Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 47

Ni ká ka ni li nidhó udha kpakpa ngbaribbai?

Ni ká ka ni li nidhó udha kpakpa ngbaribbai?

“Nzɨ ni bbari ni thí nanga ngbʉni. Anidi udha na.” ​—YOH. 14:1.

DYI 119 Tunapaswa Kuwa na Imani

RI NǍ LE SI CHU NALO *

1. Ko ká ka ko dhu ngba lo ko tso?

NI KÁ do adi nji nja saa na karrnga goti si ngaba nalo dho? Føri kʉ kali dhi dini si sadha ba nari ma, Gogu dhi Magogu si lita nari ma, Harmagedoni dhi li si ngaba nari ma na. Ni ká d’erie ri ro dhu ni tso, ‘Ma dho ká ri si ka ni ma tøni chí fø lo si ngaba ná saa na?’ Njati rie fø lo djo ni adi ngaddi ri ró, kodhó lo djǒ dyʉ ndi ró ná andiko nǎ Yesu pongʉe nalo ka ndi kó ni tsotso ko. Yesu pongʉeri ndi unakpa dho: “Nzɨ ni bbari ni thí nanga ngbʉni. Anidi udha na.” (Yoh. 14:1) Kpakpa kʉ ná udha ka ndi kó ko tsotso nzɨ ko nji do gosi ná saa na si ngaba nalo dho ró.

2. Ko ká ka ko li kodhó udha kpakpa ngbaribbai, ndirigoti i lo nǎ ká ko si loti ngba lo djo?

2 Rie ni ko mbudha tso ve njʉ ri ró, føri ka ndi li kodhó udha kpakpa ndiro ko ve gosi ná saa na si njini nalo tso d’e. Njati ko ddinga fø lo djo njʉ ró, ko ka ko nja ngba lo kana ma ko ka ko li kodhó udha kpakpa nari. Mbudha tso ko ve ná saa na, kodhó udha adi ngʉ kpakpa. Føri ka ndi kó ko tsotso ko ve gosi ná saa na sie ná mbudha tso. I lo nǎ, kosi loti 4 kʉ nalo djo, nari si addudho ma Yesu unakpa dho ringangʉeni ndima e udha na bbo nari dho. Ndirigoti ko si ngbaribbai ma ko ka ko ve fø di ná kpakpalo tso njʉ nari nja ndirigoti ngbaribbai ma føri ka ndi liri ko e tayari gosi ná saa na si njini nalo dho nari.

KODHO RINGANI KOE UDHA NA NARI KɄ YOVA KA NDI GBA KODHÓ KIMWILI NǍ LO TSO NGBA

Ko ka ko hwini mbø le kosa nari tso ró maddi, ro kodhó udha ka ndi kó ko tsotso ko li Pidhinga dzá njí anziro (Anja paragrafu 3-6)

3. Matayo 6:30, 33 nǎ Yesu pongʉe nalo ká ka ndi kó ko tsotso ko famu addu?

3 Dza ba adi riji nari kʉ ndi ba nyo ma, ru ma, ndirigoti didha dhi nga ma ndibbá familia dho. Krʉ ddoro fø lo tso le gba nari nga e sʉsʉ ri kpakpa lo tso o ná i saa na. Nja saa na, ko lai Wakristo ka ndima vi ndima dhó njí vi ndirigoti ni mai kpa kpakpanga nji ro, nja njí kpa ba nari nga ka ndie sʉsʉ ri. Nja kpa nzá ka ndima uri ndima njí nzá Wakristo ka ndima njí ná nji ri. Fø lo krʉ kana, kodhó lo jiri kodhó udha e kpakpa ndiro ko churi nari kʉ Yova ka ndi gba kodhó familia dhó mahitaji tso ngba. Fø lo Yesu d’rangʉe pʉlʉpʉlʉ ndi unakpa dho ngø tsɨ djó ke njingʉe ná mahubiri na. (Azø Matayo 6:30, 33.) Njati ko uri nari kʉ Yova nzá ka ndi bbá ko ro ri ró, ko ka ko li Pidhinga dzá njí anziro kodhó maisha nǎ. Ko di ngbaribbai ma Yova kodhó kimwili nǎ ritsi tso gba nari nja ró, ko kana kau ka ndi ngʉ chøchø ke na ndirigoti kodhó udha ka ndi ngʉ kpakpa.

4-5. Ddikpa familia nanga lo ngʉ d’o bbo ndima dhó kimwili nǎ ritsi djo. Nde kpa tsotso ká addu kongʉe?

4 Akonja ngbaribbai ma Venezuela nǎ ddikpa familia nja Yova dhó ngatsotso kodha nari kpa nanga lo ngʉ d’o kimwili nǎ lo djo ná saa na. Drdr, Castro abbá familia ngʉ adi ndima tsotso kó ndima nganga dhó nza gʉ njí nǎ ro. Ro, luti sø dhi kpa dhʉngʉe kpadhó ritsi krʉ ndirigoti kpa dingʉe kpa di kpadhó ngø nǎ ro. Dza ba Miguel pori: “I ddoro ko adi kodhó lotso gba nja nrŭ bbʉngʉe ko dho ná ddikpa sese nza nǎ ro. Krʉ ddoro ma adi rinzi Yova gba madhó fø dyinga dhi maitaji tso.” Fø familia dhó maisha kʉ kpakpa bbo, ro kpa uri u nari kʉ kodhi jidha dhi Baba ka ndi gba ndima dhó mahitaji tso ngba krʉ ddo ró nari dho, Castro abbá familia adi si njudha dhi ngana krʉ ddo ró ndirigoti kpa adi hwè dhi lo i ma d’ra ddi. Kpa li Pidhinga dzá njí anziro ndima dhó maisha nǎ, ndirigoti Yova adi kpadhó lo tso gba ni.

5 Kpakpalo dhi saa na, Miguel ma, ndibbá le Yurai ma na ungʉeri nari kʉ Yova ka ndi kó ndima tsotso ngba. Nja saa na, Yova ngʉ kpa tsotso kó kimwili nǎ ritsi na nja kʉ ná Wakristo chulu ndirigoti kpa kongʉe Miguel tsotso ndiro ndi ba njí d’e. Nja saa na Yova adi kpa tsotso kó Tawi bbʉ nari tsi chulu. Yova nzá bbangʉe kpa ro ri. Føri lingʉeri kpadhó udha ngʉ kpakpa. B’lo kpa nja ngbaribbai ma Yova kongʉe ndima tsotso nari ro, kpadhi bbo singba Yoselin pori: “Ri kʉ kpakpa ka ndi li le nalo le nja ngbaribbai ma Yova le tsotso kó nari ró. Ma adi ke nja ngba ka ndi kó ma tsotso madhó maisha nǎ ná kau bbai.” Le pori ki: “Kodhó familia tsove ná mbudha ko li ko e tayari gosi ná saa na ko si bani na ná mbudha dho.”

6. Ni ká ka ni li nidho udha kpakpa ngbaribbai, rie mbø dhi kpakpalo na ni bani ri ró?

6 Ni ká adi bani mbø le kosa ná kpakpalo na? Njati rie fø ró, føri kʉ kpakpa kʉ bbo ni dho ná saa. Ni mai ri kʉ fø ro, føri kʉ kpakpa ni ka ni li nidhó udha ná saa. Anzinga Yova tso ndirigoti azø Yesu pongʉe Matayo 6:25-34 nǎ nalo ndirigoti addinga bbo fø lo djo. Yova adi ndi dho njínji bbo ná nrŭ dhó lo tso gba i ddoro maddi ná loroji djo addinga. (1 Ko. 15:58) Njati ni njiri fø ró, ri ka ndi li nidhó udha kpakpa ni churi nari kʉ Yova si ni tsotso koko nja nrŭ tsotso ma ndi kongʉe naribbai kpakpalo na kpa ngʉe ná saa na. Ke chu nidhó loji ná ritsi ngba ndirigoti ke chu ngbaribbai ma ndi ka ndi gba nidhó lo tso nari maddi. Yova ni tsotso kó nari ni di nja ró, nidhó udha ka ndi ngʉ kpakpa ndirigoti føri ka ndi liri ni si gosi ná saa na ni si bani na ná mbudha tso veve.​—Hab. 3:17, 18.

KODHO RINGANI KO E UDHA NA NJA KO VE BBO KPAKPALO TSO D’E

Kpakpa kʉ ná udha ka ndi kó ko tsotso ko hwini bbo vʉvʉ bbai njani ná kpakpalo tso ró (Anja paragrafu 7-11)

7. Matayo 8:23-26 ripo naribbai, “bbo kʉ ná vʉvʉ” ká lingʉe Yesu unakpa dhó udha mbudha na ngbaribbai?

7 Yesu ma ngʉ safari nji ndi unakpa ma na bbú nǎ ro, vʉvʉ tangʉe chʉ bbo dda djo. Yesu kongʉe ndi unakpa tsotso ndiro kpa liri ndima dhó udha ngʉ kpakpa d’e. (Azø Matayo 8:23-26.) Vʉvʉ ngʉe bbo nari dho, dda tsungʉe bbú na, ro Yesu ngʉ ddoddo ndi dho. Ke unakpa do ngʉ nji nari dho, kpa chengʉe ke ndirigoti kpa pongʉeri ke gø ndima. Ro Bboke dhungʉeri kpa tso: “Ni ká do nji bbo addudho, ni sese dhó udha kʉ ná kpa?” Do ngʉ nji ná fø wanafunzi rangʉe ri utso d’i nari kʉ, Yova kaka ndi b’o ndima ronga Yesu ma na. Fø lo nǎ ro ká ko ba ngba somo? Kpakpa kʉ ná udha ka ndi liri ko ve bbo kʉ ná kpakpalo tso ri di njani bbo vʉvʉ bbai ma ró.

8-9. Anel dhó udha ká tsungʉe mbudha na ngbaribbai ndirigoti le tsotso ká addu kongʉe?

8 Akonja ngbaribbai ma Puerto Rico nǎ nzá d’e ndoa chi ná le-ve Anel dhó udha ngʉngʉe kpakpa nari kpakpalo tso le ngʉ ve ná saa na. Le bani na ná mbudha ngʉe bbo pli. Anel dhó mbudha tso ngangʉeni 2017 nǎ Hurricane Maria dhi bbo vʉvʉ sangʉe ledhó dza ná saa na. Fø vʉvʉ sangʉe nga nari dho le vingʉe ndidhó njí. Anel pori “fø kpakpalo dhi saa na, ma nanga lo ngʉ d’o bbo, ro ma lingʉe ma thí Yova djo sala chulu ndirigoti ma nzá bbangʉeri ma thí bʉni bbo ri.”

9 Anel pori nga le rr nari kongʉe ndi tsotso ndiro ndi ve kpakpalo tso d’e. Le pori: “Yova dhó tengenezo chutso ddá nari dho le ngarr nari kongʉe ma tsotso nzɨ ma nji do. Yova kongʉe ma tsotso kiroho nǎ le-djoi ma, le-vei ma na chulu. Kpa lingʉe ma kpakpa ndirigoti kpa bbʉngʉe kimwili nǎ ritsi maddi ma dho.” Le pori ki: “Yova bbʉngʉe ritsi bbo ma dho ma nzingʉeri ná nga djolu ndirigoti madhó udha ngʉngʉe kpakpa bbo.”

10. Ni ká ka ni njiri ngba njati ni hwini tso ró nalo di “bbo vʉvʉ” bbai ma ró?

10 Ni ma ká hwini “bbo vʉvʉ” tso ro ddi maisha nǎ? Njaro ni nzani chʉ ngaba ná kpakpalo dzá lo dho. Inga ni ró ka ndie che kʉ ná dhe nari ka ndi liri ni thí e njedha na bbo ndirigoti ni nzá ka ni chu ni nji nalo ri. Ni nanga lo ka ndi d’o bbo fø saa na, ro nzɨ bba føri cho ni ronga tso ro Yova djo ni ni thí li nari ró. Andri ni ro chøchø ke ro sala ni nji nari chulu. Ali nidhó udha kpakpa anziro Yova kongʉe ni tsotso nari djo ni ngaddi nari chulu. (Zb. 77:11, 12) Ni ka ni uri nari kʉ ke nzɨ bba ni ro ri, njʉ ma nzɨ ddi, gosi ná saa na ma nzɨ ddi.

11. Ká addudho ringani ko rrnga chutso ddá ko dho ná kpa dho?

11 Ni tsotso ka ndi kó ná njari ká kʉ ngba lo ndiro ni ve kpakpalo tso d’e? Anel pori naribbai ri kʉ nga le rr nari. Ali ni thí ngba djó Yova ma li ndima thí Yesu ma na ná nrŭ djo. Nja saa na chutso ddá ko dho ná kpa po nalo ko adi nja nga na mana kʉ naribbai maddi. Ro Yova adi nga le rr nari ronga lele. Kedzá lo ridho ndirigoti chí tøni ná njí dhi kpa bani na nalo ridho naribbai nga le rr nari adi shinga gøgø. (Kut. 14:1-4; 2 Ny. 20:17) Adi ngaddi fø di ná loroji djo. Fø lo djo ni di ngaddi ró, ri ka ndi li nidhó udha kpakpa ndiro ni rrnga Yova dzá tengenezo nǎ chutso ddá ná kpa dho njʉ ndirigoti gosi ná saa na d’e. (Ebr. 13:17) Ni nzɨ si bbo mbudha (ziki kubwa) do ro nji ri karrnga goti ndi si ngaba ro.​—Mez. 3:25.

KODHO RINGANI KO E UDHA NA NJA KO VE NGA KɄ CHØ NALO LOTSO D’E

Krʉ saa ró ko sala nji nari si rili kodhó udha ngʉ kpakpa (Anja paragrafu 12)

12. Luka 18:1-8 ripo naribbai, udha na le kʉ nari ma tso ká nju ngbaribbai nga kʉ chø nalo tso le ve nari na?

12 Yesu chungʉeri nari kʉ nga kʉ chø nalo njini nari si rili ndi unakpa dhó udha tsu mbudha na. Ndiro kpa ve fø lo tso d’e, ke bbʉngʉe Luka dzá buku nǎ kʉ ná loroji. Yesu tingʉe lo bblo ngʉ riji le d’i lo ndima djo ná mujani djo. Fø mujani ngʉ ddoni juji ró ke ndo ndima kana longa bblo nga mai juji ngʉe chø lo nji ná ke ro. Le chungʉeri nari kʉ fø ke ka ndi kó ndi tsotso ko njati ndi ra anzi dhé fø lo ndi nzi nari na ró. Føri dho juji ungʉe le ngʉ po nalo u. Fø lo nǎ ro ká ko ba ngba somo? Yova nga kʉ nzɨ chø lo nji ná ke ri. Føri dho Yesu pongʉeri: “Bbʉbbʉ dhé, Mungu ká ka ndi liri chø lo njini nzá ndidzá vʉ ndi vʉ ná nrŭ dho kuna ma, dyina ma ndima hø ndi ró ro?” (Azø Luka 18:1-8.) Yesu pongʉeri ki: “Nrŭ ddù si si ná saa na ká ke kasi fø di ná udha ro ba dz’ djó nia?” Njati ko di nzani nga kʉ chø nalo njini ko ró nari dho ró, kodho ringani ko e ngatsovedha na ndirigoti nzɨ ko njeni ndiro kodhó udha ngʉ kpakpa fø mujane bbai d’e. Njati ko e fø di ná udha na ró, ko ka ko uri u nari kʉ Yova si ko tsotso koko rie kpadjo inga gosi ná saa na ma ró. Fø saa na, Yova ka ndi ngʉ kodhó sala goti nzá djo ko ddinga naribbai.

13. Sala ká kongʉe ddikpa familia tsotso ngbaribbai nga kʉ chø nalo le ngʉ nji kpa ró ná saa na?

13 Akonja le-ve Vero dhó loroji République Démocratique du Congo nǎ ndi kʉ ro. Vero ma nyingʉe nga ndi bbá nga kʉ Yova dzá Dimu ná ke ma, ndidzá 15 dhó cho kʉ ná singbangba ma na bbamilis singʉe vita nji ndima dhó bbagʉ ná saa na. Fø familia singʉe bbamilis (rebelles) dhó bariere ro chu na, kpa chongʉe kpa tso ndirigoti kpa tangʉe do kpa na ndima kpa cheche. Vero ngʉ hø ná saa na, ledzá singbangba ngangʉe le iso pidha tso bbobbo ndi chu na ndi sala nji nari na, fø sala nǎ ngba ngʉngʉ Yova rodho djolu bí ina. Sala njidha tso ngba dyangʉe nari goti bbamilis djó bbonga dhungʉeri, “I singbangba, ni dho ká ie ddi sala njidha nga?” Ngba ngʉngʉe logoti, “Ri kʉ madzá mama, le ngʉ adi njínji Matayo 6:9-13 nǎ bani ná loroji na.” Bbamilis djó bbonga pongʉeri, “Singbangba, anira ngoi na nidzá gødhi nrŭ ma na, nidhi Mungu Yova b’o ni ronga!”

14. Kodhó udha ká ngba lo ka ndi li mbudha kana ndirigoti addui ká si ko tsotso ko?

14 Fø di ná loroji riddi ko dho sala kʉ mana na bbo. Ro njati nidhó sala goti ngʉ lele nzá ma inga ke dho le nanga keni naribbai nzá ma ró ká ni ka ni njiri ngba? Ddiddi Yesu dhongʉe mujane dhó loroji nǎ naribbai, adi ra anzi sala ni nji nari na, auri nari kʉ Yova nzá ka ndi bbá ni ro ri ndirigoti nzá nga ni ddi ná saa na ndirigoti nzá nga ni ddi ná chu nǎ ke ka ndi ngʉ nidhó sala goti ngʉ. Adi rinzi Yova kó ni tsotso ndidhó roho takatifu na. (Flp. 4:13) Anonga nari kʉ Yova si ni ronga lele ndirigoti ni si anziro ni ngʉ nzani nari nga vivi. Njati ni di mbudha tso ve chí ni tøni ro Yova dhó ngatsotso kodha chulu ró, ri ka ndi kaka ni ve gosi ná saa na ni si ba ná mbudha tso.​—1 Pe. 1:6, 7.

KODHO RINGANI KO E UDHA NA NDIRO KO SI KPAKPALO DJOLU D’E

15. Matayo 17:19, 20 ripo naribbai, Yesu unakpa ká hwingʉeni ngba lo tso ro?

15 Yesu ddingʉeri ndi unakpa dho nari kʉ udha ka ndi kó kpa tsotso ndiro kpa si kpakpalo djolu d’e. (Azø Matayo 17:19, 20.) Ddikpa saa na nzá kpa ka ndima die gó ro nrŭ nǎ ro ri, ni mai anziro kpa ngʉ adi gó di ro. Ri ká ngʉe kpakpa addudho? Yesu pongʉeri kpa dho ringani kpa e udha na bbo. Ke pongʉeri kpa dho njati kpa e bbo udha na ró, ngø bbai njani ná kpakpalo djolu kpa ka ndima sisi! I ddoro maddi ko bani na ná kpakpalo ka ndi njani nzá djolu ko ka ko si naribbai.

Ko thí ka ndi ba vodha bbo maddi, ro udha ka ndi kó ko tsotso ndiro ko di njínji bbo Yova dho d’e (Anja paragrafu 16)

16. Geydi dhó udha ká kongʉe le tsotso ndi ve ndibbá ke nrŭ hwingʉe nari tso ngbaribbai?

16 Anja Guatemala nǎ le-ve Geydi dhó loroji. Lebbá ke, Edi, nrŭ hwingʉe njudha dhi ngana ro kpa ngʉngʉ ná saa na. Geydi dhó udha ká kongʉe Geydi tsotso ngbaribbai ndiro ndi ve fø bbo vodha tso d’e? Le pori “Sala kongʉe ma tsotso ndiro ma li ma djó li o ná no Yova djo d’e, føri adi rili ma mbu ma ngoi na. Ma nja Yova ma tsotso kó nari madhó familia chulu ndirigoti kutaniko nǎ kau chulu. Yova dho ma njínji bbo nari adi ma tsotso kó ndiro nzɨ fø lo d’o ma nanga bbo ró. Ma adi njʉnga dhi lo dhé ne ndirigoti ma nzɨ adi ribba bbʉnga dhi lo d’o ma nanga ri. Fø lo nǎ ro ma ba ná somo kʉ njati ma si bani ngba di ná kpakpalo na ma gosi ná saa na ró, Yova ma, Yesu ma, Yova dzá tengenezo ma na ka ndi kó ma tsotso ko.”

17. Ko ká ka ko nji addu njati ko bani na ná kpakpalo di njani ngø bbai ma ró?

17 Ni ká kʉ njedha na ji ni ji ná le dhe nari dho? Aba saa ni li nidhó udha kpakpa gagangʉe ná nrŭ djó lo ni zø Biblia nǎ ro nari chulu. Ni thí ká kʉ njedha na nidhó familia nǎ ddikpa le le tenga nari dho? Achuri nari kʉ, Yova adi bblo kʉ ná nizamu dhé bbʉ. Njati rie ngba di nalo tso ró ma ni hwini ri ró, føri chulu ni ka ni li nidhó udha kpakpa. Ad’ra ngbaribbai ma ni ni mbu nari Yova dho. Nzɨ tuni nja nrŭ ró ro, fønga ringana aliri ni kana ngae chøchø ni djoi ma, ni vei ma na. (Mez. 18:1) Adi ni tsotso ka ndi kó nalo nji ndiro ni e ngatsovedha na d’e, njati rie dzz ma ni dzz ni ró njini nalo dho ri ró. (Zb. 126:5, 6) Adira njudha dhi ngana krʉ saa ró, adi lod’ra ndirigoti adi Biblia zø. Ndirigoti adi ngaddi Yova tsoni djo ni dho gosi ná saa na ná bblo kʉ nalo djo. Ni di ngbaribbai ma Yova ni tsotso kó njʉ nari nja ró, nidhó udha ka ndi ngʉ kpakpa bbo.

“ABBɄ UDHA BBO KO DHO”

18. Njati ni rá ri utso d’i nidhó udha nga kʉ kpakpa ri ró, ká ni ka ni nji addu?

18 Njati rie drdr ma inga i ddoro ma ni hwini na ná kpakpalo ridho nidhó udha nga kʉ kpakpa ri ró, nzɨ bbari ni thí bʉni. Anja fø lo kpakpa ni ka ni li nidhó udha ná chu. Adi nganzi Yesu dhó mitume nzingʉe nga naribbai, kpa pongʉeri: “Abbʉ udha bbo ko dho.” (Lu. 17:5) Ndirigoti adi ngaddi i lo nǎ ko tilo djo ná loroji djo. Miguel ma, Yurai ma na bbai, adi Yova kongʉe ni tsotso ná saa nga no. Vero dzá singbangba ma, Anel ma na ngʉ nganzi Yova tsó naribbai, adi sala nji bbo kʉ ná kpakpalo tso ró ni hwini ná saa na. Geydi bbai, auri nari kʉ Yova ka ndi kó ni tsotso nidhó familia chulu ndirigoti nidhó kau chulu. Njati ni bbari Yova kó ni tsotso ni ve i ddoro ni hwini na ná kpakpalo tso ró, ni ka ni uri nari kʉ ke si ni tsotso ko ni ve gosi ná saa na ni si bani na ná mbudha tso maddi.

19. Yesu ká ungʉe ngba lo ndirigoti ni ká ka ni u ngba lo?

19 Yesu kongʉe ndi unakpa tsotso ndiro kpa chu ngba lo kana ma ringani ndima e udha na nari d’e, ro ke chungʉeri nari kʉ Yova ka ndi kó kpa tsotso gosi ná saa na kpa si bani na ná mbudha kana. (Yoh. 14:1; 16:33) Ke chungʉeri nari kʉ birobiro kʉ ná nrŭ ka ndima kasi gøgø bbo mbudha nǎ ro dhonalo kpadhó udha kʉ bbo. (Ufu. 7:9, 14) Ni ká sie kpa kana ni? Yova dhó nzá tso ka ndi kó le djo ná zølo chulu ni sie ni fø nrŭ kana, njati ni nji kpakpanga ni li nidhó udha kpakpa ngba kpadjo nga djó ro ró!​—Ebr. 10:39.

DYI 118 ‘Unipatie Imani Zaidi’

^ par. 5 Ko krʉ adi riji che kʉ ná i dz’ si ndidzá mwisho na. Ni mai ri kʉ fø ro, nja saa na ko ka ko dhuri ko tso, kodhó udha ká sie kpakpa bbʉbbʉ ndiro ko tøni chí fø saa na d’e? I lo nǎ, ko si loti djo ná loroji ma, somo ma na si ko tsotso ko ndiro kodhó udha ngʉ kpakpa d’e.