Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 40

Jósʼin tíjna nga kʼoama kjoaixininá je jéená

Jósʼin tíjna nga kʼoama kjoaixininá je jéená

“Jaʼai nchjale [...] chjota xi jée tjínle nga sikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle” (LUC. 5:32).

KJOAJNDA 36 Si̱kuindaa je ni̱ma̱ná

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. Ánni nga tsín koanngósonni jokisʼin je Acab kao Manasés, kʼoa jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

KATAʼYALA tʼatsʼe nga jao rey xi tsakatio nichxin kjoatse. Jngo xi te ntje̱ tsakatéxomale ya naxinandá Israel kʼoa xi ijngo jao ntje̱ tsakatéxomale ya naxinandá Judá. Ningalani kjaʼaí kjaʼaí nichxin tsakatio, nkjín koya xi mangóson jokisʼin. Yátsʼin tsakinyále Jeobá nga jao rey jebi kʼoa jé xokisʼin nga tsakajngijée je naxinandá, niná ndiso tsakʼétsʼoale kʼoa kʼieen kisikʼien. Tonga tjín jmeni xi tsín koanngóson jokisʼin. Jngo xi nʼio chʼao kisʼin josaʼnda nga kʼien kʼoa xi ijngo kʼoakoannile je jée xi tsakajngi kʼoa kichatʼale. ʼYá tʼatsʼeni xi tinokjoañá.

2 Je rey xi tsakatéxoma ya Israel jéní Acab, kʼoa je rey xi tsakatéxoma ya Judá jé Manasés. Nga tsín mangóson jokisʼin chjota jebi, kui bakóyaná josʼin tíjna nga kʼoama kjoaixininá je jéená (Hech. 17:30; Rom. 3:23). Jósʼin tíjna nga kʼoama kjoaixininá je jéená kʼoa jósʼin bakoá. Nʼio machjén nga kataʼyaa nga̱ kui xi mená ngatsʼiaa nga katasíchatʼaná Jeobá je jée xi bijnyaa. Nga koa̱njinná xi tʼatsʼe jebi, kuila chótʼayajiaan tʼatsʼe rey Acab kao rey Manasés kʼoa koa̱njinná jme xi bakóyaná je choa̱le. Xijekoa̱n, kui chótʼayajiaan jokitso je Jesús tʼatsʼe nga kʼoamaniná je jéená.

JMÉ XI BAKÓYANÁ JE CHOA̱LE REY ACAB

3. Jókoankjoan je rey Acab.

3 Jé Acab xi mani ñato rey xi tsakatéxoma ya Israel. Jé Jezabel chixankao, je tsotile rey xi ya Sidón tsakatéxoma, jngo naxinandá xi tiya chrian Israel tíjnani. Nyiná koan chjota xi ya tsʼe. Tsakui nichxin kisʼe kjoanyiná ya naxinandá Israel nga je Jezabel chixankao Acab, tonga ngisaa titsín ndasʼin tsakʼejnangáni ngixko̱n Jeobá. Je Jezabel jé niná xi Baal ʼmi tsakʼétsʼoale kʼoa jé xokitsole Acab nga kʼoati kui niná ndiso katabʼétsʼoale naxinandá, nga katasíchajngi chjota ya yo̱ngo̱ kʼoa nga je ʼndíxtile katasíkʼienle je ninále. Nga je tsakatéxoma chjoón jebi xkón tsakatio ngatsʼi profetale Jeobá kʼoa nʼio nkjín kisikʼien (1 Rey. 18:13). Je Acab “ngisa nʼio chʼao kisʼin ngixko̱n Jeobá tikʼoajinni je rey xi títjon tsakatio” (1 Rey. 16:30). Je Jeobá kuenta kisʼin jmeni xi kisʼin je Acab kao Jezabel, tonga tsakakóle kjoamatokon je naxinandále kʼoa jé profeta Elías kisikasén nga tsakinyakao nga choa̱lesa nga kʼoakatamanile je jéele. Tonga je Acab kao Jezabel tsín kinrʼoé.

4. Jmé én xi kisʼejinkon je Acab, kʼoa jókisʼin.

4 Chaan kichoka nichxin nga tsakʼéndajin kjoa je Jeobá. Jé Elías kisikasén nga kʼoakitsole je Acab kao Jezabel jme kjoañʼai xi tsjoále. Kʼoakitsole nga kjoeson ngatsʼi familiale. Jmeni xi kitso je Elías nʼio chʼao tsakʼé kon je Acab. Ningalani nʼio ngʼakon koan rey jebi, toxijña kʼoakoannile je jée xi tsakajngi (1 Rey. 21:19-29).

Nga ndoyá kisikʼéjnaʼya je profetale Niná, kʼoasʼin tsakakóni je rey Acab nga tsínni kʼoakoan kjoaixile je jéele (Chótsenlai párrafo 5, 6) *

5, 6. Jósʼin ʼyañá nga tsín kʼoakoan kjoaixinile Acab je jée xi tsakajngi.

5 Ninga nangitokon koan je Acab nga kʼia, skanni tsakakó nga tsínni kʼoakoan kjoaixile je jéele. Tosi tonda kitsjoaʼnde nga je Baal katabʼétsʼoale chjota israelita kʼoa tsín kʼoakitsole nga je Jeobá katabexkón. Kʼoa tsesa jme xi kisʼin nga tsín tsakakó nga kʼoakoan kjoaixinile je jée xi tsakajngi.

6 Xi koanskanni, je Acab kʼoakitsole Jehosafat, je rey xi tíbatéxoma ya Judá nga katatsjoánganʼiole nga koaisíkjeson je chjota sirio. Tonga je Jehosafat kʼoakitsole nga títjonkjoanla je profetale Jeobá katakjonangile. Je Acab alikui kisasenle, i kitso: “Tíjnasa ijngo chjota xi kʼoakuitsoná jmeni xi tso je Jeobá, tonga jtike̱ña, nga̱ tsínkui xi ndatjín kʼoatso xi tʼatsʼan, tokui xi chʼaotjín”. Ninga kʼoalani, jé profeta Micaya kiskonangile kʼoa kʼoakitso nga kjoañʼai kuichone je Acab. ʼNdele nga kʼoakoa̱nnile je jéele Acab kʼoa nga sijéle kjoanichatʼa je Jeobá tosaa ndoyá kisikʼéjnaʼya je Micaya (1 Rey. 22:7-9, 23, 27). Ninga ndoyálani kinikʼéjnaʼya je profetale Jeobá, tojo kitjoson jmeni xi tongini kitso. Yaa kinikʼien je Acab nga ki kjoajchán (1 Rey. 22:34-38).

7. Jókitso Jeobá xi tʼatsʼe Acab kʼianga jekʼien.

7 Kʼianga jekʼien Acab, je Jeobá kʼoakitso josʼin kisikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe. Kʼianga jekichoni ndʼiale je rey Jehosafat, je Jeobá jé profeta Jehú kisikasén nga kisikjakále nga ya kitsjoanganʼiole je Acab nga kikján. I kitsole: “A ndatjín nga je chjotatsʼen kuisenkoai kʼoa nga je tsjoacha koai̱n je chjota xi jtike Jeobá” (2 Crón. 19:1, 2). Kʼiatsa kʼoalani koan kjoaixile je jée xi tsakajngi Acab, alikuijin kʼoakitso je profeta Jehú nga tsʼen koan kʼoa nga jtike koan Jeobá. Ningalani kʼoakitso je Acab nga kʼoakoannile jme xi kisʼin, alikui tsakakó tsa kʼoakoan kjoaixinile.

8. Jmé xi bakóyaná je choa̱le Acab xi tʼatsʼe nga kʼoamaniná je jéená.

8 Jmé xi bakóyaná je choa̱le Acab. Kʼianga kʼoakitsole Elías je kjoañʼai xi kjoaʼa je familiale, je Acab kʼoakitso nga kʼoakoannile je jée xi tsakajngi. Ndatjín nga kʼoakitso, tonga jme xi kisʼin nga koanskanni yaa tsakakóni nga tsín ni̱ma̱le kinroajinni nga kʼoakoannile je jéele. Kʼianga kʼoama kjoaixininá je jéená ali tsa tokuijin nga chʼao sʼe tokoán jmeni xi kanʼia. Ijngola choa̱ kataʼyaa xi koasenkaoná nga koa̱njinná josʼin tíjna nga kʼoama kjoaixininá je jéená.

JMÉ XI BAKÓYANÁ JE CHOA̱LE REY MANASÉS

9. Jókisʼin je rey Manasés.

9 Jao sientola nó koanskanni, jé Manasés tsakatéxoma ya Judá. Tsakui nichxin ngisa tse jée tsakajngi tikʼoajinni je Acab. Je Biblia kʼoatso nga “nʼio chʼao kisʼin ngixko̱n Jeobá nga kisijtile” (2 Crón. 33:1-9). Kisindale sonxta je niná ndiso kʼoa saʼnda yaa yo̱ngo̱tsjele Jeobá kichokaséjna jngo xkóson xi kui tsoyanile nga xínkjín fayokao chjota. Je Manasés yaa kikonle je xi kotʼason, xi magia kisichjén kʼoa chjinebʼenda kikonle. Nʼio tse njín tsakʼéjten, nkjín chjota kisikʼien kʼoa saʼnda tsakaká je xtile nga kitsjoatʼale je niná ndiso (2 Rey. 21:6, 7, 10, 11, 16).

10. Jósʼin tsakatekjáyale Jeobá je Manasés, kʼoa jókisʼin rey jebi.

10 Tojo kisʼin je Acab, je Manasés kʼoati tsín kinrʼoé jmeni xi kitsole Jeobá kʼianga kisikasén profetale. Kʼoa jé Jeobá xokisʼin nga je chjota xi nyatítjonle chjotakjoajchánle reyle Asiria kichokʼetʼale Judá. Ki̱cha̱ʼba tsakʼéngi ngiʼba Manasés nga kitsoa kʼoa nʼóki̱cha̱ xi tsʼe cobre tsakʼétʼa ntsja nga kikao ya Babilonia. Kʼianga kʼoasʼin tíjnanʼio kʼiajin jaʼaitsjenle jmeni xi kisʼin. Jé Ninále chjotajchíngale kʼoakitsole nga kʼoama kjoaixinile jme xi kisʼin. Tonga ali tsa tokʼoajin kitso, tosi tonda tsakʼétsʼoale Jeobá. Nga kʼoakisʼin je Manasés ninga nʼio chʼao koankjoan ngasʼa, kʼiaani kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kisʼin, kʼoakitso nga je Jeobá Ninále kʼoa ngotjo ngosa tsakʼétsʼoanile (2 Crón. 33:10-13).

Je rey Manasés tsínti niná ndiso tsakʼétsʼoanile, kʼoasʼin tsakakóni nga kʼoakoan kjoaixinile je jéele (Chótsenlai párrafo 11) *

11. Jósʼin tsakakó Manasés nga kʼoakoan kjoaixinile je jéele (2 Crónicas 33:15, 16).

11 Nga jeki nichxin, je Jeobá chaan kinrʼoéle je Manasés nga tsakʼétsʼoale. Tsabe Jeobá nga jekisikʼantjaiya jotjín ni̱ma̱le kʼoa kʼoasʼin tsakakóni jokitso nga tsakʼétsʼoa. Je Jeobá koanmake je Manasés nga tsakʼétsʼoa kʼoa kitsjoa ijngokʼale xá nga je tsakatéxoma. Tsakakó nga kʼoakoan kjoaixinile je jéele. Je Acab alikui tsakakó nga kʼoakoan kjoaixinile je jéele, tonga je Manasés ñaki kisikʼantjaiya kjoaixi jokisʼin. Alikui tikisasennile nga niná ndiso tsaʼyaxkón, tosaa kʼoakitsole naxinandá nga je Jeobá katabʼétsʼoale (tʼexkiai 2 Crónicas 33:15, 16). * Nʼiojin tse kjoamakjain kao kjoanʼiojin koanchjénle nga kʼoakisʼin, nga̱ nkjín nó nga tsín nda choa̱ tsakʼéjnale je familiale, chjota xi xá tjínle kao naxinandále. Tonga kʼianga jekoanjchínga Manasés koanmele kisikixiya jñani chʼao kisʼin. Nʼiojin nda choa̱ tsakʼéjnale je Josías xi tindaile koanni, nga̱ nʼio nda tsakatéxoma nga koanskanni (2 Rey. 22:1, 2).

12. Jmé xi bakóyaná je choa̱le Manasés nga kʼoama kjoaixininá je jéená.

12 Jmé xi bakóyaná je choa̱le Manasés. Je Manasés ali tsa tokʼoajin kitso nga kʼoakoannile je jéele, kʼoati tsakʼétsʼoa kʼoa kʼoakitsole Jeobá nga katabakóle kjoamatokon, kʼoa kisikʼantjaiya jokisʼin. Kisikixiyanda jñani chʼao kisʼin, jé Jeobá tsabexkón kʼoa tsakasenkao xi kjaʼaí nga kʼoati kisʼin. Je choa̱le Manasés binyakao je chjota ninga nʼio tse jée bajngi. Jebi kui bakóná nga nʼio nda chjota je Niná kʼoa tíjnanda nga síchatʼaná (Sal. 86:5). Síchatʼale ʼyani xi kʼoama kjoaixinile je jéele.

13. Jmé choa̱ xi basenkaoná nga majinná josʼin tíjna nga kʼoama kjoaixininá je jéená.

13 Tojosʼin tiʼyaa, je Manasés ali tsa tokʼoajin kitso nga chʼao kisʼe kon nga tsakajngijée. Jebi kui bakóyaná josʼin tíjna nga kʼoama kjoaixininá je jéená. Kʼianga koa̱njinná, si̱kjaʼaitsjenjinla choa̱ jebi. Tsa jngo pastel kuichokinda jñani saténa. ʼNdele nga pastel kʼoainá tsa tojngo chjao kʼoainá, jókuixoán tsa tokui kʼoainá. A tokui kʼoéjngoñá tokoán tsa kʼoakuitsoná je xi pastel sínda nga chjao fijin nga manda pastel. Tikʼoasʼinni, je Jeobá kui xi mele nga ñaki kʼoakatama kjoaixinile xi jée bajngi. Kʼianga chʼao sʼe kon je xi kabajngijée kui bakó nga kʼoakjimanile jme xi kasʼín, tonga ali tsa tokuijin xi machjén. Kʼianga koa̱njinná jmesani xi machjén, kataʼyala je choa̱ xi tsakʼéjna Jesús.

JÓSʼIN JCHAÑÁ TSA KʼOAKJIMA KJOAIXINILE JÉELE JNGO CHJOTA

Kʼianga jekoanchoyale jme xi kisʼin je ti xi ki, ki ijngokʼani ndʼiale (Chótsenlai párrafo 14, 15) *

14. Jósʼin tsakakó je ti xi ki nga kʼoakoannile je jéele.

14 Je Jesús jngo choa̱ tsakʼéyanajmí tʼatsʼe jngo ti xi ki, josʼin faʼaitʼa ya Lucas 15:11-32. Jngo ti xi tsʼantjaikjoa koan kao nʼaile, kitjo ndʼiale kʼoa nʼio kjin ki. Jñani kicho alikui ndasʼin kikao yaole. Tonga kʼianga jekjoa tíjnajin, kʼiaani kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kisʼin kʼoa koanjinle nga nʼio ndasʼin tsakʼejna ya ndʼiale nʼaile. Tojo kitso je Jesús, kisikjaʼaitsjenjin ti jebi, kinroaa ijngokʼa ndʼiale kʼoa kisijéle kjoanichatʼa nʼaile. Nʼio tjínle kjoandosin nga koanjinle nga chʼao kisʼin, tonga ali tsa tokuijin jebi xi machjén, tjínnele nga ñaki kisikʼantjaiya yaole.

15. Jósʼin tsakakó je ti xi ki nga kʼoakoan kjoaixinile jme xi kisʼin.

15 Jósʼin tsakakó je ti xi ki nga kʼoakoan kjoaixinile jme xi kisʼin. Ki ijngokʼa ndʼiale. Kʼianga tsabe je nʼaile i kitsole: “Nʼai, tsajngia jée xi tʼatsʼe ngʼajmi, kʼoa xi tʼatsi. Likui tibakinnina nga ʼndíli kʼuínna” (Luc. 15:21). Nga kʼoakitso, kʼoasʼin tsakakóni nga mele ndasʼin kʼoéjna ijngokʼa ngixko̱n Jeobá. Kʼoati koanjinle nga kisikiʼaon nʼaile jmeni xi kisʼin. Kui xi koanmele nga ndasʼin kʼoéjna ijngokʼa xi kao nʼaile ninga jo choʼndale sikao (Luc. 15:19). Choa̱ jebi nʼio tse jmeni xi bakóyaná. Kʼoati tsjoále kjoafaʼaitsjen xi chjotajchínga sʼin tjío nga skoe̱ tsa kʼoakjima kjoaixinile jngo chjota xi jée tsakajngi.

16. Ánni nga ñʼai ma sakʼoanile je xi chjotajchínga sʼin tjío nga be tsa kʼoakjima kjoaixinile je xi jée tsakajngi.

16 Alikui choa ñʼai male je xi chjotajchínga sʼin tjío nga be kʼiatsa kʼoakjima kjoaixinile je chjota xi ai jée tsakajngi. Ánni. Kuinga je xi chjotajchínga sʼin tjío alikui be jotjín ni̱ma̱le je chjota. Kuinga básjaiyani tsa tsín tikui kʼoatísʼínni xi chʼaotjín je ndsʼee xi jée tsakajngi. Tjínkʼa je chjota xi nʼio ai jée bajngi, kʼoa kʼianga batiojtín je xi chjotajchínga sʼin tjío ñʼai male nga be tsa kʼoakjima kjoaixinile je chjota jebi.

17. 1) Jmé choa̱ xi bakó nga tsín kʼoama kjoaixinile je chjota xi jée bajngi ninga chʼao sʼe kon. 2) Jmé xi tjínnele sʼin je chjota xi kʼoama kjoaixinile je jéele (2 Corintios 7:11).

17 Jngola choa̱ kataʼyaa. Kʼiatsa jngo ndsʼee xi jenkjín nó nga kjoachajngi tísʼín, ʼndele nga sijé nganʼio, tsín tsoyale je chjoónle kʼoa kao xi chjotajchínga sʼin tjío. Tonga chaan sʼejinle je xi chjotajchínga sʼin tjío jme xi tísʼín. Kʼianga fákaonajmí kʼoatsole nga ʼyale jme xi tísʼín, kʼoa chjota jebi alikui bʼéʼma je jéele kʼoa saʼnda kʼoasʼin matsen nga chʼao sʼe kon. Tonga alikui xi tsonile jebi nga kʼoakjima kjoaixinile jme xi tísʼín. Nkjínsa koya jme xi kuenta sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío. Chjota jebi ali tsa tojngokʼajin nga tsakajngijée, nkjín nó nga kʼoakisʼin. Alikui jesoa kitsoya jme xi kisʼin, kjaʼaí xi kisʼejinle kʼoa xi tsakʼéyanajmíle xi chjotajchínga sʼin tjío. Kʼoa kui xi mele skoe̱ xi chjotajchínga sʼin tjío tsa tísíkʼantjaiya kjoaixi yaole je chjota xi jée tsakajngi, jotjín kon, josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jme xi sʼín (tʼexkiai 2 Corintios 7:11). * Tsakui nichxin tse kuichomani nga sindaya yaole nga koako nga kʼoakjima kjoaixinile je jée xi tsakajngi. Kuijin nga kuichonsjejinni ya jinjtín (1 Cor. 5:11-13; 6:9, 10).

18. Jósʼin bakó je xi tsakichonsjejin naxinandále Niná nga kʼoama kjoaixinile je jéele, kʼoa jósʼin kuichomani nga kʼoasʼin.

18 Jósʼin bakó je xi tsakichonsjejin naxinandále Niná nga kʼoama kjoaixinile je jéele. Tjínnele koai ntsjaintsjai kjoajtín kʼoa sitjoson je kjoafaʼaitsjen xi tsjoále je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kʼoetsʼoa kʼoa nga skótʼaya je Biblia. Kʼoa kʼoati kʼoenele yaole nga tsín tikui kʼoasʼinni jmeni xi jée ska̱nijin ijngokʼa. Kʼiatsa kʼoenele yaole nga ndasʼin kʼoéjna ijngokʼa ngixko̱n Jeobá, je Jeobá sichatʼale kʼoa je xi chjotajchínga sʼin tjío kuinyakao nga nda kʼoéjna ijngokʼa ya jinjtín. Je xi chjotajchínga sʼin tjío be nga kjaʼaí kjaʼaísʼin sʼendajin nga jngó jngó kjoa, kuinga nʼio nda kosonnile josʼín kʼoa ngasin nganda bʼéndajin je kjoa.

19. Jmé xi tjínnele sʼin je chjota xi jée tsakajngi nga kʼoakjima kjoaixinile jme xi kisʼin (Ezequiel 33:14-16).

19 Tojosʼin tiʼyaa, je chjota xi jée bajngi ali tsa tokuijin xi machjén nga kʼoakuitso nga tsín ndatjín kon nga tsakajngijée, tjínnele ñaki sikʼantjaiya josʼin síkjaʼaitsjen, jotjín kon kʼoa nga koako nga kʼoakjima kjoaixinile je jéele. Machjén nga sindaya yaole kʼoa sitjoson ijngokʼa kjoatéxomale Jeobá (tʼexkiai Ezequiel 33:14-16). * Je xi ngisa tjínle kjoandosin xi sʼin kuinga ndasʼin kʼoéjna ijngokʼani ngixko̱n Jeobá.

KUISENKOAA CHJOTA XI JÉE TSAKAJNGI NGA KʼOAKATAMANILE

20, 21. Jósʼin kuisenkoaa tsa ʼyani xi ai jée tsakajngi.

20 Je Jesús kitsoyaa jmesa xá jaʼaini i̱ Sonʼnde. I kitso: “Jaʼai nchjale [...] chjota xi jée tjínle nga sikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle” (Luc. 5:32). Kʼoati kui xi mená tsanda ñá. Kʼoa jósʼiaan kʼiatsa sʼe̱jinná nga jngo miyoná xi ai jée tsakajngi.

21 Kʼiatsa tsín kuixónyaa je jée xi tsakajngi, alikuijin tibisenkoaa je miyoná. Toxitsjoajinni tsa kʼoasʼiaan, nga̱ je Jeobá be ngayeje (Prov. 5:21, 22; 28:13). Koaan kʼoakʼuínlee je miyoná nga tjíonda je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kuinyakao. Kʼiatsa tsín kuitsoya jme xi kisʼin, machjén nga ñá kuinókjoaa. Kʼoasʼin koakoñá nga mená kuisenkoaa nga̱ kui xi mená nga ndasʼin katabʼejna ngixko̱n Jeobá.

22. Jmé xi chótʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi ijngo.

22 Kʼiatsa jngo chjota xi jenkjín nó nga ai jée tíbajngi, kʼoa je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼaonsjejin naxinandále Niná, a kui xi tsonile nga tsín tísakóle kjoamatokon chjota jebi. Ya kjoaʼmiya xi ijngo kui chótʼayajiaan nga kao kjoamatokon batekjáyanile Jeobá je chjota xi jée bajngi, kʼoa kʼoati jchaa josʼin koa̱n kjuintjenngiaa je choa̱le.

KJOAJNDA 103 Xi bándiaaná jngoo kjoatjao xi tsʼe Niná

^ párr. 5 Kʼianga kʼoama kjoaixininá je jéená ali tsa tokuijin nga chʼao sʼe tokoán tʼatsʼe jme xi kanʼia. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan tʼatsʼe rey Acab, rey Manasés kao choa̱ xi kinchja̱ni Jesús tʼatsʼe ti xi ki, ánni nga koa̱njinniná josʼin tíjna nga kʼoama kjoaixininá je jéená. Kʼoati chótʼayajiaan jméni xi kuenta sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga skoe̱ tsa kʼoakjima kjoaixinile je jée xi tsakajngi jngo ndsʼee.

^ párr. 11 2 Crónicas 33:15, 16: “Kʼoa tsakjaʼáxin je niná xi xin naxinandá jaʼaikaoni kao xkóson xi ya tsakasénjnaʼya ya ndʼiale Jeobá, kao ngayeje sonxta xi tsakʼénda ya nindo jña tíjna je ndʼiale Jeobá kao ya Jerusalén, kʼoa kʼoakitso nga ya nditsinle naxinandá katasʼetsao. 16 Xi ijngosani, tsakʼéndayaa ijngokʼa je sonxtale Jeobá kʼoa yaa kitsjoatʼale cho̱ Jeobá nga nyʼán kʼoéjna ngixko̱n kʼoa nga kitsjoale kjoanda, kʼoa kʼoakitsole Judá nga je Jeobá katasíxále, je Ninále Israel”.

^ párr. 17 2 Corintios 7:11: “Koeni, xi tikuini kjoababi josʼin nga mele Niná, jo kji tse kjoaxítíya kisixájinno, jo nga kinokjoantjao yaono, jo nga jti koanno, jo nga tsakijkon, kʼoa jo tse kinikjáojion, jo nga kinikuindao, jo nga kinitoánntjao. Ngayije kjoa tsakako yaono nga tsjao”.

^ párr. 19 Ezequiel 33:14-16: “Kʼoa tsa i̱ xínle je xi tsʼen kuiyání tonga tsa tsín tikoa̱njngíjéeni kʼoa kui kʼoasʼin xi ndatjín kao xi kixi, 15 tsjoá ijngokʼani jmeni xi kisikʼéjnanʼio kʼoa tsjoá ijngokʼani xi kisiché, kʼoa sítjoson je kjoatéxoma xi tsjoá kjoabijnachon nga tsínkui kʼoasʼín xi chʼaotjín, tosi tonda kʼoéjnakon. Tsín kuiyá. 16 Alikui tikuenta koa̱nni ngayeje jée xi tsakajngi. Nga kui kʼoasʼin xi ndatjín kao xi kixi, tosi tonda kʼoéjnakon”.

^ párr. 63 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Nga nʼio jtile je rey Acab kʼoatsole je sondadole nga ndoyá katasíkʼéjnaʼya je profeta Micaya.

^ párr. 65 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je rey Manasés kʼoatsole choʼndale nga katasíxkoa̱ je xkóson xi tsakinyá ya yo̱ngo̱.

^ párr. 67 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Nda sʼe kon je ti xi ki kʼianga jebichóchrian ijngokʼa ya ndʼiale.