya limbwilire makanderero gaManase. Kuliza nomakanderero gaManase, Jehova ga yi dimbwilire asi yousili ana litjindji. Jehova kwa purakenene Manase apa ga pulire kwendi egusiropo ntani ga mu pulisilire a kare hena hompa. Manase kwa rugene paapa ga hulira yipo ayi likide asi ana litezurura sili. Age kwa rugene eyi ga dilire kurugana Ahaba. Age kwa tjindjire nkareso zendi. Age hena ga nyokerere po ukarelikarunga woyimpempa nokukorangeda vantu yipo va karere Jehova. (Resa 2 Histoli 33:15, 16.) Manase ga hepere kukara nouradi nepuro yipo ayi rugane oyo, morwa nomvhura dononzi komeho aya litezurure, age kwa kere nonkareso zondona kwava vemepata lyendi, kovanamakuto ntani kovantu vamwe hena. Ngomu Manase ga kurupire, age kwa hetekerere ko kuwapukurura yirugana yimwe yoyidona eyi ga rugene. Nampo sihonena sendi sosiwa sa ya vaterere mutekurwendi gomugara Josiya ogu gaya kere hompa gomuwa.—2 Vah. 22:1, 2.

12. Yisinke natu lirongera ko kosihonena saManase kuhamena elitezururo?

12 Yisinke natu lirongera ko kosihonena saManase? Age kwa linunupikire ntani yinzi hena ga rugene. Age kwa kanderere nokulikwambera kwaJehova yipo a mu gusire po. Manase kwa tjindjire hena nkareso zendi. Age kwa rugene paapa ga hulira yipo a wapukurure maudigu aga ga retesere po ntani ga rugene paapa ga hulira a karere Jehova nokuvatera wopeke yipo va rugane nawo yokulifana. Sihonena saManase kuvatera nampili ava va tura nonzo dononene. Sihonena saManase kulikida asi Jehova “muwa, hena kudongonona po nonzo.” (Epis. 86:5) Jehova nga gusira po ava ava likida elitezururo lyosili.

13. Gava sifanekeso esi nasi tu vatera tu kwate egano kuhamena elitezururo.

13 Manase ga rugene ko yoyinzi kupitakana tupu kulizuvha unzoni kononzo dendi. Eyi ga rugene kuturonga sirongwa somulyo kuhamena elitezururo. Tu tareni sifanekeso esi sina kukwama ko: Tu tante asi to zi mositora esi ava kangere yikuki nokupura va ku pe ko simwe. Mevango lyokukupa sikuki, murandesi ta ku pe euta. Ove no hafa ndi? Hawe, kapi nohafa. Nye ngoso kuvhura yi ku vatere nsene murandesi a ku tantera asi euta kuna kara sininke somulyo esi sa hepa po mokuninka sikuki ndi? Hawe, simpe kapi nayi kuhafesa. Mokulifana, Jehova kundindira ko kovananzo va yi likide asi vana litezurura sili. Aso sininke sosiwa nsene muntu a lizuvha udona konzo ezi ga rugana. Ayo mulyo sili nsene munzoni a lizuvha ngoso. Nye malizuvho gangoso kapisi gelike ga hepa po. Yisinke hena ga hepa kurugana muntu ogu ana zono? Ose kulirongera ko yoyinzi kosifanekeso saJesus somumati gokuzumbana.

NGAPI NO DIVA NSENE GUMWE ANA LIKIDA ELITEZURURO LYOSILI?

Apa mumati gokuzumbana ga dimbwilire asi age kwa tulire po etokoro lyedona, age kwa gendere sinano sosire a tengure kembo (Tara paragarafu 14-15) *

14. Yidimbwiliso musinke yokuhova eyi ga likidire mumati gomosifanekeso saJesus eyi ya likidire asi ana litezurura?

14 Jesus kwa simwitilire esimwititi lyomumati gokuzumbana eli va tjanga mwaRukasa 15:11-32. Mumati ogo kwa sigire embo lyawo nokuza “kosirongo sokoure.” Apa ga ka kere kosirongo oso, age nga paruka eparu lyedona. Apa eparu lyendi lya tamekere kudigopa, age kwa gazadarere ko komatokoro gomadona aga ga tulire po. Age kwa dimbwilire asi eparu lyendi kwa wepe apa ga kere membo lyoguhwe. Jesus kwa uyungire asi mumati gwina ga ya “dimbwilire asi [eyi] ga rugene ugova.” Age kwa tokwere kutengura kembo nokukapura oguhwe va mu gusire po. Aso kwa kere sininke somulyo komumati ogu apa ga ya dimbwilire asi age kwa tulire po matokoro gomadona. Nye oyo ya gwanenene po ndi? Hawe, ga hepere kurugana ko yuma.

15. Ngapi mumati gokuzumbana gomosifanekeso saJesus ga likidire elitezururo lyosili?

15 Eyi ga rugene mumati gwina gokuzumbana, kwa likidire asi ga litezwilire sili. Age kwa gendere sinano sosire yipo a tengure kembo. Apa ga ka sikire koguhwe, age kwa va tanterere asi: “Ame na zona kwaKarunga noku kweni. Ame kapi nina fire hena kutumbura nge asi muneni.” (Ruk. 15:21) Nonkango edi ga uyungire mumati ogo, kwa likidire asi age kwa here kutengwidira po elikwatakano lyendi naJehova. Age ga ya dimbwilire hena asi yirugana eyi ga rugene kwa guvisire oguhwe. Age kwa tokomenene kutulisa po elikwatakano lyewa noguhwe ntani kwa here kukara ngwendi gumwe govarugani woguhwe. (Ruk. 15:19) Sifanekeso esi kuvhura kuvatera vakuronambunga. Aso kuvhura kuvavatera va dimburure nsene muntu ogu ga tura nzo zonene ana litezurura sili.

16. Morwasinke ayi karerere vakuronambunga udigu mokudimburura nsene muntu ana litezurura sili?

16 Ayo kapisi ureru kovakuronambunga mokudimburura nsene asi gumwe ogu ga tura nzo zonene ana litezurura sili. Morwasinke? Morwa vakuronambunga kapi ava mono eyi ya kara monomutjima dovantu, yipo nye awo kuhetekera ko kugwana maumbangi aga aga likida asi munazinyetu ogu ga tura nzo, ana litezurura. Momaukaro gamwe, muntu kuvhura a ture nzo zonene, ano eyi kuvhura kuninkisa vakuronambunga va dire kuyipura nawa-nawa asi muntu ogo ana litezurura.

17. (a) Sihonena musinke sina kulikida asi malizuvho gounzoni kapi ga gwanena po mokulikida elitezururo lyosili? (b) Ngomu va yi faturura mo-2 Vakolinte 7:11, yisinke ga hepa kurugana muntu yipo a likide elitezururo lyosili?

17 Tu zeni tu ka tare sihonena esi sina kukwama ko. Munazinyetu gomugara kwa hondera nomvhura dononzi. Mevango lyokugwana evatero, age kwa horeka nzo zendi kwamukadendi, kovakaume vendi ntani nokovakuronambunga. Nye konyima, vakuronambunga tava ya dimburura eyi ga rugana. Age kwa tambwire nzo zendi nokulivera kweyi ga rugene apa vakuronambunga va mu tanterere maumbangi aga ga likidire asi age ga hondera. Ngoso oyo kwa likidire asi ga litezwilire sili ndi? Hawe. Apa vakuronambunga ava kohonona po maudigu ngwendi ogo, awo kundindira ko yoyinzi komuntu ogo kupitakana tupu kulizuvha unzoni konzo ezi ga rugana. Mugara ogo kapi ga tulire nzo sikando simwe tupu, nye age nga yi rugana nomvhura dononzi. Munzoni ogu kapi ga tente mwene nzo zendi, nye vantu wopeke yiwo va tanterere vakuronambunga eyi ga rugene. Yipo nye, vakuronambunga va hepa kumona maumbangi aga naga likida nawa-nawa asi mugara ogo ga litezurura sili momagazaro gendi ntani nomoyirugana yendi. (Resa 2 Vakolinte 7:11.) Kuvhura pa pite siruwo sosire yipo mugara a ture po malitjindjo aga naga likida elitezururo lyosili. Ayo kumoneka asi kuvhura va mu guse mo mombunga ure wosiruwo songandi.—1 Kol. 5:11-13; 6:9, 10.

18. Ngapi muntu ogu va gusa mombunga nayi likida asi ana litezurura sili ntani yisinke nayi horoka nsene asi ana litezurura sili?

18 Mokuninka asi muntu ogu va gusa mombunga ayi likide asi ana litezurura sili, ga hepa kuwiza nkenye apa komapongo ntani nokukwama mapukururo aga vana kumupa vakuronambunga kuhamena ereso lyendi lyoBibeli ntani nokukanderera nkenye apa. Ga hepa hena kulitura mo unene yipo a nyokere po yininke eyi nayi mu ninkisa a ture hena nzo. Nsene a litura mo unene mokutengwidira po elikwatakano lyendi naJehova, age nga mu gusira po ntani vakuronambunga ngava mu vatera yipo a tengwire hena mombunga. Apa vakuronambunga ava hetekere ko kudimburura nsene sili gumwe ana litezurura, awo va yi diva asi va hepa kukohonona po udigu owo kuliza neyi ga rugana muntu ogo. Yipo nye, awo kukonakona nawa nkenye ukaro.

19. Yisinke ya kwatera mo melitezururo lyosili? (Hesekiyeli 33:14-16)

19 Ngomu tuna yi lirongo, elitezururo lyosili kwa kwatera mo yoyinzi kupitakana tupu kulizuvha unzoni kweyi twa rugana. Munzoni ga hepa kutjindja monkedi omu a gazara, omu a lizuvhu ntani nomu a rugana yininke, yipo ayi likide asi ana litezurura sili. Eyi kwa kwatera mo hena kunyokera po kurugana yininke yoyidona nokurugana monkedi omu ga yi harera Jehova. (Resa Hesekiyeli 33:14-16.) Kutulisa po elikwatakano lyewa naJehova kuna kara sininke somulyo esi ga hepa kurugana muntu ogu ga tura nzo zonene.

VATERA VANANZO YIPO VA LITEZURURE

20-21. Ngapi natu vhura kuvatera muntu ogu ga tura nzo zonene?

20 Jesus kwa uyungire mulyo gosirugana sendi apa ga uyungire asi: “Ame kwa wizira vananzo yipo va litezurure.” (Ruk. 5:32) Yipo nye, ngano nose li kare etokomeno lyetu. Tu tante asi nampo kaume ketu gumwe gomunene ka tulire nzo zonene. Yisinke ngatu rugana ko?

21 Ose ngatu tura kaume ketu mosiponga nsene tu horeka nzo ezi ga rugana. Ose kapi ngatu vhura kuhoreka nzo ezi ga rugana, morwa Jehova kumona nayinye. (Yis. 5:21, 22; 28:13) Ove kuvhura kuvatera kaume koge pokumutantera asi vakuronambunga vana hara kumuvatera. Nsene kaume koge a nyoka kutantera vakuronambunga kuhamena nzo zendi, wa hepa kuyitantera vakuronambunga. Monkedi zangoso ngayi likida asi ono hara kumuvatera. Ayo mulyo oyi rugane ngoso, morwa nsene a dira kuza kovakuronambunga nokulitezurura, elikwatakano lyendi naJehova ngano nga li kara mosiponga.

22. Yisinke ngatu ka zogera mosirongwa sokukwama ko?

22 Ngapi nsene munanzo kwa zona unene siruwo sosire, makura vakuronambunga va tokore kumugusa mombunga? Ayo ngoso kutanta asi vakuronambunga kapi va mu fililire nkenda? Mosirongwa sokukwama ko ngatu ka lironga omu Jehova a likida nkenda pokupisura vananzo ntani nomu natu mu honena.

RUSUMO 103 Vakuronambunga uhwi

^ para. 5 Yinzi ya hamena mo melitezururo lyosili kupitakana tupu kulizuvha unzoni konzo ezi twa tura. Sirongwa esi nasi ka tu vatera tu ka kwate egano eyi ali tanta elitezururo lyosili ntani nasi ka zogera yihonena yavamwe ngwendi sahompa Ahaba, hompa Manase ntani sifanekeso saJesus somumati gokuzumbana. Ntani ta si ka zogera hena yininke yimwe eyi va hepa kutarurura vakuronambunga nsene asi munazinyetu ogu ga tura nzo zonene kuna kulikida elitezururo lyosili.

^ para. 60 EFANO EPENUNO 4: Hompa Ahaba ana handuka ntani kuna kutantera vanomeni wodorongo va tware muporofete Mikaya modorongo.

^ para. 62 EFANO EPENUNO 5: Hompa Manase kuna kutantera varugani vendi va zonagure po mafano aga ga tulire montembeli.

^ para. 64 EFANO EPENUNO 6: Mumati gokuzumbana kuna gendi sinano sosire, nye nampili ngoso, age ana hafa pokumona embo lyawo koure.