Skip to content

Al lo konteni

BIOGRAFI

Mon ti anvi annan en lavi ki fer sans

Mon ti anvi annan en lavi ki fer sans

MON ti dan en bato dan Lanmer Mediterane, ler mon ti realize ki i ti annan en trou dan mon bato. Mon ti vreman sirprann parski mon bato ti pe pran en kantite delo. Apre, i ti annan en tanpet. Mon ti per e pour premye fwa apre en kantite lannen, mon ti priye. Ki mannyer mon ti’n ariv dan sa sityasyon? Les mon rakont ou konsernan mon lavi.

Ler mon ti annan set an, mwan ek mon fanmir ti reste Brezil

Mon ti ne an 1948, Pei Ba. Son lannen answit, mon fanmir ti al reste São Paulo, Brezil. Mon paran ti al lanmes regilyerman e nou ti souvan lir Labib ansanm apre repa. An 1959, nou ti kit Brezil e al Leta-z-ini. Nou ti al reste Massachusetts.

I ti annan wit nou dan nou fanmir e mon papa ti travay dir pour pran swen avek nou. I ti travay konman en traveling salesman, en travayer konstriksyon e pour en lakonpannyen avyon. Tou dimoun dan fanmir ti kontan ler i ti travay pour sa lakonpannyen avyon parski nou ti kapab vwayaz en kantite.

Ler mon ti segonder, mon ti souvan demann mon lekor: ‘Ki mon pou vini ler mon gran?’ Serten mon bann zanmi ti swazir pour al liniversite e lezot ti deside pour al dan larme. Me mon pa ti anvi al dan larme parski mon pa ti kontan dispit e mon ti vreman pa anvi lager. Mon ti deside pour al liniversite pour mwan pa al dan larme. Me mon ti pli anvi ed dimoun parski mon ti krwar ki sa ti pou fer mon annan en lavi ki fer sans.

LER MON TI DAN LINIVERSITE

Pour plizyer lannen, mon’n anvi en lavi ki fer sans

Ler mon ti liniversite, mon ti anvi etidye anthropology parski mon ti anvi konnen ki mannyer lavi ti konmanse. Nou ti aprann konsernan evolisyon e bann ansenyan ti ekspekte ki nou krwar ki lavi in vin par evolisyon. Me serten leksplikasyon pa ti lozik e sa bann ansenyan ti ekspekte ki mon krwar dan sa bann leksplikasyon san okenn laprev.

Dan bann laklas ki mon ti asiste, nou pa ti ganny ansennyen bann bon prensip konsernan sa ki byen ek sa ki mal. O kontrer, nou ti ganny ansennyen pour fer tou sa ki nou kapab pour ganny bann bon rezilta. Ler mon ti pas letan avek mon bann zanmi dan bann parti e ler mon ti servi drog, mon santi mwan zwaye. Me sa lazwa pa ti dire. Mon ti mazinen: ‘Eski sanmenm sa en lavi ki fer sans?’

Antretan, mon ti al reste Boston e mon ti al liniversite laba. Mon ti travay pandan vakans pour pey pour mon lekol. Dan sa travay, mon ti zwenn en Temwen Zeova pour premye fwa. I ti koz avek mwan lo sa profesi konsernan sa “set letan” ki dan Danyel sapit 4. (Dan. 4:13-17, NWT) I ti eksplik mwan ki nou ti pe viv dan bann dernyen zour. Mon ti vitman realize ki si mon kontinyen koz avek li konsernan Labib e krwar sa ki mon ti pe aprann, mon ti pou bezwen fer sanzman dan mon lavi. Alor mon ti fer tou sa ki mon kapab pour pa koz avek li.

Dan liniversite, mon ti swazir bann leson ki ti pou prepar mwan pour fer travay volonter Sid Lanmerik. Mon ti krwar ki si mon ti fer bann bon keksoz pour ed lezot, sa ti pou fer mwan annan en lavi ki fer sans. Me apre mon ti realize ki sa osi pa ti ed mwan annan en lavi ki fer sans. Mon ti dezapwente e a lafen trimes, mon ti kit liniversite.

MON TI AL DAN LEZOT PEI

An Me 1970, mon ti al reste Amsterdam, Pei Ba pour travay avek menm lakonpannyen avyon ki mon papa ti travay avek. Sa travay ti fer mwan vwayaz en kantite e vizit bann pei dan Lafrik, dan Nor ek Sid Lanmerik, Lerop ek Lazi. I pa ti pran mwan bokou letan pour realize ki nenport pei ki mon ti ale, zot tou zot ti annan bann gro problenm e personn pa ti kapab rezourd sa bann problenm. Mon ti ankor anvi fer en keksoz enportan dan mon lavi. Alor mon ti deside pour retourn Leta-z-ini e etidye dan sa menm liniversite Boston.

Mon ti vitman realize ki sa bann leson liniversite pa ti pe ed mwan trouv larepons pour bann kestyon ki mon ti annan konsernan lavi. Mon pa ti konnen ki pour fer alor mon ti demann konsey avek enn mon bann profeser. Mon ti sirprann ler i ti dir: “Akoz ou kontinyen etidye? Ou devret kit liniversite.” I pa ti bezwen dir mwan de fwa. Mon ti kit liniversite e mon pa ti zanmen retournen.

Mon ti ankor santi ki mon lavi pa ti fer sans. Alor, mon ti zwenn the flower-power generation, en group ki pa ti viv parey lezot dimoun dan lasosyete e ki ti promot lape ek lanmour. Mwan ansanm ek detrwa zanmi ti vwayaze sorti Boston ziska Acapulco, Meksiko. Nou ti reste avek bann hippies, e i paret ki zot ti napa okenn problenm ouswa traka. Me ler mon ti pe reste avek zot, mon ti vwar ki zot ti napa en bi e zot pa ti vreman ere. Mon ti vwar ki en kantite sa bann dimoun pa ti onnet e zot pa ti fidel.

NOU ASTE EN BATO

Mwan ek mon zanmi ti pe rod en zoli zil tropik

Pandan sa letan, mon ti konmans mazin lo en keksoz ki mon ti anvi fer ler mon ti ankor zanfan. Mon ti anvi vwayaze lo lanmer, pa konman en senp maren me konman en kaptenn. Sel fason ki mon ti pou kapab fer sa, i si mon ti annan mon prop bato. Mon ti annan en zanmi ki ti apel Tom e li osi i ti anvi menm keksoz. Alor, nou ti deside pour vwayaz otour lemonn ansanm. Mon ti anvi trouv en zoli zil tropik, kot mon pa ti pou bezwen viv parey lezot dimoun dan lasosyete.

Nou de Tom, nou ti al Arenys de Mar, en landrwa ki pa ti lwen avek Barcelona, Lespanny. Ler nou ti ariv laba, nou ti aste en bato ki ti 9.4 met, ki ti apel Llygra. Nou ti konmans repar sa pti bato pour nou kapab vwayaz lo lanmer sen e sof. Vi ki nou pa ti pe degaze pour ariv kot nou destinasyon, nou ti tir masin sa bato e servi sa lespas pour met plis delo pour nou bwar. Nou ti aste de pagay 5 met longer pour servi ler nou kot bann pti lasose. Finalman, nou ti konmans nou vwayaz pour al Sesel, ki dan Losean Endyen. Nou ti pe plàn pour navig tou dilon lakot was Lafrik e pas par Cape of Good Hope, Sidafrik. Nou ti get zetwal, servi serten map, liv e bann lenstriman pour ed nou navige. Mon ti sirprann, lefet ki nou ti kapab konn egzakteman kote nou ete.

I pa ti pran bokou letan pour nou realize ki nou pa ti pou kapab kontiny nou vwayaz dan sa vye bato. I ti pe pran apepre 22 lit delo par erdtan! Parey mon ti’n mansyonnen dan lentrodiksyon, pandan en tanpet, mon ti per e pour premye fwa apre en kantite lannen, mon ti priye. Mon ti promet Bondye ki si nou sirviv, mon pou esey aprann konn li. Sa tanpet ti pase e mon ti gard mon promes.

Ler nou ti lo lanmer, mon ti konmans lir Labib. Zis mazinen ki kantite i ti gou pour asiz lo mon bato dan milye Lanmer Mediterane, lwen avek later e mon ti kapab vwar diferan kalite pwason e get lo lorizon. Pandan lannwit, mon ti enpresyonnen avek lakantite zetwal ki mon ti vwar e mon ti pli asire ki i annan en Bondye ki enterese avek bann imen.

Apre enn de semenn lo lanmer, nou ti ariv dan por Alicante, Lespanny, kot nou ti esey vann nou bato pour aste enn ki pli bon. I pa ti fasil pour trouv en dimoun pour aste en vye bato ki ti napa masin e ki ti pran delo. Me sa ti en bon moman pour mwan lir mon Labib.

Pli mon ti lir Labib, pli mon ti realize ki Labib i annan bann lenstriksyon ki kapab ed nou annan lazwa dan lavi. Mon ti enpresyonnen avek lafason ki Labib ti fer kler ki nou bezwen viv en lavi ki prop moralman. Mon ti osi demann mon lekor akoz ki mwan e en kantite dimoun, nou dir ki nou Kretyen me nou pa fer sa ki Labib i dir.

Mon ti determinen pour fer bann sanzman dan mon lavi, alor mon ti aret servi drog. Mon ti mazinen ki i bezwen annan dimoun ki obei sa ki Labib i dir e mon ti anvi zwenn zot. Mon ti priy Bondye pour en dezyenm fwa e mon ti demann li pour ed mwan trouv sa bann dimoun.

MON TI PE ROD SA VRE LARELIZYON

Pour mwan, i ti paret fer sans pour egzamin sak larelizyon enn par enn ziska ki mon trouv sa vre larelizyon. Ler mon ti pe marse lo semen Alicante, mon ti vwar en kantite legliz. Me mon ti konnen ki sa bann legliz ti napa nanryen pour fer avek sa vre larelizyon parski laplipar ti annan stati lo la.

En dimans apremidi ler mon ti lo montanny, mon ti lir Zak 2:1-5, ki dir ki i mal pour fer lapreferans pour en dimoun akoz i ris. Lo sa montanny, mon ti kapab vwar por. Ler mon ti pe retourn kot nou bato, mon ti pas o bor en landrwa ki ti paret kot dimoun i fer lanmes e i ti annan en siny par lao laport. Sa siny ti dir: “Lasal Rwayonm Temwen Zeova.”

Mon ti mazinen, ‘Mon devret teste sa bann dimoun e vwar ki mannyer zot resevwar mwan.’ Alor, mon ti antre dan Lasal Rwayonm nipye, avek en labarb e dan en kannson desire. En msye ti fer mwan asiz o bor en madanm aze. Sa madanm ti zantiman ed mwan pour trouv bann verse Labib ki sa orater ti pe dir. Apre sa renyon, mon ti sirprann parski sa bann dimoun ti zantiy e en kantite ti vin akeyir mwan. En msye ti envit mwan kot son lakour pour koz konsernan Labib me vi ki mon pa ti ankor fini lir Labib, mon ti dir li: “Mon pou les ou konnen ler mon pare.” Antretan, mon ti konmans asiste tou bann renyon.

Detrwa semenn pli tar, mon ti vizit sa msye kot son lakour e i ti reponn mon bann kestyon konsernan Labib. En semenn pli tar, i ti donn mwan en sak ki ti annan bann zoli lenz ladan. Sa msye ti dir mwan ki sa bann lenz ti pour en dimoun ki dan prizon parski i’n obei sa lord ki Labib i donnen pour kontan kanmarad e pour pa aprann lager. (Iza. 2:4, NWT; Zan 13:34, 35) Sa ti fer mwan asire ki mon ti’n trouv sa ki mon ti pe rode, setadir bann dimoun ki obei sa ki Labib i dir konsernan viv en lavi ki prop moralman. Mon ti nepli anvi trouv en zoli zil tropik me mon ti anvi etidye Labib e vreman konpran li. Alor, mon ti retourn Pei Ba.

MON TI PE ROD EN TRAVAY

I ti pran kat zour pour mwan ariv dan lavil Groningen, Pei Ba. Laba, mon ti bezwen rod en travay. Mon ti rod travay kot en laboutik sarpantye e mon ti bezwen ranpli en form. Sa form ti annan diferan kestyon e enn sa bann kestyon ti demann konsernan mon larelizyon e mon ti ekri, “Temwen Zeova.” Ler sa met laboutik ti lir sa form, son figir ti sanze. I ti dir: “Mon pou telefonn ou.” Me i pa ti zanmen telefonn mwan.

Mon ti al kot en lot laboutik sarpantye e mon ti demann son met si i bezwen led. I ti demann mwan bann sertifika lekol ek bann let referans. Mon ti eksplik sa msye ki mon ti repar en bato. I ti dir: “Ou kapab konmans apremidi. Me mon pa anvi okenn problenm dan mon laboutik parski mon en Temwen Zeova e mon obei bann prensip ki dan Labib.” Mon ti sirprann e mon ti dir: “Mon osi mon en Temwen Zeova!” I ti konnen ki mon pa en Temwen Zeova parski mon seve ti long e mon ti annan en labarb. Alor, i ti dir: “Mon pou fer letid Labib avek ou.” Mon ti kontan pour etidye Labib avek li. Sa ti fer mwan konpran akoz lezot sarpantye pa ti zanmen telefonn mwan. Zeova ti pe reponn mon lapriyer. (Ps. 37:4, NWT) Mon ti travay avek sa frer pour enn an. Pandan sa letan, mon ti etidye Labib avek li e mon ti batize an Zanvye 1974.

FINALMAN, MON TI ANNAN EN LAVI KI FER SANS!

En mwan pli tar, mon ti konmans fer pionye. Mon ti vreman zwaye. Son mwan answit, mon ti al reste Amsterdam pour siport en nouvo group ki koz Espanyol. Mon ti vreman kontan pour kondwir letid Labib an Espanyol ek Portige! An Me 1975, mon ti ganny sa privilez pour servi konman pionye spesyal.

En zour, en pionye spesyal ki apel Ineke ti asiste nou renyon an Espanyol pour entrodwir son etidyan Labib, ki ti sorti Bolivi avek bann frer ek ser ki koz Espanyol. Mwan ek Ineke ti deside pour konn kanmarad. Nou ti fer sa atraver let e nou ti vitman realize ki nou annan menm lobzektif. Nou ti marye an 1976 e nou ti kontinyen servi konman pionye spesyal ziska 1982, ler nou ti ganny envite pour asiste swasanntrezyenm laklas Gilead. Nou ti vreman sirprann e kontan pour ganny anvoye dan les Lafrik e pour 5 an, nou ti servi Mombasa, Kenya! An 1987, nou ti ganny anvoye Latanzani, kot predikasyon ti nepli anba restriksyon. Nou ti reste laba pour 26 an avan ki nou retourn Kenya.

Mwan ek mon madanm, nou’n ganny bokou lazwa ler nou’n ed bann dimoun dan les Lafrik pour konn bann laverite ki dan Labib

Ler nou ed bann dimoun ki annan limilite pour konn laverite ki dan Labib, sa i fer ki nou lavi i fer sans. Par egzanp, ler nou ti Mombasa, mon premye etidyan Labib ti en msye ki mon ti zwenn ler mon ti pe fer temwannyaz an piblik. Apre ki mon ti’n donn sa msye de magazin, i ti dir: “Si mon fini lir sa, ki mon pou fer apre?” Son semenn answit, nou ti konmans letid Labib dan liv You Can Live Forever in Paradise on Earth, ki ti’n fek ganny pibliye an Swayli. Sa msye ti batize enn an pli tar e i servi konman pionye ordiner. Depi sa letan, li ek son madanm in ed apepre 100 dimoun pour dedye zot lavi avek Zeova e batize.

Mwan ek Ineke, nou’n vwar lafason ki Zeova i beni son bann serviter avek en lavi ki fer sans

Ler mon ti fek konpran rezon ki nou lo later, mon ti santi parey sa marsan ki ti vwar en perl presye e ki pa ti oule perdi sa perl. (Mat. 13:45, 46) Mon ti anvi pas tou mon letan pour ed lezot konn vre bi lavi. Mwan ek mon madanm, nou’n vwar pour nou menm ki Zeova i ed son pep pour viv en lavi ki fer sans.