1. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vangwa-ngwanena?

KUNA ovanthu vonongeleya ononyingi vapopia okuti, ongeleya yavo, oyo oyotyotyili, efendelo liavo litavelwa na Huku. Otyo ovanthu ovanyingi vangwa-ngwanena! Pahe velipula okuti: “Kuna vala ongeleya ike yotyotyili ine ambuho ombotyotyili?” Mahi onthue Onombangi mba Siovaa tutyii okuti etyi tulongesa otyili, onthue tufenda Huku ngetyi ahanda. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Tutalei ovipuka vitukalesa nonthumbi oyo.

2. Ngetyi tyipopia 1 Ova Tesalonika 1:5, omokonda yatyi Paulu ankho ayumbila onthumbi muetyi etavela?

² Omu apositolu Paulu ankho una umwe onthumbi yokuti etyi etavela otyili umwe. (Tanga 1 Ova Tesalonika 1:5.) Paulu ankho kayumbile-ko vala onthumbi mokonda ovipuka eli nokulilongesa vikahi nawa. Mahi tyemupa onthumbi ankho okulilongesa nawa Ondaka ya Huku, ankho utavela okuti “Ovihonekwa aviho viahonekwa kononkhono mba Huku.” (2 Tim. 3:16) Ovipuka patyi Paulu elilongesile mo Mbimbiliya? Paulu welilongesile ovipuka vilekesa umwe nawa-nawa okuti Sesusi o Mesiya walaelue, namphila ononkhalamutwe mbonongeleya mbova Sundeu ankho vehetavela otyipuka otyo. Ononkhalamutwe ombo ankho vapopila povaunyingi okuti vei Huku, mahi ngwe ovipuka valinga vilekesa okuti kavemutavela. (Titu 1:16) Paulu ankho welikalela nononkhalamutwe mbova Sundeu, mokonda povipuka ankho etavela Mondaka ya Huku kapungu-po vimwe, mahi ankho ulilongesa-vio alingi “atyiho Huku ahanda.” — Ovil. 20:27.

3. Okuti opo tukale nonthumbi yokuti tuli motyili, tuesukisa okunoñgonoka ovipuka aviho? (Tupu tala okakasa kati, “ Ovilinga vya Siovaa Nevi Asoka — “Kavivilwa Okuvalulwa”)

³ Ovanthu vasoka okuti ongeleya yotyotyili oyo ina ikumbulula  omapulo atyo aeho, atee umwe na ana ahakumbululilwe mo Mbimbiliya. Okuti okusoka ngotyo tyaviuka? Tusokei ku Paulu. Paulu wapopilile vakuavo, ‘vatale nawa ovipuka aviho,’ mahi tupu apopi okuti nae ankho una ovipuka ovinyingi ahanoñgonokele. (1 Tes. 5:21) Paulu wapopile okuti: “Onthue tutupu enoñgonoko aliho,” ayawisako okuti: “Ongatyina tukahi nokulitalela motyilivandyelo tyihamoneka nawa.” (1 Kol. 13:9, 12) Paulu ankho kei ovipuka aviho, no onthue katwii atyiho. Paulu ankho wii vala ovipuka vimwe vya Siovaa netyi makalinga komutwe wandyila, ovipuka ovio ngavio umwe vimukalesa nonthumbi yokuti wavasa otyili!

4. Oityi tyipondola okutukuatesako atukala nonthumbi yokuti tuavasa otyili? Iya oityi matulilongesila Kovaumbili votyotyili va Huku?

⁴ Otyipuka tyipondola okutukuatesako atunoñgonoka okuti tuavasa otyili, okueleka etyi Sesusi apopile tyilinga ovafendi votyotyili netyi Onombangi mba Siovaa valinga hono. Monthele ei matutale oñgeni Ovakilisitau votyotyili (1) vaanya okufenda ovikahuku, (2) vena onthilo nenyina lya Siovaa, (3) vehole otyili (4) velihole na vakuavo.

5. Oityi tulilongesila ku Sesusi tyina tuumbila Siovaa? Iya oñgeni tupondola okuendela muetyi etulongesa?

⁵ Mokonda Sesusi ankho uhole tate yae, ankho oe vala afenda etyi eli keulu ne etyi eya pano pohi. (Luka 4:8) Tupu wapopilile ovalongwa vae vafende vala Siovaa. Sesusi novalongwa vae kavafendele ovikahuku. Mokonda Siovaa kamonwa petupu natyike omunthu apondola okulinga, tyipondola okulifwa na Siovaa, atyilekesa omunkhima wae! (Isa. 46:5) Okuti pahe matuhongo otyilolo, ngako tulikuambela? Povitumino Ekwi Viapelwe  ova Isilayeli, mo tyavali Siovaa wapopile okuti: “Wehelihongele ovilolo, vielifwa novipuka vili keulu, hamwe avilifwe neevi vili pohi . . . Uhanyongamene komutwe wavio.” (Êx. 20:4, 5) Onondaka ombo mbulekesa okuti, Siovaa uhanda ovanthu vanoñgonoke okuti kavapondola okukala novilolo mefendelo liavo.

6. Ongeleka ya valie Onombangi mba Siovaa valandula mokufenda Siovaa?

⁶ Ovanthu ovanyingi vokuatanga unene vapopia okuti, Ovakilisitau vo potyita tyotete ankho vafenda vala Huku. Mongeleka omukanda umwe upopia onongeleya, wapopia okuti Ovakilisitau vo potyita tyotete ankho kavetavela monomphangu vafendela mupakwe ovikahuku. Hono Onombangi mba Siovaa navo valandula etyi ankho tyilinga Ovakilisitau vo potyita tyotete. Onthue Onombangi mba Siovaa, katulikuambela komalutalatu onoandyu no kovikahuku tupu katufende ku Sesusi. Tupu onthue katuhilivika epandela nii katulingi otyipuka natyike tyitutuala kokufenda kovatumini. Ovanthu vetei vala etyi mavetulingi mahi onthue apeho matutavela onondaka mba Sesusi, mbati: “Una okufenda Siovaa Huku yove, oe vala una okuumbila.” — Mat. 4:10.

7. Ovipuka patyi Onombangi mba Siovaa valinga vielikalela no vionongeleya ononkhuavo?

⁷ Hono ovanthu vehole unene ononkhalamutwe mbonongeleya. Vevehole umwe unene, atee umwe vakala ngatyina ono huku mbavo. Ovanyingi venda movikapela viavo, vati umwe ovo valanda omikanda viavo, ovo vevepa onombongo mbuvekuateseko movipuka valinga. Vamwe vetavela vala atyiho vapopia. Otyipuka vahambukwa tyina vamona ononkhalamutwe ombo, uti hamwe veluete Sesusi ulongesa! Mahi ovafendi votyotyili va Huku, vena vala okufenda vala Siovaa, kavahilivika omunthu. Namphila valinga onthilo vana vevekalela komutwe mahi vaendela monondaka mba Sesusi mbati: “Onwe amuho muvakulu nonondenge.” (Mat. 23:8-10) Onthue katufende omunthu nawike, tyilinge omutumini tyilinge onkhalamutwe yongeleya. Tupu katulipake povipuka viavo vapopia, tyilinge ovatumini tyilinge vonongeleya. Onthue tulinga ononkhono mbokuhalingi onthele youye. Ovipuka ovio vilekesa okuti Onombangi mba Siovaa velikalela novanthu vonongeleya ononyingi veliti Ovakilisitau. — Suau 18:36.

8. Oñgeni tutyii okuti Siovaa uhanda tunkhimaneke enyina liae atulipopila ovanthu?

⁸ Onthiki imwe Sesusi welikuambelele, ati: “Tate nkhimaneka enyina liove.” Siovaa akumbulula Sesusi okuti melinkhimaneka. (Suau 12:28) Sesusi pahe mokueenda kuovilinga viae viokuivisa, wankhimanekele enyina lya Tate yae. (Suau 17:26) Ovaumbili votyotyili vena ehambu liokutumbula enyina lya Huku nokulipopila ovanthu.

9. Oñgeni Ovakilisitau vo potyita tyotete valekesile okuti vena onthilo nenyina lya Huku?

⁹ Potyita tyotete konyima yetyi ewaneno Liovakilisitau liaonganekwa, Siovaa ‘ahinangela ovanthu vomalongo apolo-mo ovanthu vapopiwa enyina liae.’ (Ovil. 15:14) Pomuvo oo Ovakilisitau ankho vena ehambu liokutumbula enyina lya Huku nokulipopila vakuavo. Ono apositolu ankho vapopia enyina lya Huku tyina vaivisa, tupu velihonekele momikanda vivasiwa mo Mbimbiliya. * Ovipuka ovio valinga-linga vialekesa okuti, ovo umwe ankho vapopia enyina lya Huku. — Ovil. 2:14, 21.

10. Oityi tyilekesa okuti Onombangi mba Siovaa ovanthu vapopia enyina liae?

 ¹⁰ Okuti Onombangi vapopia enyina lya Siovaa? Tutalei ovipuka vimwe vityilekesa. Hono ononkhalamutwe mbonongeleya vaholeke enyina lya Huku kovanthu. Ononkhalamutwe mbonongeleya vapola enyina lya Huku mono Mbimbiliya mbavo, kavahande ovanthu vatumbule enyina lya Huku movikapela viavo. * Okuti no ove kutyieete umwe okuti, onthue vala Onombangi mba Siovaa, tuhole enyina lya Huku nokulinkhimaneka? Onthue Onombangi mba Siovaa onthue vala tukahi nokupopila ovanthu enyina lya Huku, petupu vali ongeleya ilipopia! Tupu mokonda tuna onthilo nenyina lya Huku tulinga atyiho tuvila opo tukale novituwa vilekesa okuti Tunombangi mba Siovaa. (Isa. 43:10-12) Onthue tualinga-le ono Mbimbiliya mbulamba po nomiliau 240 Mono Mbimbiliya ombo enyina lya Huku liakondolwa apa ovapitiyi ovakuavo velipola-pola mo Mbimbiliya. Tupu tukahi nokulinga omikanda viapolwa mo Mbimbiliya vipopia enyina lya Siovaa momalaka alamba po 1.000!

11. Oityi Ovakilisitau vo kohale ankho valinga tyilekesa okuti vehole otyili?

¹¹ Sesusi ankho uhole otyili novipuka Huku makalinga komutwe wandyila. Ovipuka  Sesusi alingile vilekesa okuti, ankho wii otyili, tupu ankho ulongesa ovanthu otyili. (Suau 18:37) Ovalanduli votyotyili va Sesusi navo ankho vehole otyili. (Suau 4:23, 24) Omu Apositolu Petulu watile okukala Omukilisitau waya ‘mondyila yotyili.’ (2 Pet. 2:2) Mokonda Ovakilisitau vo potyita tyotete ankho vehole otyili, vaanyene omalongeso onongeleya mbomatutu, noviso viovanthu nomalusoko omatutu. (Kolo. 2:8) No hono Ovakilisitau votyotyili valinga ononkhono ‘mbokukakatela motyili.’ Tyati umwe ovipuka vetavela, ovituwa viavo, aviho vielikuata Nondaka ya Siovaa. — 3 Suau 3, 4.

12. Oityi vana vetuhongolela pamwe vapilulila etyi ankho tupopia-popia mo tesitu imwe? Iya omokonda yatyi vetyilingila?

¹² Ovanthu va Huku hakuti vanoñgonoka nawa atyiho Ombimbiliya ipopia. Mongeleka, tuanoñgonokele-ale omapita ovipuka vimwe, ne etyi ankho tuhongolela eongano lya Huku hatyoko. Otyo katyituhuvisa mokonda Ombimbiliya ipopia okuti otyili tyinoñgonokwa katutu-katutu. (Kolo. 1:9, 10) Siovaa uyandyulula otyili katutu-katutu, onthue tuesukisa okupwa-elundo atee tunoñgonoka umwe nawa-nawa otyili. (Pro. 4:18) Tyina vana vetuhongolela vamanoñgonoka okuti, pena otyipuka tyimwe, tyipilululwa ankho tupopia mo tesitu imwe, vetyilinga umwe, kavasete vali. Ovanthu va Siovaa etyi vapopia-popia vetyipilulula umwe mokonda vahanda okuhambukiswa Siovaa, vahanda okumufenda ngetyi Sesusi emufendele. Mahi vonongeleya ononyingi vaanya otyili Tyombimbiliya mokonda vahanda okuhambukiswa ovanthu veli monongeleya mbavo. (Tia. 4:4) Onthue katupilulula otyipuka tyimwe ankho tupopia-popia, atutyipilulula mokonda vala novanthu vapiluluka, mahi tutyilinga vala tyina tuanoñgonoka vali nawa Ombimbiliya. Onthue tuhole otyili! — 1 Tes. 2:3, 4.

13. Otyituwa patyi Ovakilisitau vo Potyita tyotete vali natyo? Iya opi haunene tutyimonena Konombangi mba Siovaa hono?

¹³ Ovanthu ankho vetyii okuti Ovakilisitau vo Potyita tyotete vena ovituwa oviwa, mahi ankho tyimoneka-ko vali unene oluembia. Sesusi wapopile okuti: ‘Ovanthu aveho mavaimbuka okuti muvalongwa vange tyina mulihole na vakuenyi.’ (Suau 13:34, 35) Onombangi mba Siovaa hono velihole, velikuata okapandi aveho mouye. Onthue tuelikalela novanthu vonongeleya, mokonda tuakala ombunga namphila tuatunda movilongo vielikalaila, tuna ovituwa vielikalela. Tutyimona umwe nawa okuti tulihole tyina tuli momaliongiyo no movionge vietu. Otyipuka otyo tyitukalesa nonthumbi yokuti Siovaa utavela efendelo lietu.

14. Ngetyi tyipopia Ova Kolosu 3:12-14, oityi tuna okulinga matyipopi okuti tuhole vakuetu?

¹⁴ Ombimbiliya itupopila okuti: “kalei nohole onene na vakuenyi.” (1 Pet. 4:8) Otyipuka tyimwe matyipopi okuti tuhole vakuetu, okuveevela nokukoleleya tyina vetulinga oviponyo. Tupu onthue tuovola onomphitilo mbokutambula nawa vakuetu pomaumbo etu nokulingila otyali ovanthu aveho mewaneno, atee umwe vana vetunumanesile. (Tanga Ova Kolosu 3:12-14.) Okuhole vakuetu otyo tyilekesa okuti, Tuvakilisitau votyotyili.

15. Oñgeni onthue tulandula ongeleka Yovakilisitau vo potyita tyotete?

¹⁵ Onthue tulandula ongeleka Yovakilisitau vo potyita tyotete movipuka ovinyingi. Mongeleka etyi ewaneno Liovakilisitau vo potyita tyotete liaonganekelwe, otyo tyaonganekwa  omawaneno etu hono. Muna ovatalelipo vomawaneno, novakulu vomawaneno, novakuatesiko vovakulu vewaneno. (Fili. 1:1; Titu 1:5) Tupu tulinga umwe Ngovakilisitau vo potyita tyotete, no onthue tutavela ovitumino vya Huku vipopia otyinepo noundalelapo, nohonde, nokupola mewaneno omunthu walinga onkhali ehelivele, opo tuyakulile ewaneno. — Ovil. 15:28, 29; 1 Kol. 5:11-13; 6:9, 10; Heb. 13:4.

16. Oityi tulilongesila konondaka tuvasa mova Efesu 4:4-6?

¹⁶ Sesusi wapopile okuti ovanthu ovanyingi, mavekeliti tuvalanduli va Sesusi, mahi ngwe haveho valinga etyi Huku ahanda. (Mat. 7:21-23) Ombimbiliya yati-ale kononthiki mbahulilila ovanthu ovanyingi ‘pu vakuavo mavekelilekesa ngatyina ovafendi va Huku.’ (2 Tim. 3:1, 5) Tyihe-otyo vala, Ombimbiliya ipopia umwe nawa okuti kuna vala ongeleya ike Huku etavela. — Tanga Ova Efesu 4:4-6.

17. Ovalie hono valandula Sesusi, vetavela vala ovipuka vielifwa?

¹⁷ Ovalie hono vetavela vala ovipuka vielifwa? Monthele ei tuelilongesa okuti, onthue tufenda Huku ngetyi Sesusi alongesile, tumufenda ngetyi tyalingile Ovakilisitau vo potyita tyotete. Onthue atuho vala Tunombangi mba Siovaa. Onthue tuna elao enene liokukala ovanthu va Siovaa, tuna elao liokunoñgonoka otyili tya Siovaa novipuka makalinga komutwe wandyila! Naina tutualeiko apeho okukuata otyili nomankhanya evali.