1-2. Oityi onohamba onombali valingile tyelikalela? Iya omapulo patyi matulilongesa?

MONTHELE ei, matulilongesa onohamba onombali mbakalele-ko kohale. Umwe ankho ohamba yomihoko ekwi vyo Isilayeli, omukuavo ankho ohamba yomihoko vivali vyo Sundaa. Namphila vakalele-ko momuvo welikalela mahi pena ovipuka valingile vielifwa. Aveho vevali vatyitukilile-po Siovaa, avalingisisa ovanthu va Huku onkhali. Tupu vafendele ovikahuku viomatutu avaipaa ovanthu. Mahi pena tyimwe umwe alingile, mukuavo ahalingile. Umwe watuaileko okulinga ovipuka ovivi atee ankhia, mahi omukuavo elivele ovipuka ovivi ankho alinga eviyeke-po, Huku emuevela. Onohamba ombo ovalie?

² Tyati umwe o Akabe ohamba yo Isilayeli, omukuavo o Manasesi ohamba yo Sundaa. Ovipuka valingile vipondola okutukuatesako okutala onalupi omunthu atiwa welivela umwe nomutima auho. (Ovil. 17:30; Loma 3:23) Okulivela nomutima auho oityi? Oñgeni matyimoneka okuti tuelivela umwe nomutima auho? Tuesukisa okunoñgonoka omakumbululo omapulo oo, mokonda Siovaa uhanda okutuevela tyina tuamapengesa atulivele. Matuvasi omakumbululo omapulo oo mokulilongesila konohamba onombali, atutale oityi tulilongesila kuvo. Tupu atutale etyi Sesusi apopile tyilinga omunthu welivela.

3. Akabe ankho ohamba patyi?

³ Akabe wali ohamba yapandu-vali yomihoko ekwi vyo Isilayeli. Ohamba Akabe ankho wanepa Sesabele omona wohamba yoko Sindoo, epunda-umbo limwe ankho liolumono. Namphila  etyi Akabe anepa Sesabele tyakuatesileko omihoko ekwi vyo Isilayeli avakala nomalumono, mahi tupu tyanyonene ovanthu moupanga wavo na Siovaa. Mokonda Sesabele ankho ufenda otyikahuku tyitiwa Mbaale, ahongilinya omulume wae Akabe ayandyanese efendelo liomatutu, okulingila oundalelapo mondyuo ya Huku nokuipaa ovana pala okulinga ovilikutila. Pomuvo opo etyi Sesabele onkhai-hamba, ovauli va Siovaa ankho vapondola umwe okuipawa, atee umwe vamwe vaipaelwe. (1 Reis 18:13) Akabe “walingile ovipuka ovivi unene komaiho a Siovaa tyipona onohamba mbatetekele kwe.” (1 Reis 16:30) Siovaa ankho utyiete etyi tyili nokulinga Akabe na Sesabele. Mokonda Siovaa una oluembia, atumu omuuli Eliya akakuateseko ovanthu vae okupiluluka. Mahi Ohamba Akabe na Sesabele avehemutavela.

4. Oityi Siovaa apopile ankho malingi Akabe? Iya oñgeni Akabe akalele?

⁴ Pahe ankho Siovaa una -etyi malingi, atumu omuuli Eliya akapopile Akabe na Sesabele etyi mevelingi. Eliya apopila Akabe okuti, Siovaa maipaa ovanthu aveho vomeumbo liove. Onondaka mba Eliya ambumuhiki umwe komutima! Akabe namphila ankho ena omalityindailo ‘elivele’ ehimbika okulivondela ku Siovaa. — 1 Reis 21:19-29.

5-6. Oityi tyilekesa okuti Akabe kelivelele nomutima auho?

⁵ Namphila tete Akabe elivondelele ku Siovaa, mahi ovipuka alingile konyima vialekesa umwe okuti ankho kelivelele nomutima auho. Akabe kahanyeneko efendelo liotyikahuku Mbaale, okulipola motyilongo atumina. Tupu, katumine ovanthu vafende Siovaa. Pena vali ovipuka ovikuavo Akabe alingile, vilekesa okuti ankho kelivelele nomutima auho.

⁶ Onthiki imwe Ohamba Akabe aihana Ohamba yo Sundaa Seosafaa opo emukuateseko okuluisa ova Silia. Mahi mokonda Seosafaa ankho uyumba onthumbi mu Siovaa, atumu Akabe nkhele akapopie nomuuli wa Siovaa, vatale etyi nkhele vapondola okulinga. Ponthyimbi Akabe ehetavela, apopi ati: “Kuna omuuli umwe wa Siovaa tupondola okukapula; Mahi ame himuhande, kamphopila-le ovipuka oviwa, umphopila vala ovivi.” Mahi aende umwe akapopia nomuuli Mikaiya. Mikaiya apopila Akabe ovipuka ovivi ankho malingwa! Ohamba Akabe ehelivele okuita ku Siovaa emuevele, mahi apakesa mokaleya omuuli Mikaiya. (1 Reis 22:7-9, 23, 27) Namphila Akabe apakele omuuli wa Siovaa mokaleya mahi etyi apopilwe ngatyo umwe alingwa. Akabe aende kovilwa ngako aipaelwa. — 1 Reis 22:34-38.

7. Etyi Akabe ankhia, oityi Siovaa apopile?

⁷ Etyi ohamba Akabe ankhia, Siovaa apopi oñgeni ankho emutala. Etyi ohamba Seosafaa atundu kovilwa ehiki meumbo liae, Siovaa atumu omuuli Seuu ekemupopile okuti wapengesa etyi akuatesako Akabe. Omuuli Seuu emuti: “Onondingavivi ombo ove una okukuatesako? Veyele Siovaa ovo ove una okuhumba?” (2 Crô. 19:1, 2) Nkhele soka vala: Inkha Akabe welivelele nomutima auho, okuti ñgeno omuuli wa Siovaa wapopile okuti Akabe ondingavivi, uyele Siovaa? Naina namphila Akabe alekesile okuti welivelele, mahi kelivelele nomutima auho.

8. Oityi tulilongesila kuetyi tyalingile Akabe?

⁸ Oityi tulilongesila kuetyi tyalingile Akabe? Etyi omuuli Eliya akapopila Akabe okuti vomeumbo liae mavahanyuako, Akabe elivondela ku Siovaa. Otyo ankho alinga tyikahi umwe nawa, mahi ovipuka alingile konyima vialekesa okuti ankho kelivelele nomutima auho. Otyo tyitulongesa okuti, okulivela hakulilekesa vala pomuvo watyo okuti tuelivela. Pahe  matulilongesila kohamba onkhuavo Manasesi tutale otyityi okulivela nomutima auho.

9. Manasesi ankho ohamba patyi?

⁹ Etyi palamba omanima ehungi po 200, Manasesi akala ohamba yo Sundaa. Ovipuka ovivi Manasesi alingile ankho ovinyingi vali tyipona evi Ohamba Akabe alingile! Ombimbiliya ipopia okuti: “Manasesi walingile ovipuka ovinyingi ovivi komaiho a Siovaa, emunumanesa.” (2 Crô. 33:1-9) Manasesi watungile omitala viovilikutila, omitala viovikahuku viomatutu, tupu apake mondyuo ya Huku otyikahuku. Mokutala otyikahuku otyo ankho tyilekesa efendelo lioundalelapo! Manasesi weliovolelele vomawanga no vokutapesa, novatali. Tupu, “waipaele ovanthu ovanyingi ankho vehena etyi valinga.” Atee umwe Manasesi “wayokele ovana vae motupia,” pala okulingila ovilikutila ovikahuku viomatutu. — 2 Reis 21:6, 7, 10, 11, 16.

10. Oityi Siovaa alingile opo aviyule Manasesi? Iya oityi ngwe alingile?

¹⁰ Ngetyi tyalingile Akabe, na Manasesi ketavelele okuviyulwa novauli va Siovaa. Konyima opo Siovaa emuviyule “aeta omafualali o Asilia, aemukuate aemukutu nomalienge evali otyitasu aemutuala ko Mbambilonia.” Etyi pahe eli oko ko Mbambilonia tyakuatwa, Manasesi elisoko umwe nawa ovipuka ovivi alinga. Avimuihama unene Manasesi “elivondela unene ku Huku yovakuaukulu vae.” Mahi ehehikila vala opo, tupu “aovola okuevelwa na Siovaa Huku.” Manasesi ankho ‘ulikuambela unene ku Siovaa.’ Namphila Manasesi, tyili ankho ondingavivi mahi pahe ankho wapiluluka, ahimbika okufenda Siovaaa etyimono okuti oe “o Huku yae.” — 2 Crô. 33:10-13.

11. Ngetyi tyipopia 2 Crônicas 33:15, 16, oityi Manasesi alingile tyilekesa okuti ankho welivela umwe tyo komutima auho?

¹¹ Mokueenda kuomuvo, Siovaa akumbulula omalikuambelo a Manasesi. Siovaa wamona okuti Manasesi ankho wapiluluka umwe mokonda yetyi apopia momalikuambelo ae. Siovaa atehelela umwe omalikuambelo a Manasesi emuyeke akale vali ohamba. Etyi apakwa vali Kouhamba Manasesi alingi ovipuka vilekesa okuti ankho welivela umwe tyo komutima auho. Ngwe walingile ovipuka Akabe ahalingile. Manasesi wapilululile ovituwa viae, alingi ononkhono, amaneko efendelo liomatutu, atumu ovanthu vafende Siovaa. (Tanga 2 Crônicas 33:15, 16.) Otyo ankho tyesukisa okuyumba onthumbi mu Huku nokukola omutima, mokonda Manasesi wakalele momanima omanyingi tyihongiliya ovanthu nombunga yae novaundapi vae novanthu ovakuavo okufenda ovikahuku. Mahi etyi akulupa Manasesi aovola okupilulula ovipuka ovivi alingile. Otyo, otyo tyalingisisa Manasesi akala ongeleka ongwa komutekula wae Sosiya  wakalele ohamba ikahi nawa. — 2 Reis 22:1, 2.

12. Oityi tulilongesila ku Manasesi?

¹² Oityi tulilongesila ku Manasesi? Manasesi welivondelele ku Siovaa, alingi vali ovipuka ovinyingi oviwa. Mongeleka welikuambelele ku Siovaa emuevele. Wapilululile ovituwa viae alinga ononkhono mbokuhanya-ko efendelo liomatutu aetele-ko. Tupu walingile ononkhono mbokufenda Siovaa nokukuatesako vakuavo vafende Siovaa. Ongeleka ya Manasesi ipondola okukuatesako ovanthu valingai-le ovipuka ovivi. Manasesi wamuene okuti Siovaa Huku “omuwa-tima wafwapo pala okuevela.” (Sal. 86:5) Otyo tyilekesa okuti Siovaa weevela aveho velivela nomutima auho.

13. Popia ongeleka ilekesa omokonda yatyi tyesukisila okulivela.

¹³ Manasesi walingile ovipuka ankho vilekesa okuti welivela umwe tyo komutima auho. Otyo tyitulongesa oityi okulivela nomutima auho. Soka vala nkhele: Ñgeno uhanda okulanda osaluwa, pahe ohiki pomunthu wokulandesa, omuavela onombongo oti nahanda osaluwa mahi omunthu oo ekuetela vala ombiku. Okuti motambula? Au! Iya ine okupopila okuti, tambula vala ombiku yesukisa unene kosaluwa, okuti motambula? Au! Na Siovaa uhanda omunthu walinga onkhali elivele nomutima auho. Otyiwa umwe okuihamenwa mokonda yetyi walinga, mahi hatyoko vala, pena vali etyi wesukisa okulinga. Oityi? Matulilongesa-tyo monthengele-popia imwe Sesusi apopile.

14. Monthengele-popia ya Sesusi, oityi tyilekesa okuti omona omupeseli ankho welivela umwe tyo komutima?

¹⁴ Sesusi wetupopila ehipululo limwe likahi nawa liomona omupeseli livasiwa mu Luka 15:11-32. Omona oo, waitile ku tate yae epingo liae, atundu meumbo “aende kotyilongo tyimwe kokule.” Kotyilongo oko akatyinda omuenyo wasila. Etyi motyilongo omo muakala ondyala, ahimbika okumona ononkhumbi, ahinangela okuti meumbo lya tate yae ankho ukahi vali nawa. Sesusi wapopia okuti etyi omona oo “ahimbika okusoka nawa” akondoka meumbo aiti ku tate yae emuevele. Etyi asoka okuti walinga ovipuka viapenga ankho tyesukisa umwe, mahi okuti otyo vala ankho ena okulinga? Au, tupu ankho wesukisa okupilulula ovituwa viae!

15. Oityi vali omona omupeseli alingile tyilekesa okuti welivela umwe nomutima auho?

¹⁵ Omona omupeseli walekesile okuti ankho welivela nomutima auho movipuka alingile. Walingile oungendi omule, akondoka meumbo lya tate yae. Etyi elivasa na tate yae emupopila okuti: “Tate, nalinga onkhali ku Huku keulu no kuove. Hatokalele vali undyihane okuti mona wange.” (Luka 15:21) Onondaka  omukuendye oo apopia mbalekesa okuti, ankho uhanda okukala vali noupanga na Siovaa. Tupu ankho wanoñgonoka okuti ovipuka alinga viaihamesa tate yae. Atee umwe ankho uhanda okuundapela tate yae opo apandwa nae, nokukala vala nga umwe povaundapi va tate yae! (Luka 15:19) Eli hehipululo vala likahi nawa. Ehipululo eli lipondola okukuatesako ovakulu vewaneno okutala inkha omunthu wokualinga onkhali, welivela umwe nomutima auho.

16. Omokonda yatyi tyihapepukile kovakulu vewaneno okutala inkha omunthu walinga onkhali welivela umwe nomutima auho?

¹⁶ Katyapepukile kovakulu vewaneno okumona okuti omunthu walinga onkhali tyili welivela umwe nomutima auho. Omokonda yatyi? Omokonda ovakulu vewaneno kavetyivili okutala etyi tyili momutima womunthu. Ngwe vatalela vala kovipuka vilekesa okuti omunthu welivela mokonda yetyi alinga. Mahi pamwe, omukuatate upondola okulinga onkhali elivele umwe nomutima auho, mahi ovakulu vewaneno avahamono ovipuka vilekesa okuti omukuatate oo welivela.

17. (a) Ongeleka patyi ilekesa okuti, omunthu upondola okulinga ovipuka vimwe mahi katyilekesa okuti welivela nomutima auho? (b) Ngetyi tyipopia 2 Ova Kolindu 7:11, oityi omunthu welivela ena okulinga?

¹⁷ Tusokei kongeleka ei. Omukuatate umwe ulinga oumbalehi mokueenda kuomanima omanyingi. Otyipuka otyo ehetyipopila omukai wae nomapanga ae novakulu vewaneno. Mahi ovakulu vewaneno avanoñgonoka etyi alinga. Pokutomphola novakulu vewaneno, etavela okuti walinga onkhali, elilekesa ngatyina elivela umwe. Okuti otyo tyilekesa okuti welivela umwe nomutima auho? Au. Ovakulu vekahi nokumukuatesako vesukisa okutala nawa, avahasoko vala okuti welivela mokonda uya nokulila, ine wasoya. Omukuatate oo kalingile onkhali like, mahi wetyilinga mokueenda kuomanima omanyingi. Tupu haeko welipopia kovakulu vewaneno; Ovakulu vewaneno vetyiiva vala. Mokonda yotyo ovakulu vewaneno vesukisa okumona ovipuka vilekesa okuti omukuatate oo wapilulula omalusoke ae, novituwa viae. (Tanga 2 Ova Kolindu 7:11.) Tupu omukuatate oo wesukisa omuvo opo alekese okuti welivela umwe nomutima auho. Mokonda yotyo hahe vali okumupola mewaneno. — 1 Kol. 5:11-13; 6:9, 10.

18. Oityi omunthu wapolua mewaneno apondola okulinga matyilekesa okuti welivela umwe? Iya oityi tyipondola okutundililako?

¹⁸ Omunthu wapolua mewaneno upondola okulekesa okuti welivela umwe, tyina amahimbika okuenda apeho komaliongiyo natyina etavela onondongwa apakeluamo novakulu vewaneno mokulilongesa apeho Ombimbiliya nokulikuambela. Tupu natyina alinga ononkhono mbokulityilika ovipuka vipondola  okumulingisisa okulinga vali onkhali alingile-ale. Inkha ulinga ononkhono mbokupameka oupanga wae na Siovaa, Siovaa memuevela akondoka mewaneno. Tyina ovakulu vewaneno vaovola okutala inkha omukuatate umwe walinga onkhali welivela umwe, vena okuhinangela okuti ovanthu velikalela tupu vena okukoyesa nawa.

19. Okulivela nomutima auho oityi? (Ezequiel 33:14-16)

¹⁹ Ngetyi tuelilongesa, okulivela nomutima auho, hakupopia vala okuti neihamenwa mokonda yetyi nalinga. Okulivela nomutima auho, tyakutikinya okupilulula omalusoke etu, novituwa vietu nokulinga ovipuka vilekesa okuti tuelivela umwe. Tupu, tyakutikinya okuyekapo ovipuka ovivi tualingile, pahe atulingi ovipuka ngetyi Siovaa ahanda. (Tanga Ezequiel 33:14-16.) Tyina omunthu amalingi onkhali otyipuka esukisa okusuka vali natyo, okukala vali noupanga na Siovaa.

20-21. Oñgeni tupondola okukuatesako omunthu walinga onkhali?

²⁰ Sesusi wapopile okuti: “Ame . . . neila ovakuankhali opo velivele.” (Luka 5:32) No onthue atuho otyo tuesukisa okusoka. Oityi upondola okulinga inkha weiva okuti epanga liove walinga onkhali?

²¹ Inkha uholeka onkhali yepanga liove momuetela vala ovitateka mokonda Siovaa utyeete. (Pro. 5:21, 22; 28:13) Etyi wesukisa okulinga, okumupopila, ngwe akapopia novakulu vewaneno vemukuateseko. Inkha ketavela okukapopila ovakulu vewaneno, ove wesukisa okuketyipopia, ulekese okuti uhanda okumukuatesako. Tyesukisa umwe okupopila ovakulu vewaneno mokonda inkha kavemukuatesako elivele, manyono oupanga wae na Siovaa!

22. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

²² Iya inkha omukuatate umwe walinga onkhali mokueenda kuomanima omanyingi, ovakulu vewaneno avemupolo mewaneno, okuti otyo tyilekesa okuti walingwa onya? Monthele mailandulako matulilongesa oñgeni Siovaa aviyula nokankhenda vana valinga onkhali, atutale etyi tulilongesila-ko