1. Epulo patyi tuna okulilinga?

TYINA usoka kovipuka mavimoneka apa katutu, okuti usukalala? Apa katutu, onongeleya mbomatutu mambukanyimuako, Gogue ya Magogue metuutukila, Ovilwa vyo Alumagedom aviya. Mahi upondola okulipula okuti: ‘Tyina ovipuka ovio vitilisa owoma viamamoneka, okuti mandyityivili okukoleleya noukuatyili?’ Ine otyo uhole okusoka, onondaka mba Sesusi omu muapolwa osapi yonthele ei, mbupondola okukukuatesako. Sesusi wapopilile ovalongwa vae okuti: “Omitima vienyi vihasukalale. Kalei nekolelo.” (Suau 14:1) Okupameka ekolelo lietu otyo matyitukuatesako okukoleleya nonthumbi, tyina ovipuka apa katutu viamavilipo.

2. Oñgeni tupondola okupameka ekolelo lietu? Oityi matulilongesa monthele ei?

² Okutala etyi tulinga tyina tuna ovitateka vitulola matutyivili okunoñgonoka etyi tuesukisa okulinga tupameke ekolelo lietu, haa tutyivile okulambela movitateka. Okusoka nawa kovipuka ovio matyitukuatesako okutala apa tuesukisa okupameka tutyivile okulambela movitateka. Tyina tuna otyitateka atukoleleya, ekolelo lietu lipama vali. Monthele ei matutale ovitateka vikuana ovalongwa va Sesusi vakalele navio vilekesa okuti ankho vesukisa vali ekolelo. Tupu matutale oñgeni tupondola okulambela movitateka vielifwa no viovalongwa va Sesusi, no ñgeni okulambela movitateka ovio tyipondola okutukuatesako okukala tyafuapo pala ovitateka maviya apa katutu.

3. Ngetyi tyipopia Mateusi 6:30, 33, Sesusi wapopia okuti tuna okukala nonthumbi patyi?

³ Onkhalamutwe yombunga, una otyilinga tyokuavela okulia, nomuvalo omukai novana. Mokonda youye, otyipuka otyo katyapepukile. Ovakuatate vamwe nonomphange vatewa movilinga, pahe veli nokulinga ononkhono mbokuovola ovikuavo mahi kavevivasi. Ovakuavo vaanya okulinga ovilinga vihelikuatele novitumino vya Huku. Movitateka ovio aviho, tuesukisa okukala neyumba-nthumbi liokuti Siovaa metuavela atyiho tuesukisa. Otyipuka otyo Sesusi wetyipopilile ovalongwa vae Melongomona alingilile Komphunda. (Tanga Mateusi 6:30, 33.) Tyina tukala nonthumbi yokuti Siovaa ketuyekele-po matutyivili okupaka pomphangu yo tete Ouhamba wa Huku. Okutala okuti Siovaa ukahi nokutuavela atyiho tuesukisa, matyitukuatesako okumuyumba onthumbi, atyipameka ekolelo lietu.

4-5. Oityi tyakuatesileko ombunga imwe, ankho yasukalala netyi maili?

⁴ Tutalei etyi tyaendele nombunga imwe ikala ko Venezuela, vakuatesileko na Siovaa etyi ankho vasukalala novipuka vesukisa. Ombunga oyo opo vamone okulia ankho vetei kokulima momapia avo. Mahi nthiki imwe, ovanthu vamwe onongangala vamaneka avevepolo omapia avo, avevetaata apa vakala. Tate yavo Miguel, wati: “Pahe ankho opo tumone tyokulia tulima vala pokapia okatutu tuaundikua. Ononthiki mbatyo ambuho ankho ndyilikuambela ku Siovaa, etukuateseko okukala nokulia.” Omuenyo wombunga ei ankho kawapepukile, mahi mokonda ankho vena onthumbi yokuti Siovaa mevetekula apeho ankho venda komaliongiyo no movilinga viokuivisa. Vapaka Ouhamba wa Huku pomphangu yotete, Siovaa uveavela atyiho vesukisa.

⁵ Movitateka ovio aviho, Miguel nomukai wae utiwa Yurai, vatalele vala oñgeni Siovaa ekahi nokuvekuatesako. Siovaa wakuatesako omukulu Miguel etyi ovakuatate nonomphange vemuavela okulia nokumukuatesako okuvasa ovilinga vikahi nawa. Tupu Siovaa wevekuatesileko etyi Ombetele yeveavela okulia. Siovaa keveyekele-po. Mokonda yokuakuatesuako, pahe ombunga yavo ina vali onthumbi mu Siovaa. Etyi vakuatesuako omona wavo omukulu watyo omuhikuena utiwa o Yoselin apopi okuti: “Okulitalelako muene oñgeni Siovaa ekukuatesako tyihambukiswa unene. Ndyimutala ngepanga liange, ndyitei kwe ndyikale nomuenyo.” Tupu ati: “Ovitateka tuakoleleya vietukuatesako okukala tyamaneka pala evi maviya komutwe wandyila.”

6. Oityi upondola okulinga upameke ekolelo liove tyina uhena onombongo?

⁶ Okuti utupu onombongo mbokulanda ovipuka wesukisa? Ine utupu onombongo, opo tyalema tate. Mahi no ngotyo upondola okupameka ekolelo liove mu Siovaa. Tanga  umwe nawa elikuambelo lya Sesusi lili mu Mateusi 6:25-34, pahe osokolola nawa. Soka konongeleka mbo mononthiki mbetu, mbulekesa okuti Siovaa ukuatesako vana vatualako okulinga ovilinga viae. (1 Kol. 15:58) Ine utyilinga matyikukuatesako okukala nonthumbi yokuti Tate yove wo keulu wakuatesileko vakuenyi vali novitateka, no ove mekukuatesako. Tate yove wii ovipuka wesukisa, wii etyi malingi ekuavele evi wesukisa. Tyina wamamono okuti Siovaa wekukuatesako, mokala nekolelo liapama, utyivile okukoleleya movitateka maviya komutwe. — Hab. 3:17, 18.

7. Ngetyi Mateusi 8:23-26 ipopia, oityi tyalolele ekolelo liovalongwa va Sesusi?

⁷ Etyi ovalongwa va Sesusi vauhulukilwa nomphepo imwe onene melunga, Sesusi akuatelela kuotyo, evekuateseko okunoñgonoka okuti vesukisa okupameka ekolelo liavo. (Tanga Mateusi 8:23-26.) Sesusi ankho ulele etyi melunga muatunda omphepo onene, omaande anyingila mowato. Mokonda ankho vatila owoma, avemupindula-po eveyovole mahi Sesusi evepopila okuti: “Omokonda yatyi muatilila owoma, vekolelo lihehi?” Ovalongwa ankho vena okukala nonthumbi yokuti Siovaa upondola okukuatesako Sesusi navo motyitateka tyina. Oityi otyo tyitulongesa? Tyitulongesa okuti tuesukisa okukala nekolelo, tyina tulambela movitateka vikahi ngomphepo.

8-9. Oityi tyalolele ekolelo lya Anel? Oityi tyemukuatesako?

⁸ Tutale ongeleka ya Anel, omphange umwe wahanepelue ukala ko Porto Rico wali novitateka vialolele ekolelo liae. Menima 2017 ko Porto Rico kuaendele otyihuna tyimwe (Furacão) atyihanye-po ondyuo yomphange Anel. Tupu ayeke-po okuundapa. Anel wati: “Pomuvo pana ankho ndyisukalala unene, mahi okulikuambela tyankhuatesako okuyumba onthumbi mu Siovaa. Hayekele ovitateka vinthyoyese anahalingi vali natyike.”

⁹ Otyipuka otyikuavo tyemukuatesileko okutavela. Anel wati: “Okutavela etyi napopilwa neongano tyankhuatesako okutula omutima. Namona okuti Siovaa wankhuatesako etyi napamekwa novakuatate netyi napewa okulia.” Tupu wayawisako okuti: “Siovaa wampha ovipuka vilamba pu evi naita, ekolelo liange alipame vali.”

10. Oityi upondola okulinga tyina una otyitateka?

¹⁰ Okuti una otyitateka momuenyo wove? Hamwe una ovitateka mokonda apa ukala paenda otyinimawe. Ine hamwe una ouvela umwe ukusoyesa unene netyi molingi kutyii-ale. Pamwe mokala umwe notyiho, mahi wahayeke otyiho tyikutyike okuyumba onthumbi mu Siovaa. Likuambela ku Siovaa, ufuena kwe. Soka etyi Siovaa alingile kohale ekukuateseko, okutyisoka matyipameka ekolelo liove. (Sal. 77:11, 12) Kala tyityii okuti Siovaa kemekuyeke-po tyilinge pehepano tyilinge komutwe wandyila.

11. Oityi tuesukisila okutavela vana vetukalela komutwe?

 ¹¹ Oityi vali tyipondola okukukuatesako okukoleleya movitateka? Omphange Anel wapopia-po okutavela. Una okulilongesa okuyumba onthumbi mu Siovaa nomu Sesusi. Pamwe vokuetukalela komutwe, vapondola okutupopila otyipuka tyimwe, tyina tusoka ngoti katyikahi nawa. Mahi Siovaa waavela ovipuka oviwa vana vetavela. Oityi tupopila ngotyo? Siovaa oe wetyipopia, tupu tutyitalela kuetyi tyaendele na vakuetu. (Êx. 14:1-4; 2 Cró. 20:17) Sokolola konongeleka ombo. Onongeleka ombo, mambukukuatesako okutavela ehongolelo lya Huku pahetyino no komutwe wandyila. (Heb. 13:17) Ine ulinga ngotyo kumatili owoma otyitateka otyinene apa katutu matyiya. — Pro. 3:25.

12. Ngetyi tyipopia Luka 18:1-8 oñgeni ekolelo lielikuata nokukoleleya tyina tulinga onya?

¹² Sesusi ankho utyii okuti, okulingwa onya matyilolo ekolelo liovalongwa vae. Pahe opo evekuateseko okukoleleya, evepopila onthengele-popia tuvasa mu Luka. Sesusi wapopia onthengele-popia yomuhepe umwe ankho wenda apeho komukoyesi otyo ati, tetulula nouviuki omphela yange. Omukai oo ankho utyii okuti, ine utualako omphela yae maitetululwa. Tyilinga ovipuka, omukoyesi atetulula umwe omphela yae. Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti Siovaa utupu onya. Otyo Sesusi apopila okuti: “Okuti Huku kamalingi ouviuki ovaholovonwa vae vemuita otyitenya notyinthiki tyina apwa-elundo navo?” (Tanga Luka 18:1-8.) Tupu Sesusi apopi okuti: “Okuti tyina Omona womulume ameya mavasi ekolelo olio pano pohi?” Tyina tulingwa onya okukoleleya noupwa-lundo, tulekesa okuti tuna ekolelo liapama ngomuhepe oo. Tyina tuna ekolelo liapama, tuna onthumbi yokuti Siovaa metukuatesako umwe. Tupu tuesukisa okuhinangela okuti okulikuambela tyipondola okutukuatesako. Pamwe otyipuka omalikuambelo etu akumbululwa tyipondola okutuhuvisa unene, mokonda katutyikevelela.

13. Oñgeni okulikuambela tyakuatesileko ombunga imwe ankho ili nokulingwa onya?

¹³ Matulilongesa ongeleka ya umwe utiwa o Vero ukala ko República Democrática do Congo. Vero, nomulume wae uhembangi nomona wavo omukainthu womanima 15 vatundile apa vakala, mokonda ankho pena ovilwa. Etyi veli nokuenda, avehiki pomphangu imwe pena omafualali, avevetalameka, avevekuate, avati maveveipa. Etyi Vero ekahi nokulila omona wae ehimbika okulikuambelela peulu opo me yae atule omutima. Tyina elikuambela ankho uwana-wana vala enyina lya Huku Siovaa. Etyi amanuhula okulikuambela, onkhalamutwe womafualali, aimupulu okuti: “Kamukainthu ove, olie wekulongesa okulikuambela?” Ngwe ati: “Me oe wandongesa, mokuatalela kelikuambelo lili mo Mateusi 6:9-13.” Onkhalamutwe yomafualali  aiti: “Enda-po nawa novo tate yove, Siovaa Huku yove ekuyakulile!”

14. Ovipuka patyi vipondola okulola ekolelo lietu? Oityi tyipondola okutukuatesako?

¹⁴ Onongeleka ombu mbutulongesa okuti apeho tuesukisa okulikuambela. Mahi ine omalikuambelo etu kaakumbulililwe liwa? Linga ngomuhepe Sesusi apopia monthengele-popia yae, tualako okulikuambela nonthumbi yokuti Siovaa kamekuyeke-po, momuvo watyo Siovaa makumbulula omalikuambelo ove. Tualako okuita ku Siovaa ekuavele ononkhono mbae. (Fil. 4:13) Wahalimbueko okuti apa katutu, Siovaa mekekuyamba unene, ononkhumbi wali nambo kumekembuhinangaila vali. Tyina ukoleleya movitateka tyakuatesuako na Siovaa, tupu motyivili okukoleleya evi maviya komutwe. — 1 Pet. 1:6, 7.

15. Ngetyi tyipopia Mateusi 17:19, 20, ovitateka patyi ovalongwa va Sesusi vali navio?

¹⁵ Sesusi wapopilile ovalongwa vae, okuti tyina vena ovitateka ekolelo malivekuatesako. (Tanga Mateusi 17:19, 20.) Ovalongwa va Sesusi ankho vetyivila okutaata ovilulu movanthu mahi onthiki imwe avehetyivili. Oityi ankho tyakamba-po? Sesusi wapopia okuti ankho vesukisa vali ekolelo. Tupu Sesusi wevepopilile okuti ine vakala nekolelo liapama, mavetyivili okukoleleya ovitateka ovinene vikahi ngonomphunda! No onthue hono, tupondola okukoleleya ovitateka ovinene, vimoneka ngoti kavivilwa-le.

16. Oñgeni ekolelo liakuatesileko Geydi etyi omulume wae aipawa?

¹⁶ Tutalei ongeleka yomphange umwe utia o Geidy ukala ko Guatemala. Etyi veli nokutunda keliongiyo, omulume wae utiwa o Edi aipawa nonongangala. Oñgeni ekolelo liemukuatesileko motyitateka tyina? Ngwe wati: “Ame ndyilikuambela ku Siovaa, andyimupopila ovitateka viange, otyipuka otyo tyankhuatesako okutula omutima. Namona okuti Siovaa wankhuatesako pokati kombunga yange nomapanga ange mewaneno. Okuundapa unene movilinga vya Siovaa, tyinkhuatesako okuhasoko koluihamo lwange tupu ndyinkhuatesako okuhasukalala unene nonthiki yamuhuka. Etyi nalambela motyitateka otyo, namona okuti katyesukisile otyitateka patyi ndyipondola okukala natyo komutwe oku, mandyityivili okukoleleya mokonda Siovaa na Sesusi novakuatate meongano mavankhuatesako.”

17. Oityi tupondola okulinga tyina tuna ovitateka ovinene vikahi ngomphunda?

¹⁷ Okuti waihamenwa mokonda pena umwe wanyimisa? Ine otyo, linga ononkhono mbokutanga omahipululo Ombimbiliya ovanthu vatutilisilwe, upameke ekolelo liove nonthumbi yove metutilo. Okuti waihamenwe mokonda umwe mombunga yove wapolua mewaneno? Ine otyo, lilongesa nawa Ombimbiliya  opo utale okuti, Siovaa utuviyula tupu utuhole. Ovitateka viatyo aviho ukala navio vitala ngatyina omphitilo yokupameka ekolelo liove mu Huku. Povitateka likuambela ku Siovaa, omupopila oñgeni ulitehelela. Uhakale vala awike, kala na vakuenyi mewaneno. (Pro. 18:1) Linga ovipuka mavikukuatesako okukoleleya, namphila hamwe vimwe mavikusokesisa kotyitateka tyove. (Sal. 126:5, 6) Tualako okuenda komaliongiyo, no movilinga viokuivisa, nokutanga Ombimbiliya. Soka kovipuka oviwa Siovaa mekekulinga komutwe wandyila. Tyina wamamono okuti Siovaa ukahi nokukukuatesako, mokala nekolelo liapama.

18. Ine umona okuti utupu ekolelo liapama, oityi una okulinga?

¹⁸ Ine umona okuti ekolelo liove kaliapamene vali mokonda yovitateka wali navio, uhasoye. Pomuvo opo etyi wesukisa okulinga okupameka ekolelo liove. Upondola okuita “vali ekolelo” ngetyi tyalingile ovalongwa va Sesusi. (Luka 17:5) Tupu soka konongeleka tuelilongesa monthele ei, soka oñgeni Siovaa akuatesileko Miguel na Yurai. Likuambela ku Siovaa haunene umwe tyina una ovitateka ngetyi tyalingile omona wa Vero na Anel. Ngetyi tyalingile Geidy noñgonoka okuti Siovaa mekukuatesako pokati kombunga yove na vakuenyi mewaneno. Ine uyeka Siovaa ekukuateseko tyina una ovitateka, mokala nonthumbi yokuti movitateka maviya tupu mekukuatesako.

19. Onthumbi patyi Sesusi ankho ena? Iya onthue onthumbi patyi tuna okukala nayo?

¹⁹ Sesusi wapopile apa ovalongwa vae ankho vesukisa okupameka ekolelo liavo, mahi ankho utyii okuti Siovaa mevekuatesako movitateka aviho maviya komutwe. (Suau 14:1; 16:33) Tupu Sesusi ankho una onthumbi yokuti, ovanthu ovanyingi-nyingi, mavakahupa mononkhumbi ononene mokonda vena ekolelo liapama. (Ehol. 7:9, 14) Okuti no ove mokala povanthu ovo? Siovaa una okankhenda, mokonda yotyo upondola okukakala-po ine ulinga ononkhono mbokupameka ekolelo pehepano! — Heb. 10:39.