Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

KPAWA MI KWO

Asayu thelembe mandha mi kwo

Asayu thelembe mandha mi kwo

KINDE m’abino wotho ku yei para i die nam Mediteranea, anwang’u nia karaman the yeine utuc man pii ubino mondo lee i iye. I ng’eye yamu ma tek udok utuk iwi pii. Lworo maka man pi oro dupa arwo wang’ ma kwong’a. Anwang’ara i wang’ lembuno nenedi? Kewek akekor iwu lembene niai i there kite m’ecaku ko.

Kinde m’abino ku oro abiro, wakwo ku juruot fwa i ng’om mi Brésil

Junyola i ng’om mi Pays-Bas i oro 1948. Orone m’i ng’eye, wadok ku juruot fwa zoo i São Paulo, i Brésil. Jurunyodo para ubed ucidho nja i kanisa man i ng’ei cam mir uthieno, wabed wasomo Biblia. I oro 1959, waai kud i Brésil wadok i États-Unis, man kuca wawok wabedo i kama julwong’o Massachusetts.

Wegwa ubed utimo tic lee pi nigwoko juruot fwa ma watie dhanu abora i iye. Ebed etimo tic dupa i kind oro ma tung’ tung’, calu ve jaralwor ma wotho awotha, tic mi yiko ndaki man ebed etimo tic i kampuni mir aviyo (ndege). Juruot fwa zoo anyong’a unegogi kinde m’enwang’u tic mi wotho kud aviyo, pilembe tije ubed uketho wawotho i ng’om ma tung’ tung’.

Kinde m’abino i somo mi sekonder, abed apenjara nia ‘abitimo ang’o kan adongo?’ Ju moko m’i kind jurimba ging’iyo nicidho i somo mi iniversite, jumange ke ung’iyo nicidho i tic mir askari. Ento an, amaru ngo nicidho i tic mir askari pilembe an gira de amaru ngo ali man kiedolwiny. Pi niuro tic mir askarine, ang’iyo nia mito acidh asom iniversite. M’usagu zoo, abed amito akony dhanu, pilembe aparu nia eno biketho abinwang’u thelembe mandha i kwo para.

KWO PARA I SOMO MI INIVERSITE

Pi oro dupa, asayu ning’eyo thelembe mandha mi kwo

I iniversite, ponjo lembe iwi dhanu ma gikwo con (anthropologie) uwok utelo nen para lee, kum amaru ning’eyo kite ma kwo ucaku ko. Juponji mwa ubed uponjo iwa nia piny ulokere aloka man gibed giyero nia wayii ya etie lemandha. Ento ira lembe ma jubed jukorone moko ubed urombo ngo ku lemandha man ubed umito dhu juyiye ayiya kumeni ma ke lundo erombo ngo ku sians.

I somo, jubed juponjowa ngo ku cik mir ukungu m’uweco iwi lembe ma ber ku ma rac, ento jubed juweco akeca iwi lembe ma waromo timo kara wanwang’ adwogi ma ber i iniversite. Abed anwang’u anyong’a kinde ma watiye karacelo ku juwada i foc man tek amadhu yath ma merojo, re ebino ngo anyong’a mandha. Apenjara nia ‘nyo eni re m’utie andha thelembe mi kwo?’

Saa maeno, adok i adhura mi Boston man awok acaku somo iniversite kuca. Pi niculo somo para, i saa mi yom abed atimo tic moko man i nindo maeno re m’arombo ku Jumulembe pa Yehova wang’ ma kwong’a. Jaratic wada moko uweco kuda iwi lembila m’uweco iwi “nindo abiro” ma nwang’ere i buku pa Daniel thek 4, man ekoro ira nia wabekwo i nindo mi kajik ceng’. (Dan. 4:13-17) E pio pio anyang’ nia kan amedara ku wec kude man amaku lembene ni lemandha, eromo ketho aloko kit kwo para. Pieno, asayu yore zoo m’akoyara ko kude cen.

I iniversite awok amondo i kalasi ma copo ketho abedo ayika nicikonyo dhanu i Amerika ma yo piny. Aparu nia konyo dhanu mange copo ketho anwang’u thelembe mandha i kwo para. Re i ng’eye, adog anwang’u nia lembuno de umiyo ngo thelembe mandha i kwo para. E cwinya utur, man aweko iniversite i diere pa oro.

SAYUSAC PARA IWI THELEMBE MI KWO UMEDERE KADOK KUD I NG’OM MA BOR

I oro 1970, adok i Amsterdam i Pays-bas pi nicitimo tic mi wotho kud aviyo calu ma baba de ubed utimo. Tic maeno ubed uketho awotho lee i ng’om ma tung’ tung’, calu ve i Afrika, i Amerika, i Europe, man i Azia. Anwang’u nia i ng’om ceke m’abed awotho i iye, peko ma dongo utiye i igi, man ubenen nia ng’atu moko acel de mbe ma copo daru pekonegi. Re asu abino kud ava mi timo gin ma ber i kwo para, e adok i États-Unis man awok amondo kendo i iniversite ma rom i Boston.

Ento adok anwang’u nia somo mi iniversite de ubekonya ngo ninwang’u wang’ penji m’abesayu pi kwo. Calu m’ang’eyo ngo gin m’ukwayu atim, agam akwayu kony i bang’ japonji mwa moko acel. Re lembe m’uwang’u iya utie nia edwoko ira kumae: “Dong’ ke isendiri ke pirang’o, wek somone do!” Kinde m’eyero ira lembuno ci, aweko iniversite mi magwei.

Re asu anwang’u ngo thelembe mandha mi kwo, uketho adikara kud ungu moko ma lembakeca migi ubino niketho kwiyocwiny man ninyutho mer. An ku jurimba wamaku mutukari kud i États-Unis man wacidho nitundo i Acapulco, i Mexique. Wabed wakwo kud udul aradu moko ma kwo migi ubino nen nia umbe ku peko man m’umbe lworo. Ento nikwo kugi uketho anyang’ pio nia kit kwo migi umbe ku thelembe mandha man ma romo miyo ngo anyong’a magalu. Ju ma pol m’i kindgi ubino ngo dhanu ma cuu man m’atira.

SAYUSAC PARA UMEDERE KADOK KUD I YEI IWI NAM

Ku jarimba moko, asayu cula moko ma calu paradizo

Lembe m’abed aparu nia abitimo kan adongo, udwogo kendo i paru para. Amito abed awoth iwi nam ku yei, ungo nibedo ng’atu m’uringe aringa, ento jaditne. Yo acel m’acopo timo ko lembuno utie ning’iewo yei para gira. Calu ma jarimba moko ma nyinge Tom de ubino ku paru ma rom, wakude wang’iyo nia mito wawoth ku yei kaka ma tung’ tung’ i wang’ ng’om. Amito acidh anwang’ cula ma beco m’ubedo ve paradizo, kaka m’acopo bedo iye agonya ku cik mi dhanu.

Waku Tom wacidho i Arenys de Mar, ceng’ini ku Barcelone i ng’om mi Espagne. Kuca wawok wang’iewo yei mi metre 9.4 ma nyinge Llygra. Wadok waguro ko yei moko ma nyanok kara ukonywa wabed wawoth ma ber iwi nam. Ka waneno nia wacopo tundo ngo pio kaka ma wacidho i iye, wawodho moter mi yeine cen, man waketho pii ma mandha lee kakare. Wabedo ku ngai ario mi metre 5 kara ubed ukonywa wawoth ma ber ku yei i dhu wat ma thindho thindho. I ng’eye, wacoko woth ku yei pi nicidho i cula mi Seychelles, mir océan Indien. Lembakeca mwa ubino nia wawoth i dhu nam mir Afrika ma yo reto, man i kum cap de Bonne-Espérance i Afrique du Sud. Wabed watiyo ku nyikaluku, ku cal ng’om man buku pi nikonyowa wang’ey kaka ma wan’i iye. Lembe mi zungo utie nia wabed wang’eyo tap kaka ma wabenwang’ara i iye.

I ng’eye pio pio wanyang’ nia yei mwa mi bau ma dong’ utii, copo wotho ngo ma ber iwi océan. Pi saa acel, pii ma romo litre 22 ubed umondo iwa i yei. Calu m’alar anyutho i acaki mi thiwiwec maeni, kinde ma yamu ma tek utuk i wiwa lworo maka, man wang’ ma kwong’a pi oro dupa, arwo i bang’ Mungu, ang’olo ire nia tek waboth, abitimo tego ning’eye. Kinde ma yamu ucungo, awil ungo ku lembang’ola m’atimo.

Acaku nisomo Biblia ma fodi wan’i wi pii. Kepar kite m’icopo winjiri ko ma ber, kinde m’ibedo i die nam mi Mediteranea, ibeneno rec ubekwang’, rec ma dongo, man weng’i ujik, piny ceke ubedo mbwang’! Kud uthieno iya ubed uwang’ lii nineno nyikaluku m’umoyere i kor polo, m’ubenyutho nia andha Mungu ubedieng’ pi dhanu.

Yenga moko i ng’eye, wating’o woth wacidho i dhu wat mir Alicante, i Espagne. Kuca wawok waketho yei mwa i lwor kara wang’iew mange ma cuu. Ebino lembe ma yot ungo ninwang’u ng’atu m’ung’iew yeine, pilembe nwang’u dong’ etii, ebecwir man moterne de ubino mbe. Re eno ubino ira saa ma ber mi somo Biblia.

Kinde m’abemedara ku somo Biblia, acaku nwang’u nia etie buku ma cuu ma copo konyowa nikwo ma ber. Iya uwang’ pi lembe ma Biblia uyero ngbeng’ kamaleng’ iwi leng’o man iwi kurajo. Apenjara nia pirang’o dhanu dupa, uketho i iye an de, bewacu nia gi Jukristu, re gitiyo ngo ku lembe ma Biblia ubeyero?

Amaku yub ma dit pi niyiko kwo para ubed ma leng’, e aweko nitiyo ku yath ma merojo. Aparu nia dhanu moko copo bedo nuti ma gibekwo nimakere ku cik mi kurajo mi Biblia man amito anwang’ kakagi. Pi wang’ mir arionde, arwo i bang’ Mungu kara ekonya anwang’ dhanune.

SAYUSAC PARA PI NINWANG’U DINI MANDHA

Akeco nia mito akeng’ey diniman acel acel kan anen nia dini mandha tie ma kani. Kinde m’abewotho kud i kind adhura mi Alicante, awotho neno ot kanisa dupa. Re calu ma pol m’i kindgi ubino kud ayi gin m’acwiya i igi, e anyang’ wang’ acel nia gicopo bedo ngo dini mandha.

Nindo moko ceng’ yenga ku reto, acidh abedo i kor got, kara anen dhu wat m’umoyere ma ber. Abino somo buku pa Yakobo 2:1-5 m’uweco iwi akoyakoya m’umito ngo junyuthi ni ng’atini pilembe nia e jalonyo. Kinde m’abedok i bang’ yei mwa, awok aneno ot moko ma jukiewo i thiwi dhugolane nia “Ot Ker mi Jumulembe pa Yehova.”

Ayero nia, ‘bo akemulo i jugini kan akenen gin ma gicopo yero.’ E amondo i Ot Kerne ma tienda nanu, ku yir tika m’uyung’ini, man ku bongu m’uyec. Juwok jujola man jutera acidh abedo i ng’et nyamego moko m’uteng’ini m’uwotho konya niyabu Biblia. I ng’ei coko, iya wang’ nineno anyong’a ma dhanu dupa ubin umotha ko. Umego acel m’i kindgi ulwong’a nia wacidh i pacu pare kara wawec ma ber, ento calu ma fodi adaru ngo nisomo Biblia, adwoko ire nia, “abinyutho iri nindo m’abibedo ayika i iye.” Re i nindo maeno abed acidho i coko ceke.

I ng’ei yenga dupa, acidho i bang’ umegone, man ewok edwoko wang’ penji para ceke ku Biblia. I yengane m’ulubo, emiyo ira sakoc ku bongu ma beco bik i iye. Eyero ira nia won bongu eca n’i kol, jutwiye pilembe ebino woro cik m’i Biblia m’uwacu nia ng’atuman umar wadi, man nia mito ngo judikiri i lwiny kadok nyanok de. (Isa. 2:4; Yoh. 13:34, 35) Cwinya udoko tek nia adaru nwang’u gin m’abino sayu, niwacu dhanu ma gibetiyo ku cik mi Biblia m’uweco iwi woro cik ma leng’ mi kurajo! Kawoni dong’ lembakeca para utie ngo nisayu cula ma calu ve paradizo, ento niponjo Biblia man ninyang’ i iye i thuthne. E aloko adok i Pays-bas.

KINDE M’ABINO SAYU TIC

Pi nitundo i adhura mi Groningen i Pays-bas, wawotho pi nindo ang’wen. Awok acaku sayu tic kara ukonya nipong’o yeny para. Kinde m’akwayu tic i bang’ won dukani moko mi bau, ng’atune umiyo ira karatasi m’apong’ wiye ma penji dupa i iye. Acel m’i kind penjine upenjo pi dini para. E akiewo nia atie, “Jamulembe pa Yehova.” Kinde m’esome, aneno wang’e lokere. Ewacu ira kumae, “ber, abilwong’i.” Re edok elwong’a de ngo.

Kinde m’atundo i bang’ won dukani mange, awok apenje ka nyo etie ku yeny pa jaratic. Ekwayu nia akenyuth diplom para man karatasi m’unyutho pi tic m’alar atimo i wang’e. Akoro ire nia abed aguro yei mi bau. Lembe m’uwang’u iya ubino kinde m’ewacu ira nia, “icopo caku tic peri reto ma tin, re cik utie acel kende. Amito ngo itim lembe ma rac i dukani para, pilembe atie Jamulembe pa Yehova man aworo cik mir ukungu mi Biblia.” Anyong’a nega man adwoko ire kumae: “An de atie Jamulembe pa Yehova!” Eyero ira nia, “abicaku ponjo kudi Biblia!” M’umbe jiji, eyoro lembuno pi yuk wiya man yir tika m’uyung’ini. Ajolo lembene kud anyong’a. E anyang’ nia Yehova re m’ubino dwoko wang’ rwo para, uketho won dukani ma kwong’a udok ulwong’a ngo. (Zab. 37:4) Atimo tic i dukani p’umego eno pi oro acel. Saa maeno eponjo Biblia kuda, e i ng’eye i dwi mi kwong’o oro 1974 alimo batizo.

ENI KAN AFOY NWANG’U THELEMBE MI KWO!

Dwi acel i ng’eye, acaku tic pa jayab yo m’umiyo ira anyong’a ma lee. I dwine m’ulubo ke, adok i Amsterdam pi nicikonyo ungu moko ma nyen ma timo coko i dhok mi Espagnole. Abino kud anyong’a lee nitelo wi ponji mi Biblia i dhok mi Espagnole ku mi Portugais! Man i dwi mir 5, 1975 lundo, anwang’u rwom mi timo calu jayab yo ma segi.

Nindo moko, nyamego moko ma nyinge Ineke ma de utie jayab yo ma segi, gibino i coko mwa mi dhok mi Espagnole, karacelo ku nyaku moko mi Bolivie m’eponjo kude Biblia kara eng’ey umego ku nyimego. Waku nyamego Ineke wacaku kiewo barua i kindwa kara wang’eyara. I ng’eye wanwang’u nia watie ku lembakeca ma rom. E i oro 1976 wagamara, man wamedara ku tic pa jayab yo ma segi nitundo i oro 1982, ma tie oro ma julwong’owa i iye i somo mi Gilead, i kalasine mi 73. Ebedo iwa lembe mir anyong’a ma dit nineno nia juorowa yo nyangu mir Afrika, i Mombasa i ng’om mi Kenya, ka ma watimo i iye pi oro 5! I oro 1987 ke, juorowa i Tanzania, ng’om ma judok juyiyo nia jurwei lembanyong’a i iye. Watimo tic keca pi oro 26 i wang’ nidok kendo i Kenya.

Nikonyo dhanu mi ng’om mir Afrika ma yo nyangu ung’ey lemandha mi Biblia, umiyo iwa anyong’a lee i kwo mwa waku min ot para

Nikonyo dhanu ma mol m’ubeponjo lemandha mi Biblia, umiyo iwa thelembe mandha mi kwo. Ku lapor, ng’atu ma kwong’a m’aponjo kude Biblia i Mombasa, ubino ng’atu m’anwang’u kinde m’aberweyo lembanyong’a ka ma dhanu bepong’ i iye. Kinde m’amiyo ire gazeti ario, ewacu nia, “kan adaru somogi ke atim ang’o i ng’eye?” Yenga m’ing’eye wacaku ponjo kude Biblia ku buku Vous pouvez vivre éternellement sur une terre qui deviendra un paradis, m’ugam uwok i dhok mi Swahili. Elimo batizo oro acel i ng’eye man edoko jayab yo ma nja. Niai eca, en ku min ot pare gikonyo kago dhanu 100 m’uthiero kwo migi ni Yehova man m’ulimo batizo.

Wakud Ineke waneno kite ma Yehova ubekonyo ko dhanu pare kara gikwo ma ber

Kinde m’anyang’ wang’ ma kwong’a i thelembe mi kwo, awinjara ve jakuloka ma wotho awotha, m’uwok unwang’u kidi ma segi ma pire tek man emito ngo eweke. (Mat. 13:45, 46) Amito atii ku kwo para pi nikonyo dhanu mange de, kara ginwang’ thelembe m’anzilo mi kwo. An ku min ot para, waneno ku wang’wa kite ma Yehova ubekonyo ko dhanu pare kara gikwo ma ber.