Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 43

Kudi cwinyi tur!

Kudi cwinyi tur!

“Kud waol ku timo lembe ma ber.”​—GAL. 6:9.

WER 68 Coi kodhi mi Ker

I ADUNDO *

1. Watie kud anyong’a man rwom ma kani?

ETIE iwa anyong’a man rwom ma dit nibedo Jumulembe pa Yehova! Wabelwong’ara ku nying’ Mungu, man wabekwo nimakere ku nying’ne ma warweyo ko lembanyong’a pi niketho dhanu udok julub. Anyong’a negowa ka wabekonyo dhanu “m’adundegi ubedo ayika pi kwo ma rondo ku rondo” nidoko juyic. (Tic. 13:48) Wawinjara calu Yesu ma “tipo ma leng’ uketho ebedo kud anyong’a” kinde ma julubne gikoro ire pir adwogi ma ber ma ginwang’u i lembanyong’a.​—Luka 10:1, 17, 21.

2. Wacopo nyutho nenedi nia wabeneno ngo tic mwa mi lembanyong’a ni gin mi tuko?

2 Waneno ngo tic mwa mi rweyo lembanyong’a ni gin mi tuko. Jakwenda Paulo ukwayu Timoteo kumae: “Bed ku weng’i i kumi giri man i kum ponji peri saa ceke.” Edok emedo kumae: “Kum tek itimo kumeno, ibibodhiri giri man ibibodho bende ju m’ubewinji.” (1 Tim. 4:16) Eno ubenyutho nia tic mi rweyo lembanyong’a utie tic ma bodho kwo. Wabedo ku wang’wa i kumwa giwa pilembe watie lwak mi Ker pa Mungu. Saa ceke wamito watim lembe ma miyo yung ni Yehova man wakwo nimakere ku lembanyong’a ma waberweyo. (Filip. 1:27) Wanyutho nia wabedo ku ‘wang’wa i kum ponji’ mwa nwang’u wabeyikara cuu pi tic mi lembanyong’a man wabekwayu Yehova ukonywa i wang’ nirweyo lembanyong’ane ni dhanu mange.

3. Nyo dhanu ceke copo jolo rwonglembe mi Keri? Kemii lapor moko.

3 Kadok wabetimo tego mwa ceke pi nirweyo lembanyong’a mi Ker ni dhanu de, re ju ma nok kende re ma copo jolo rwonglembene. Wakewec iwi lapor p’umego Georg Lindal, m’urweyo lembanyong’a kende i ng’om mi Islande niai i oro 1929 nitundo i oro 1947. Ebolo buku elufu swa, re ng’atu moko acel de mbe m’ujolo lemandha. Ekiewo kumae: “Jumoko ubed unyuthiri nia gitie judhu lemandha, man dupa m’i kindgi ke ubed umaru ngo niwinjo lembe ma juberweyo igi.” Kadok kinde ma jumisioner ma juponjo cuu i somo mi Gilead utundo man gitimo tic ma tek i ng’ombe de, re oro abung’wen ukeukadhu ka dong’ jumoko m’i kindgi githieriri ni Yehova man gilimo batizo. *

4. Wacopo winjara nenedi ka dhanu ubeyiyo ngo nia waponj kugi Biblia?

4 Cwinywa betur ka dhanu ubeyiyo ngo nia waponj kugi Biblia. Wacopo winjara calu jakwenda Paulo m’ubino ‘ku can ma dit man litho i adundene saa ceke,’ pilembe Juyahudi ma pol ukwero nia Yesu tie ngo Masiya ma jung’olo pire. (Rum. 9:1-3) Dong’ kan itimo tego peri ceke pi nikonyo japonj Biblia, irwo pire, re asu ebetimo ngo mediri man ubekwayu nia ijig niponjo kude ke? Iromo timo ang’o ka fodi ikonyo ngo ng’atu moko umedere nitundo i batizo? Nyo icopo nwang’u nia tiji mbe pilembe Yehova ubemiyo ngo mugisa iwi tic peri? I thiwiwec maeni wabidwoko wang’ penji ario ma e: (1) Ang’o ma nyutho nia wabetimo tic mwa mi lembanyong’a ma beri? (2) Lembang’o ma kwayu ngo wiwa uwil ko pi dhanu ma waberweyo igi?

GIN M’UNYUTHO NIA WABETIMO TIC MWA MI LEMBANYONG’A MA BER

5. Pirang’o tic ma wabetimo ni Yehova copo bedo ngo saa ceke kud adwogi calu ma nwang’u wabemito?

5 Biblia uwacu kumae pi ng’atu m’ubetimo yeny pa Mungu: “Gin ceke ma tek etimo bibedo miero.” (Zab. 1:3) Re eno nyutho ngo nia gin ceke ma wabetimo ni Yehova bibedo kud adwogi calu ma wamito. Kwo pa dhanu “upong’ ku can” nikum dubo alaga ma wan ceke walagu, man wabekwo i ng’om ma rac. (Yob 14:1) M’umedo maeno, pi saa moko judhogwa copo cerowa nirweyo lembanyong’a ngbeng’ ngbeng’ i kind dhanu calu ma wabed watimo. (1 Kor. 16:9; 1 Thes. 2:18) Dong’ ang’o ma ketho Yehova neno nia wabetimo tic mwa ma beri? Wakenen cik mir ukungu mi Biblia ma copo konyowa nidwoko wang’ penji maeno.

Yehova neno tic mwa ni gin ma pire tek, nik’ebed waberweyo ku kumwa, ku barua, kunoke ku telefon (Nen udukuwec mir 6)

6. Ang’o ma ketho Yehova neno nia wabetimo tic mwa ma beri?

6 Yehova neno kero ma wabetimo man cirocir mwa. Yehova neno nia wabetimo tic mwa ma ber, nwang’u waberweyo lembanyong’a kud amora pilembe wamare kadok dhanu ubewinjowa kunoke ngo de. Paulo ukiewo kumae: “Mungu en e won gondiri ngo ma nia wiye wil i kum tic mwu man mer ma wunyutho pi nyinge, kum wutimo ni jumaleng’ man wubemeduru asu nitimo igi.” (Ebr. 6:10) Yehova bepoy pi kero man mer ma wabenyutho, kadok wambe ku juponj Biblia ma wakonyo nitundo i batizo de. Pieno, lembe ma Paulo uyero ni Jukristu mi Korintho nia “tic ma wumuluru ko tie mananu ngo i Rwoth” utie bende piwa. Etie mananu ngo kadok tije ubemiyo iwa ngo adwogi ma nwang’u wageno de.​—1 Kor. 15:58.

7. Wacopo nwang’u ponji ma kani i kum lembe ma jakwenda Paulo uyero pi tic m’etimo?

7 Jakwenda Paulo ubino jamisioner m’ubed utimo tic pare cuu mandha. Ecaku the cokiri ma nyen i adhura ma tung’ tung’ dupa. Re kinde m’ubino kwayere nia ecer bang’e pilembe jubino caye nia etie ngo japonji ma cuu, eketho ngo wiye i kum wend dhanu m’ekonyo nidoko juyic. Pi nikwero lembe mi dhanu m’ubino ting’iri i wiye, ekiewo kumae: “Atimo tic nisagu.” (2 Kor. 11:23) Calu Paulo, ukwayu wapoy nia gin ma pire tek akeca i wang’ Yehova, utie kero man cirocir ma wabenyutho.

8. Wiwa ucikere niwil ungo i kum ang’o pi tic mwa mi lembanyong’a?

8 Tic mwa ubenyayu anyong’a i Yehova. Kinde ma Yesu uoro julub pare 70 nia gicidh girwey lembanyong’a mi Ker, julubne “gidwogo kud anyong’a.” Pirang’o? Giwacu kumae: “Kadok pajogi de gibedo wor iwa kinde ma wabetiyo ku nyingi.” Ento Yesu utwinyo paru migi, eyero igi kumae: “Anyong’a kud unegwu nia tipo ma reco gibedo wor iwu, ento anyong’a negwu pilembe nyingwu ugorere i polo.” (Luka 10:17-20) Yesu ung’eyo nia gibinwang’u ngo anyong’a maeno saa ceke i tic migi mi lembanyong’a. Wang’eyo ngo nia kud i kind dhanu ma julub girweyo igi, adi m’udoko juyic. Ugam ukwayere nia julub gibed kud anyong’a, ungo kende kende pilembe dhanu uwinjogi, ento asagane pilembe anyong’a ubenego Yehova pi tic ma gibetimo kud amora.

9. Nimakere ku Jugalatia 6:7-9, wabinwang’u bero ma kani tek wanyutho cirocir i tic mwa mi lembanyong’a?

9 Wabinwang’u kwo ma rondo ku rondo tek wanyutho cirocir i tic mwa mi lembanyong’a. Ka wabecoyo kodhi mi Ker ku cwinywa ceke, eca nwang’u ‘wabecoyo [bende] i tipo,’ ma waweko ko tipo ma leng’ pa Mungu utim tic i kwo mwa. Tek “wavoc ungo” Yehova ung’olo nia wabinwang’u kwo ma rondo ku rondo, kadok nwang’u wakonyo ngo ng’atu moko nitundo i batizo de.​—Som Jugalatia 6:7-9.

LEMBE MA KWAYU NGO WIWA UWIL KO PI DHANU MA WABERWEYO IGI

10. Ang’o ma ketho dhanu winjo rwonglembe ma waberweyo kunoke giwinje ngo?

10 Ayi ma dhanu winjo ko lembe, ujengere asagane i kum kite mir adundegi. Yesu ukoro lembe maeno i lapor pare iwi jacoy kodhi m’ucoyo kodhi pare upodho i ayi ng’om ma tung’ tung’, ento acel m’upodho i ng’om ma miyo re m’ucego nyinge. (Luka 8:5-8) Yesu uwacu nia ayi ng’om ma tung’ tung’ ubenyutho dhanu m’adundegi ujolo “lembe pa Mungu” i ayi m’ukoc. (Luka 8:11-15) Calu jacoy kodhi, wan de wacopo ketho ngo tic mwa uceg nyinge i adunde ju ma warweyo igi, pilembe cegonying’ne ujengere iwi kite mir adundegi. Wan tic mwa utie nimediri asu nicoyo kodhi ma cuu mi rwonglembe mi Ker. Jakwenda Paulo uwacu nia “ng’atuman binwang’u sukulia pare nimakere ku tic pare,” ento ungo nimakere kud adwogi mi tic pare.​—1 Kor. 3:8.

Kadok Noa urweyo rwonglembe pi oro ma dupa de, re ng’atu mange mbe m’uyiyo nimondo kude i avur, ndhu en ku min ot pare man awiya pare ku mon wote. Kadok kumeno de, re Noa uworo dwand Yehova man etimo tic m’emiyo nia etim! (Nen udukuwec mir 11)

11. Ang’o m’unyutho nia Noa ubino ‘jarwey ma cuu mi bedopwe’? (Nen cal m’i ng’eye.)

11 Jurutic pa Yehova ma con de dhanu ubed uwinjogi ngo kinde ma giberweyo rwonglembe. Ku lapor, Noa ubino “jarwey mi bedopwe” pi oro ma dupa, copere pi oro 40 kunoke 50 kumeni. (2 Pet. 2:5) M’umbe jiji, egeno nia dhanu biwinje cuu, re Yehova unyutho ngo ire nia jubiwinje calu m’egeno. Pieno, kinde m’eng’olo ni Noa nia ugier avur, ewacu kumae: “Ibimondo i avurne, in, ku woti, man cegi, ku mond woti karacelo kudi.” (Tha. 6:18) Nimakere ku kadhiri mir avur ma Mungu ung’olo nia egier, nwang’u Noa copo paru nia dhanu ma nok re ma biyiyo rwonglembe pare pilembe kaka bibedo nok i avurne. (Tha. 6:15) Calu ma wang’eyo, ng’atu acel de mbe m’ujolo rwonglembe pa Noa. (Tha. 7:7) Nyo Yehova uneno Noa ni ng’atu m’utimo ngo tic pare cuu? Ungo! I wang’ Mungu, Noa utimo tic pare cuu mandha tap calu m’ekwayu nia etim.​—Tha. 6:22.

12. Jabila Yeremia unwang’u anyong’a nenedi i tic pare kinde ma dhanu ubino winje ngo man ubino jai ire?

12 Jabila Yeremia bende urweyo rwonglembe ni dhanu pi oro ma kadhu 40 kadok gibino winje ngo man gibino jai ire de. Cwinye ugam utur pi ‘cac man ng’iero’ mi ju m’ujai, uketho eparu nia ewek tije cen. (Yer. 20:8, 9) Re evoc ungo! Ang’o m’ukonye kara emedere man enwang’ anyong’a i tic pare? Eketho wiye i kum lembe ario ma e. Mi kwong’o: Rwonglembe pa Mungu m’ukwayu etwong’ ni dhanu ubino ku lembe mi “genogen” pi nindo m’ubino. (Yer. 29:11) Mir ario: Yehova uketho Yeremia uyeyo nyinge, niwacu etwong’ rwonglembe pare ni dhanu. (Yer. 15:16) Wan bende tin wabetwong’o rwonglembe mi genogen ni dhanu, man wayeyo nying’ Yehova ma watie ko Jumulembe pare. Ka waketho wiwa i kum lembe ario maeno ma pigi tek, e wabinwang’u anyong’a kadok dhanu ubewinjowa kunoke ngo de.

13. Lapor pa Yesu ma nwang’ere i Marko 4:26-29, ubemiyo iwa ponji ma kani?

13 Timo mediri i thenge mi tipo ting’o nindo. Yesu uponjo lembuno i lapor pare m’uweco pi jacoy kodhi m’ubenindo. (Som Marko 4:26-29.) Cam pa jacoy kodhi ucaku dongo nok nok, man ebino mbe ku copo mi ketho gidong pio pio. In de saa moko copo kwayere nia ikeinyuth cirocir pi nindo m’ulwar kan inen nia japonj Biblia ubetiyo ku gin m’ebeponjo. Jacoy kodhi copo telo ngo i kodhi pare nia udong pio pio calu m’emaru. Wan de wacopo rero ngo juponj Biblia arera nia gitim mediri calu ma wabemito. Pieno, kudi cwinyi tur kan ineno nia gibetimo ngo mediri pio pio i ayi ma nwang’u igeno. Calu tic mi podho, tic mi ketho dhanu udok julub de ubekwayu cirocir.​—Yak. 5:7, 8.

14. Lapor ma kani m’ubenyutho nia adwogi mi tic mwa mi rweyo lembanyong’a copo nen ungo ndhundhu?

14 I kabedo moko, adwogi mi tic mwa mi rweyo lembanyong’a copo nen ungo ndhundhu pi oro ma dupa. Wakewec iwi lapor pa Gladys giku Ruby Allen ma nyamin, ma juorogi ni juyab yo ma nja i adhura mi Québec * i ng’om mi Canada i oro 1959. Calu i kabedone kanisa mi Katholiki re m’ubamu, eno uketho dhanu ubed umaru ngo niwinjogi. Gladys uyero kumae: “Kubang’ nindo, wabed warweyo lembanyong’a ot ku bang’ ot pi saa 8, ke pi oro ario; re ng’atu acel de mbe m’ubed ujolowa! Tek dhanu yabu dhugola man gineno nia tie wan ci, e gidok luth i ot. Re cwinywa utur ungo.” Nok nok pidoic mi dhanune ucaku lokere, man jumoko ucaku jolo rwonglembe mi Ker. Kawoni dong’ cokiri utie adek i adhura maeno.​—Isa. 60:22.

15. Lembe m’ugorere i 1 Jukorintho 3:6, 7, ubeponjowa nenedi iwi tic mwa mi ketho dhanu udok julubi?

15 Ketho dhanu udok julub utie tic pa ng’atu acel kende ngo. Dhanu ceke mi cokiri copo konyo japonj Biblia umedere nitundo i batizo. (Som 1 Jukorintho 3:6, 7.) Ku lapor, umego moko ubolo trakt kunoke gazeti ni ng’atu moko. I ng’eye, enwang’u nia program pare ubeyiyo ngo ire nidok liewo ng’atune, e ekwayu jarwey mange ubed uliewe. Jarwey maeno ucaku ponjo kude Biblia. Ebed ecidho kud umego ku nyimego ma tung’ tung’ pi nitelo wi ponjine, man ng’atuman m’i kindgi unwang’u kaka mi tielo cwiny japonj Biblia i yo ma tung’ tung’. Umego kunoke nyamegoman m’urombo ku japonj Bibliane, ukonye kara yiyoyic pare umedere. Calu ma Yesu wacu, i ayi maeno re ma jacoy kodhi, ku jakay cam ceke gicopo bedo kud anyong’a i mwoka mi tipo, niwacu kinde ma ng’atune ulimo batizo.​—Yoh. 4:35-38.

16. Pirang’o icopo nwang’u anyong’a kadok remo kunoke tego peri ubeceri nitimo lee i tic mi lembanyong’a?

16 Dong’ ka remo kunoke tego peri uketho iberweyo ngo lembanyong’a lee calu ma naka ke? Asu icopo nwang’u anyong’a i tic peri mi mwoka. Wakewec iwi lapor p’ubimo Daudi ku dhanu pare kinde ma gibecidho pi nimayu juruot man piny migi ma Juamaleki uyaku. Dhanu pare dak ario uwok uol ma gicopo kiedo ngo lwiny, uketho gidong’ i yo pi nikuro kum ter migi. Daudi giwok giloyo lwiny man gicoko piny dupa ma beco, man eng’olo nia jupok pinyne rom rom ku jumange m’udong’ nikuro kum ter. (1 Sam. 30:21-25) Tic mwa mi ketho dhanu udok julub de kumeno. Icopo bedo mbe ku tego mi timo lee i tic mi rweyo lembanyong’a man mi ketho dhanu udok julub. Ento tek ibetimo ku tego peri ceke, asu ibibedo kud anyong’a ma dit tek ng’atu moko ung’eyo Yehova man ulimo batizo.

17. Wacopo dwoko foyofoc ni Yehova pi lembang’o?

17 Wabedwoko foyofoc ni Yehova pi mer m’ebenyutho iwa pi tic ma wabetimo ire. Eng’eyo nia wacopo diyo ngo dhanu adiya nia uwinjwa kunoke gicak timo ire. Kadok kumeno de, re ebeneno tego ma wabetimo ku mer ma wamare ko, man ebemiyo iwa mugisa. Bende, ebeponjowa nibedo kud anyong’a pi gin ma wacopo timo i tic mi rweyo lembanyong’a. (Yoh. 14:12) Dong’ cwinywa bed tek nia anyong’a binego Yehova tek cwinywa utur ungo!

WER 67 ‘Rwei lembe’

^ par. 5 Wabedo kud anyong’a ka dhanu gibejolo nia waponj kugi Biblia, ento can negowa tek gikwero nia kud waponj kugi. Dong’ ka ng’atu m’ibeponjo kude Biblia ubemedere ngo ke? Iromo timo ang’o ka fodi ikonyo ngo ng’atu moko umedere nitundo i batizo? Nyo cwinyi copo tur nia niketho dhanu udok julub udaru voyi? I thiwiwec maeni wabineno kite ma wacopo timo ko tic mwa ma ber, kadok dhanu gibejolo lembe mwa kunoke ngo de.

^ par. 14 Nen kpawa mi kwo pa Gladys Allen, “Gin m’acopo loko mbe!” i Otkur ma Wiw mi nindo 1, 09, 2002 (mi français).