Hagnente ty agnate’ao

Hizilike amy ty lohahevetse

LAHATSORATSE FIANARAGNE 43

Ko Kivy!

Ko Kivy!

“Lonike tika tsy ho rerake hanao ty soa.”​—GAL. 6:9.

HIRA 68 Afafazo ny Voan’ilay Fanjakana

INO TY HO TREA’O ATO *

1. Ino ty raha mahafale antika naho reharehantikagne?

TENA mahafale antika naho reharehantika tihoe Vavolombelo i Jehovah! Minday ty tahinan’Agnahare tika sady tena lahibey amantika ty asa fitoriagne naho fampianaragne. Fale tika naho fa mahavita magnampe ndaty raike ‘managne toe-po soa mba hahazoagne i havelogne nainai’ey’ hanjare mpino. (Asa. 13:48) Toe izay ty nitsapa i Jesosy. Nanjare ‘tena nifale naho nifeno fagnahy masigne’ reke naho fa nitantarae i mpiana’e rey tama’e ty raha soa nitrea iareo tamy iareo nitorỳ.​—Lioka 10:1, 17, 21.

2. Akore ty ampisehoantika fa tena lahibey amantika ty asa fanompoagne?

2 Tena lahibey amantika ty asa fanompoagne. Nirisihe i apostoly Paoly ty Timoty tie: “Ambeno soa ty vata’o naho ty fampianara’o.” Le hoe ka ty Paoly: “Naho manao izay rehe, le hamonje ty fiai’o naho ty fiay ze mitsanogne azo.” (1 Tim. 4:16) Iankigna ty aigne areke o asa iohoe. Miambegne ty vatantikagne tika satria vahoa i Fanjakàn’Andrianagnaharey. Teantika naho minday engegne hoahy i Jehovah ty fomba fiaignantika sady mifagnarake amy i talily soa torientikagney. (Fil. 1:27) Faie akore ty ampisehoantika fa miambegne ty fampianarantikagne tika? Mila magnomagne soa tika aloha ty hanompo sady mangatake ty fitahia i Jehovah naho fa hitory amo o ndatio.

3. Ho liagne amy i hafatse miomba i Fanjakagney iaby vao ze kila ndaty? Mirehafa ohatse raike.

3 Faie ndra tie fa mikezake mafe aza tika, le va’e hahatsapa tie hoe tsy ampe avao ndra tena tsy misy ndaty mba mitsanogne ty hafatse miomba i Fanjakagney ty amy ty faritanentikagne. Nitory magneragne Islandy ohatse ty Rahalahy Georg Lindal nanomboke tamy 1929 hatrake tamy 1947. Boke naho gazete agn’ale’e ty napetra’e, faie ndra raike naho nisy ndaty nagneke ty hamarenagne. Hoe reke: “Ty ila’e hoe tena te hanohetse i hamarenagney zay, fa ty ankamaroa’e le fa malaigne amy izao avao.” Nisy misionera nahazo dipiloma tamy Sekoly i Gileada aza nalefa ta Islandy agne, faie sive taogne tafara tatoy vaho nisy ndaty nanokan-tegna sady natao badisa. *

4. Ino ty va’e ho tsapantika naho tsy tena liagne amy i talily soay o ndatio?

4 Malahelo tika naho fa tsy tena liagne o ndatio. Va’e hahatsapa manahake i Paoly aza tika. ‘Nalahelo mafe naho niore avao’ reke naho fa tsy nagneke ty ankamaroa o Jiosio tie i Jesosy i Mesia nampitamaegney. (Rom. 9:1-3) Akore naho fa mikezake mafe rehe sady mivavake mateteke hoahy i ndaty ampianare’oy, faie tsy mba mandroso zao reke, le trea’o tie mila ajanogne ty fampianaragne aze? Akore ka naho mbe tsy nisy natao badisa ty ndaty nampianare’o amparake izay? Toko’e hagnamelo-tegna vao rehe, le hieretseretse tie tsy tahie i Jehovah ty fanompoa’o? Hamale ty fagnonteneagne retoa tika amy ty lahatsoratse toy: 1) Akore ty amaritagne tie tomombagne ty asa fanompoagne ataontika? 2) Ino ty raha toko’e fa hampoizentikagne naho fa itika mitory?

AKORE TY AMARITAGNE TIE TOMOMBAGNE TY ASA FANOMPOAGNE ATAONTIKA?

5. Nagnino ty asa ataontika hoahy i Jehovah ro va’e tsy handeha soa arake ty eretseretentikagne aze kindraike?

5 Hoe ty Baiboly miomba ty ndaty manao ty zoton’arofon’Andrianagnahare: “Ho tomombagne iaby ze raha anoe’e.” (Sal. 1:3) Faie tsy midika zay tie lava handeha soa arake ty eretseretentikagne aze ze raha ataontika hoahy i Jehovah. Feno olagne ty fiaigna o ndatio, satria nandova ota sady misy voka’e amantika ka ty tsy fahavoririha ty ndaty hafa. (Joba 14:1) Fagnampe izay, le va’e hotomombagne agnate ty fotoagne kedekede ty fandrarà o mpanohetseo ty kezake ataontikagne amy ty asa fitoriagne. (1 Kor. 16:9; 1 Tes. 2:18) Faie akore ty fivazohoa i Jehovah ty fanompoantikagne aze? Tsy tomombagne vao? Andao tika handineke toro lala ty Baiboly hagnampe antika hahatrea ty vale izay.

Sarobily amy i Jehovah iaby ty kezake ataontika, ndra mitory amo o ndatio mivantagne tika, ndra an-taratasy ndra amy ty alala ty telefony (Fehentsoratse 6)

6. Akore ty amarita i Jehovah tie tomombagne ty asa ataontika ho aze?

6 Ty kezake ataontika naho ty fiaretantikagne ro vazohoe i Jehovah. Amy i Jehovah, le tomombagne ty asa ataontika ho aze naho fa itika mazoto sady noho ty hateantika aze ty mandrisike antika hanao i asay, ndra mitsanogne o ndatio ndra tsy mitsanogne. Hoe ty Paoly: “Tsy tihoe tsy maregne ty Andrianagnahare le hagnaligno ze natao’areo, naho ty hatea naseho’areo hoahy ty tahina’e, tamy ty nikarakara’areo vaho ty mbe ikarakara’areo ty ndaty masigne.” (Heb. 6:10) Tsy haligno i Jehovah ty asantika naho ty hateantika aze, ndra tie tsy misy voka’e aza ze kezake ataontikagne zay. Hagnampe azo areke ty mitadidy i reha i Paoly tamo o Korintianao tihoey “tsy montso antoke ty asa mafe anoe’areo amy i Tompo”, ndra tie tsy arake ty nieretsereta’o aze aza ty voka ty asa mafe atao’o.​—1 Kor. 15:58.

7. Ino ty ianarantika boake amy ty raha nirehafe i apostoly Paoly miomba ty fanompoa’e?

7 Misionera tena niambake ty apostoly Paoly, sady nagnoregne fiangonagne vaovao tamy ty tanàgne maro. Faie naho fa nisy ndaty nagnaratiraty aze amy ty maha mpanompo i Kristy aze, le tsy ty isa ty ndaty nampea’e mba hanjare mpino ro nasongadi’e naho fa i reke niaro tegna. Izao aza ty nirehafe i Paoly tamo o ndaty te hoderaegne rehoe: ‘Nanao asa mafe mihoatse iareo raho.’ (2 Kor. 11:23) Manahake i Paoly, le mila tadidientika fa ty asa mafe ataontikagne naho ty fiaretantikagne ro tena lahibey amy i Jehovah.

8. Ino ty raha toko’e ho tadidientikagne miomba ty fanompoantika?

8 Mampifale i Jehovah ty fanompoantikagne. Nagnirake i mpiana’e 70 lahy rey ty Jesosy mba hitory miomba i Fanjakagney tie indraike. Naho fa niheregne iareo, le ‘tena nifale.’ Fa nagnino? Hoe iareo: “Ndra o demoniao aza magneke anay noho ty fampiasa’ay ty agnara’o.” Faie nahitsy i Jesosy iareo, le izao ty rineha’e tamy iareo: “Ko mifale satria tihoe nanjare nagneke anareo o demoniao, fa mifalea satria voasoratse an-dagnitse agne ty agnara’areo.” (Lioka 10:17-20) Nihay i Jesosy tie tsy lava hahatrea raha miambake hoe izay avao iareo isake tie manao ty asa fitoriagne. Tsy haintika aza tie fire amy ty ndaty nitsanogne i mpiana i Jesosy rey ro nanjare mpino. Ino areke ty raha tena toko’e ho nahavy i mpiana i Jesosy rey ho fale? Ty fahafantaragne tie mampifale i Jehovah ty asa mafe natao iareo fa tsy tihoe nisy ndaty nitsanogne iareo, ndra tie mahafale aza zay.

9. Ino ty valesoa ho azontika naho tsy kivy tika fa mitory avao, arake ty Galatianina 6:7-9?

9 Naho itika tsy kivy fa mitory avao, le hahazo havelogne nainai’e. Naho itika mitongy sady manondrake ty tabiry ty hamarenagne miomba i Fanjakagney, le “mitongy hoahy i fagnahỳ” ka, satria magnenga ty fagnahy masin’Andrianagnahare hiasa malalake amy ty fiaignantika. Naho “tsy kivy” ndra “tsy rokake” tika, le magnomey toky antika ty Jehovah tie hahazo havelogne nainai’e tika, ndra tie mbe lia ty ndaty nampianarentika aza naho nisy nanokan-tegna ho aze.​—Vakio ty Galatianina 6:7-9.

INO TY RAHA TOKO’E FA HAMPOIZENTIKAGNE NAHO FA ITIKA MITORY?

10. Miankigne amy ty ino o ndatio ty itsanogna’e ndra tsy itsanogna’e ty hafatse torientikagne?

10 Miankigne amy ty toe-po ty ndaty tsikiraidraike ty hitsanogna’e ndra tsy hitsanogna’e i hafatse torientikagney. Magnamaregne izay i fagnohara i Jesosy miomba ty lahilahy raike nitongy tabiry tamy ty tane sambe hafay. Ty raike amy i tane rey avao ro namokatse. (Lioka 8:5-8) Nirehafe i Jesosy fa manondro ty toe-po o ndatio i tane sambe hafay satria tsy mitovy ty fomba andrambesa iareo ty “Saontsin’Andrianagnahare.” (Lioka 8:11-15) Manahake i ndaty nitongỳ, le tsy afake mamoresé i tabiry nitongise’ey hitiry. Tsy afake mamoresé o ndatio mba hitsanogne antikagne ka tika satria miankigne amy ty toe-po iareo avao zay. Ty mitongy ty hafatse miomba i Fanjakagney avao areke ty anjarantikagne. Nirehafe i apostoly Paoly tie ‘arakarake ty asa mafe atao ty ndaty tsikiraidraike ro hahazoa’e valesoa’, fa tsy arakarake ty voka ty asa atao’e.​—1 Kor. 3:8.

Ndra tie nitory tagnate ty taogne maro aza ty Noa, le i keleia’e rey avao ro niarake nizilike tama’e tagnate i sambofiaray ao. Faie tsy midika zay tie tsy nanoe i Noa soa ty raha nandilian’Andrianagnahare aze (Fehentsoratse 11)

11. Nagnino ty Noa “mpitory ty hamarenagne” ro rehafegne tihoe nahatomombagne o asa’e iohoe? (Henteo ty sare amy ty fogno ty gazete toy.)

11 Maro ty mpanompo i Jehovah taloha tsy mba nitsanogna o ndatio naho fa nitory. Agnisa izay ty Noa “mpitory ty hamarenagne.” Va’e am-polo tao’e maromaro reke ro nitory. (2 Pet. 2:5) Azo antoke fa nitamà ty Noa tie hitsanogne ty raha nitorie’e o ndatio, faie tsy nisaontsy ty Jehovah tie izay ty raha hiseho. Naho fa nampamboatse aze i sambofiaray aza ty Jehovah, le izao avao ty nisaontsie’e: “Miziliha agnate i sambofiaray ao rehe naho o ana-dahi’ò naho i vali’o vaho o vinanto’o reo.” (Gen. 6:18) Naho fa nisaontsie i Jehovah tama’e ka aza ty refe i sambofiaray naho ty habei’e, le va’e ho nitsapa i Noa tamy izay tie ho voafetra avao ty isa ty ndaty hitsanogne aze. (Gen. 6:15) Faie haintika tie ndra raike naho nisy nitsanogne aze ty ndaty tamy i tontolo raty tamy ty andro’ey. (Gen. 7:7) Tsy nitomombagne vao ty asa fitoriagne natao i Noa naho henteagne zay? Izay vao ty fivazohoa i Jehovah aze? Aha’a. Amy i Jehovah, le nitomombagne soa ty asa fitoriagne natao i Noa satria nanoe’e iaby ze raha nandilia’e aze.​—Gen. 6:22.

12. Nagnino ty Jeremia ro nifale avao naho fa nanao ty fanompoa’e ndra tie tsy niliagne naho nanohetse aze aza o ndatio?

12 Nitory am-polo tao’e maro ka ty Jeremia mpaminany faie tsy nimete nitsanogne aze sady nanohetse aze o ndatio. Nanjare nikivy aza reke satria natao o ndaty nanohetse azeo ‘tsinotsinogne naho nitsikihe’ iareo, hafara’e reke fa nieretseretse ty hijanogne tsy hanao o asa nanendreagne aze iohoe sasa. (Jer. 20:8, 9) Faie tsy izay ty natao’e. Ino ty nagnampe aze hanohy ty fanompoa’e sady ho falefale avao? Nisy raha lahibey roe nifantoha’e. Voaloha’e, hahavy o ndatio “hanagne fiaignagne soa vaho hanagne raha tamaegne” i hafatse boake aman’Andrianagnahare nambara i Jeremiay. (Jer. 29:11) Faharoe, nampindese i Jehovah ty tahina’e reke. (Jer. 15:16) Mahavy ty tontolo tsy misy raha tamaegne toy hanagne fanantenagne ka ty hafatse torientikagne sady tokavegne amy i tahina i Jehovah-y tika. Naho itika mifantoke amo o raha lahibey roe rehoe, le ho falefale avao ndra mitsanogne o ndatio ndra tsy mitsanogne.

13. Ino ty ianarantika boake amy i fagnohara i Jesosy amy Marka 4:26-29 aoy?

13 Mandroso tsikedetsikede o ndatio. Izay ty raha nampianare i Jesosy tamy i fagnohara’e miomba ty ndaty raike nitongy, le niroroy. (Vakio ty Marka 4:26-29.) Nitombo tsikedetsikede avao i tabiry nitongise i ndatỳ sady toe tsy afake mamoresé i tabirỳ hitombo malaky reke, ndra tie izay aza ty tea’e. Va’e tsy le avy le ho trea’o eo naho eo ka ty voka ty fampianara’o ty ndaty raike satria mandeha tsikedetsikede ty fandrosoa o ndatio. Tsy afake mamoresé o ndatio handroso ara-pagnahy malaky arake ty eretseretentikagne aze tika. Ko kivy areke naho tsy le avy le mandroso eo naho eo iareo. Manahake o mpamboleo, le mila managne faharetagne tika naho fa manao mpianatse.​—Jak. 5:7, 8.

14. Mirehafa ohatse raike mampiseho tie va’e ho elaela o ndatio vaho hanomboke ho liagne amy ty hafatse torientikagne.

14 Amy ty tane ila’e agne, le an-tao’e maro vaho trea ty voka ty asa fitoriagne ataontikagne. Dineho ohatse ty tantara i Gladys naho i Ruby Allen rahavave’e. Tinendre ho mpisava lalagne maharetse tamy ty tanàgne raike a Québec a Kanada agne zay iareo. * Tsy nitsanogne ty hafatse miomba i Fanjakagne nitorie iareoy ty ndaty agne satria natahotse o mpiharo tanàgne amy iareò naho o mpitarike fivavahagne Katolikao. Hoe ty Gladys: “Nitory isan-tragno tagnate ty valo lera isan’andro zahay tagnate ty roe taogne, faie le ndra raike naho mba nisy ndaty nitsanogne anay. Nitilihitse kedekede tan-dala-tragno iareo eo avao iareo, le niheregne an-tragno iareo ao. Faie tsy nikivy zahay.” Naho fa nandeha ty fotoagne, le niova avao i ndaty rey sady nanomboke nitsanogne ty ila’e naho fa nitoriagne. Fa telo zao ty fiangonagne amo o tanàgne iohoe agne tie amy izao.​—Isaia 60:22.

15. Ino ty raha ampianare ty 1 Korintianina 3:6, 7 antika miomba ty asa fampianaragne?

15 Tsy vita o ndaty raike o asa fampianaragneo. Ty ndaty tsikiraidraike amy i fiangonagneo eo ro mila miara-miasa mba hagnampeagne ty ndaty raike handroso naho hatao badisa. (Vakio ty 1 Korintianina 3:6, 7.) Va’e hisy mpitory raike ohatse magnomey taratasy milimpy ndra gazete hoahy ty ndaty raike liagne. Faie naho fa nagnente ty programa’e reke, le trea’e tie tsy ho afake hitilike o ndaty iohoe reke, hafara’e mpitory hafa ro nirehafe’e mba hitilike aze. Le o mpitory iohoe ro nanomboke fampianaragne Baiboly tamy i ndatỳ. Naho fa mampianatse i ndatỳ amy izay o mpitory iohoe, le minday rahalahy ndra rahavave sambe hafa. Sambe mampahery i mpianatsey iaby ka o mpitory rehoe. Magnampe amy ty fanondrahagne i tabiry ty hamarenagney o mpitory rehoe isake tie manao izay. Izay ty nahavy i Jesosy nirehake tie miharo hafaleagne ty mpambole naho ty mpijinja amy i asa fijinjagne ara-pagnahỳ.​—Jaona 4:35-38.

16. Nagnino rehe ro afake ty ho fale avao ndra tie voafetra avao aza ty fanompoagne vita’o noho i rehe marare ndra maleme?

16 Akore naho voafetra avao ty asa fitoriagne naho asa fampianaragne vita’o noho i rehe marare ndra maleme? Mbe afake ty ho fale avao amy i asa fijinjagney rehe naho manao ze vita’o. Dineho ohatse ty tantara i Davida Mpanjaka tamy i reke naho i lahilahy niarake tama’e rey nandrombake ty keleia iareo naho ty fanagna iareo nalae o Amalekitaoy. Tena nirokake loatse ty roanjato tamo o lahilahy i Davida rehoe, le hafara iareo nijanogne mba hiambegne ty enta iareo. Naho fa boake nandrese tamy i alỳ amy izay ty ry Davida, le nirehake reke tie mitovy avao ty anjara ho azo ze nandeha nialy naho ze nijanogne, tamy i raha niazo iareo ho babo rey. (1 Sam. 30:21-25) Hoe izay ka ty amy i asa fanoagne mpianatse magneran-tane ataontikagney. Maregne fa va’e tsy tena hahavita bey amy ty fanompoagne ty ila’e amantika. Faie fale tika iaby isake tie misy ndaty raike voarombake sady nampeagne mba hanomboke handeha amy ty lala i havelogney mbeo.

17. Ino ty raha toko’e hisaorantikagne i Jehovah?

17 Misaotse i Jehovah tika, satria trea amy ty fomba fivazohoa’e ty fanompoagne ataontika ho aze tie bey hatea reke. Hai’e tie tsy afake mamoresé o ndatio mba hitsanogne antika ndra hanompo aze tika. Faie vazoho’e ty fahazotoantikagne naho ty anto’e soa mandrisike antika hanao ty fanompoagne aze, le mamale soa antika reke. Atoro’e antika ka ty fomba hagnampe antikagne ho falefale avao naho fa mandrambe anjara amo o asa lahibey iohoe. (Jaona 14:12) Afake matoky tika tie hankasitrake antikagne ty Andrianagnahare naho itika tsy kivy.

HIRA 67 “Torio ny Teny”

^ feh. 5 Fale tika naho fa tena mandrambe soa i talily soay o ndatio. Faie malahelo tika naho mifanohetse amy izay ty raha misy. Akore naho tsy mete mandroso ty ndaty ampianare’o Baiboly? Ndra mbe lia ty ndaty nampianare’o naho nisy natao badisa? Midika vao zay tie tsy nanao soa ty fanompoa’o rehe? Ho treantika amy ty lahatsoratse toy tie nagnino ty fanompoantika ro afake ty hotomombagne avao sady afake ty ho falefale avao ka tika ndra mitsanogne o ndatio ndra tsy mitsanogne.

^ feh. 14 Henteo amy ty lahatsoratse tihoe “Tsy Hanova na Inona na Inona Aho!”, amy Tilikambo Fiambenana 1 Septambra 2002 ao ty tantaram-piaigna i Gladys Allen.