Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

ENGANI Y’AKALAMO K’ABANTU

Naliri Nalonza Akalamo Kagwerhe Omuhigo

Naliri Nalonza Akalamo Kagwerhe Omuhigo

Amango naliri nabalama omu Nyanja ye Méditerranée hale bwenene n’eshi, nasomerwa amango mbonaga chirhule chingana gurhe chaliri omu chombo chani na menji mangana gurhe maliri majamo. Enyuma w’aho echiyaga chayinja. Nayubaha na nasalira, bobwali b’oburhanzi nasalira mu myaka minene. Muleke mbashambalire oku kalamo kani na bulagurhe naliri mw’echola chombo.

Amango naligwerhe myaka mushanvu, nyono n’omulala gwerhu rhwahamira omu Brezile

Naburhwaga omu Pays-Bas omu mwaka gwa 1948. Omu mwaka gwakulikiragaho, omulala gwerhu gwa hamira omu São Paulo, omu Brezile. Abazere bani bakazaga zigana kuja oku kanisa n’omulala gwerhu gwakazaga zigana kusoma e Biblia haguma egolo enyuma y’okulya. Omu mwaka gwa 1959, rhwashuba kuhama, lero rhwaja omu États-Unis, rhwajilama omu provense ye Massachusetts.

Darha aliri akola bwenene y’ashishikala omulala gwerhu gwa bantu munane. Aliri akola bwenene omu kubalama omu nyanja, akasi k’okutengeneza amabarabara, n’okukola omu kompanyi y’okubalamisa abantu omu bihugo binene kugerera enviyo. Abantu boshi b’omulala gwerhu balisimire bwenene amango apata akasi k’okubalamisa abantu omu nviyo, bulala echola chakarhurhabere rhuyinje rhwabalama bwenene.

Amango naliri oku masomo m’esegondere, naliri nawaza ntya buli mango, ‘Bichi nji najira omu kalamo amango nakula?’ Baguma omu bera bani bachishoga kuja oku iniversite, n’abandi baja omu kasi k’echisoda. Aliko nyono, ntali lonzeze kuja omu kasi k’echisoda bulala ntakazaga kusima kurhongana ntanakazaga lonza kulwa n’abantu. Narhola omuhigo g’okuja oku iniversite yi ntaja omu chisoda. Aliko kuleka ebindi byoshi, nalilonzeze kurhabala abantu bulala naliri nawaza ok’okujira ntyo kwakarhumire nagwarha akalamo kagwerhe omuhigo.

AKALAMO K’OKU INIVERSITE

Mu myaka minene, nalonzeze akalamo kagwerhe omuhigo

Oku iniversite, nasima e anthropologie (esiyanse eyigiriza byoshi bilolere omuntu) bulala nalisimire menye gurhe akalamo karhonderaga. Rhwaliri rhwayigirizwa empindamuko, k’okuderha, oku akalamo kahwanzaga omu bintu byagendereraga kuchihindamula, n’abalimu balilonzeze rhuyemere ok’obola buli bukweri. Aliko nyono nalibwene oku amafasiriyo maguma marhalifarhene n’obwenge byanalimpemere mayemere konyine buzira mpanvu.

Omu masomo rhurhaliri rhwayigirizwa oku bilolere akanuni k’ebibi n’ebinja. Aliko, rhwaliri rhwayigirizwa konyine okuntu rhwakapata halama zinene oku iniversite. Naliyunvirhe ingwerhe obusime amango naliri nageza akasanzi haguma n’abera omu mafete n’amango naliri nakolesa amafumu m’okulalusya, aliko obola busime burhagendereraga. Naliri nachibaza, ‘K’akala k’alamo kweri kagwerhe omuhigo?’

Mw’amola mango rhwahamira omu vile ye Boston na nachiyandikisa oku iniversite eyola munda. Yi ngala kuchilipira amasomo, nayinja nakola amango rhurhaliri rhwaja oku masomo, n’akw’akola kasi kunabugananaga na Muhamirizi muguma wa Yehova ob’oburhanzi. Oyola mulume rhwaliri rhwakola naye, ambwira oku bilolere obulebi bwa “maboso mushanvu” buli omu sura ya 4 y’echitabu cha Daniyeli, n’okunfasiriya oku rhulamire omu chihe chizinda. (Da. 4:13-17) Ntalegamaga kurhegera oku nka genderera kuganira naye oku bilolere e Biblia na nkayemera ebi naliri nayigirizwa, byakampemere mpindamule akalamo kani. Bobola, nayinja najira okwani koshi nakagala mpu yi muyaka.

Oku iniversite, nasoma amasomo makantabere kuchirheganya kujikola akasi k’okuchihana omu Afrique du Sud. Naliri nawaza oku akola kasi k’okujirira ebinja abakenere oburhabale kwakantabere ngwarhe akalamo kagwerhe omuhigo. Aliko buzinda narhegera oku chiro nakola akola kasi karhakarhumire nagwarha akalamo kagwerhe omuhigo. Navunika omurhima na naleka kusoma e iniversite enyuma y’okusoma myezi ndarhu.

NGENDERERE KULONZA AKALAMO KAGWERHE OMUHIGO OMU BIHUGO BYA HALE

Omu mwezi gwa 5 mwaka gwa 1970, nahamira omu vile ye Amsterdam, omu Pays-Bas, nji kukola omu kompanyi y’enviyo eyi darha naye aliri akolamo. Akola kasi kalintabere kubalama bwenene, omu kulambagirira bihugo by’omu Afrike, Amerike, Bulaya, n’omu Asie. Harhalegamaga narhegera oku mu buli chihugo choshi-choshi nalambagirire, byoshi bigwerhe ebibazo bikomere na ntachiguma mubyo chagalire kubimala. Nalichigwerhe enyorha y’okujira echintu k’amaro omu kalamo. Bobola, narhola omuhigo g’okugaluka omu Etats-Unis n’okushuba kuchiyandikisa oku universite y’en’eyola y’omu Boston.

Aliko ntalegamaga kubona oku amasomo me iniversite marhaliri mantabala mpate chiro echishubizo n’echiguma oku bibazo byani bilolere akalamo. Ntalimenyere bichi nakajira, bobola nahema profesere we anthropologie ehano. Ansomeza amango aderha ntya: “Bichi birhumire wagenderera kusoma? Baaga walekera amasomo ahola.” Ntalingaga ashube aderhe kabiri. Navanaleka amasomo me iniversite ntanachigalukagako haba nakatyu.

Bulala nalichigenderere kubona oku akalamo kani karhagwerhe muhigo, nachiheba omu chigusho ch’abantu barhaliri bakenga esheriya z’ahabalamire banaliri babonekana nka bali bantu basima omurhula banazigira abandi. Nyono na bera baguma, abanyere n’abarhabana, rhwabalama kurhenga omu États-Unis n’okuja omu vile ye Acapulco, omu Mexique. Rhwalilamire n’abantu barhalikengere amarhegeko banalibokene nk’abalamire akalamo karhagwerhe bibazo changwa milago. Aliko amango nalamaga nabo, ntalegamaga kurhegera oku barhalamire akalamo kagwerhe omuhigo changwa kakabalerhera obusime b’okugenderera. S’ahubwe nabona oku banene mubo baliri balya-lya barhanaliri banihirwa.

NGENDERERE KUYIGA EBY’OKUBALAMA N’EBYOMBO BINAHEKWA N’OMUHUSI

Nyono na mwira wani, rhwaliri rhwalonza echizimba chili nka paradizo

Mw’agola mango, nahwanza kandi kuwaza chintu chiguma nalilonzeze amango nalichili mwana. Nalilonzeze kubalama omu nyanja zizibu-zibu n’echombo chinahekwa n’omuhusi, arhali nka muntu onakola omu chombo, s’aliko nka kapitene. Njira nguma yonyine nakagalire kujiramo ntyo, kwaliri kugwarha echani chombo chihekwa n’omuhusi. Bulala mwira wani muguma waliyirikirwe Tom naye aligwerhe ogola muhigo, rhwahigirira kuzunguluka rhwembi naye egulu omu kukolesa echombo chihekwa n’omuhusi. Nalilonzeze mpate echizimba chikwirire bwenene emunda nakasima kulama buzira marhegeko.

Tom nani rhwabalamira omu Arenys de Mar, hofi ne Barcelona, omu Espagne. Eyomunda rhwagula echombo m’okugenda n’omuhusi cha metre 9 n’enusu ntya rhwachiyirika Llygra. Rhwahwanza kuchikola n’okushuba kuchikwiza bwinja yirhugala kubalama omu nyanja n’obuholo. Bulala rhurhaliri rhwajira juba-juba yi rhugera emunda rhwaja, rhwakulamo omoteri yi rhubona aharhwakahira menji manene m’okunywa. Yi rhugala kugeza echombo cherhu omu poro zigeke-zigeke, byalihemere rhugule engasi ebiri za metre 5. Buzinda, rhwahwanza kubalamira Seychelles, omu Ocean Indien. Omuhigo gwerhu gwaliri g’okugera oku misike ye Afrique d’Ouest (Afrique ye Mazikiro) n’okugera oku Cape de Bonne Esperence, omu Afrike du Sud. Rhwakolesa enyenyezi, amakarte mageke-geke n’ebindi bikoleso by’okurhurhabala yi rhugera emunda rhwaja. Byalisomeze okubona oku rhurhahabuka enjira chiro n’akatyu emunda rhwaliri rhwaja.

Buzira kulegama, rhwarhegera oku echombo cherhu ch’embaho chalishajire chirhakagalire kubalama omu nyanja. Bulala chaliri chava (chadwa), rhwaliri rhwayuha mu magurde ndarhu ntya m’amenji buli sa! Nk’okunaderhega oku murhundero, nayubaha amango m’echiyaga na nasalira obwani b’orhanzi mu myaka minene, n’okulaganya Mungu oku nka fuma hano, nachihangana mumenye. Amango echiyaga chihwa, nahwanza kuyeneza echilagane chani.

Nahwanza kusoma e Biblia amango rhwaliri oku nyanja. Jaga wawaza okuntu byalisimize bwenene, ok’onayikere omu bwarho oli hale n’eshi omu Nyanja ye Méditerranée ozungulukirwe n’efi za buli lubero, onali walola hale orhabwene emunda enyanja ehwerere. Ebudufu, byalisimisize okubona nyenyezi zinene bwenene n’echola charhuma nashuba kuchizera bwenene oku Mungu alagire oku bantu.

Enyuma y’okumala maboso malebe oku nyanja, rhwagera oku poro ye Alicante, omu Espagne, eyo munda rhwalonza kuguza echombo cherhu yi rhugula echindi chikwirire. Birharhusomezaga bulala birhaliyorohere okupata omuntu wakarhugulira echombo cherhu chishajire, chinarhagwerhe moteri, chinarhulikire! Aliko kaliri kasanzi kenja k’okusoma e Biblia yani.

Oku naliri nagenderera kusoma e Biblia, nahwanza kurhegera oku chili chitabu chigwerhe empanulo zakarhurhabala rhugwarhe obusime omu kalamo. Nalisomezwe n’okuntu e Biblia ederhere bwinja-bwinja oku bilolere akalamo kachere nanayinja nachibaza bulagurhe bantu banene bwenene kuhebamo nani banaderha oku bali Bakristu aliko eyi barhanakenga eby’ederhere.

Nahigirira bwenene okuhindamula akalamo kani, navaleka kukolesa amafumu m’okulalusya. Nawaza oku hakwanene kuba abantu banakenga ebye Biblia enayigiriza nani nalilonzeze mbamenye. Nasalira Mungu obwakabiri n’okumuhema antabale mbabone.

NAMAHWANZA KULONZA EDINI LY’OKULI

Nyono nalibwene oku bifarhene n’obwenge ngerereze buli dini mu kasanzi kalebe mpaka mbone ely’okuli. Oku naliri nalambagira omu mabarabara omu Alicante, naliri nabona amakanisa manene. Bulala manene malirimo mw’ebishushanyo, nalimenyere oku marhakaba m’okuli.

Lwayenga luguma egolo, naliri ahaburhambi b’omusozi eyi nandi nalola oku poro, naliri nasoma Yakobo 2:1-5, erhukengusize oku rhurhakwanene kulondola abantu bulala bali bachire. Amango nagalukaga aha echombo cherhu chaliri, nagera oku mulyango guherhe echimanyiso chiyerekene ahantu hanabera amasala m’echidini. Echola chimanyiso chaliyandikirweko: “Chumbi ly’Obwami ly’Abahamirizi ba Yehova.”

Nawaza ntya, ‘Nkola kugeregeza abala bantu ndole gurhe banyegereza.’ Bobola naja omu Chumbi ly’Obwami eyi ntayambere birato, ngwerhe amanwa manene, nanyambere emyambaro eberekere. Owaliri ayegereza abantu anyereka ahanayikala ahaburhambi bwa mukazi muguma oshajire wayinjaga antabala kulonza amandiko omu Biblia omwigiriza aliri aderha. Enyuma w’embuganano, nasomezwa n’okuntu boshi baliri bayinja kundamusa baliri banyereka obwinja. Mulume muguma andalika emwage rhuganire, bulala ntalizi mala kusoma e Biblia, namubwira ntya: “Nji nakubwira amango nabatayari.” Mw’amola mango, nahwanza kuja oku mbuganano zoshi.

Hagerere maboso mageke ntya, nalambagirira oyola mulume emwage anashubiza ebibazo byoshi naligwerhe oku bilolere e Biblia. Hagerere boso liguma, ampa eshaho eyunjwire emyambaro ekwirire bwenene. Ambwira oku nyina eyola myambaro ali omu pirizo bulala anakenga erhegeko lye Biblia liderhere oku rhuzigirane buli muguma n’owindi kandi oku rhurhakwanene kuyiga eby’evita. (Isa. 2:4; Yoh. 13:34, 35) Lero nachizera oku nabwene echi naliri nalonza, k’okuderha, abantu banakenga ebye Biblia ederhere bwinja-bwinja oku bilolere okalamo kachere! Omuhigo gwani kurhalichili kulonza echizimba chili nka paradizo aliko gwalikala kuyunva e Biblia bwinja. Bobola nagaluka omu Pays-Bas.

NAMAHWANZA KULONZA AKASI

Byalimpemere siku ene z’okubalama yi ngera omu vile ye Groningen, omu Pays-Bas. Eyo munda nalikenere akasi kakantabala kugwarha ebi nkenere. Ahanajaga kuhema akasi k’okuranda empaho, bampa akaratasi kali kw’ebibazo nalikwanene kushubizako, na chiguma mu byo chalimbazize edini lyani. Nayandika mpu indi, “Muhamirizi wa Yehova.” Amango oyumangire akasi abona edini lyani, nabona oku esura yage yamahindamuka. Aderha ntya: “Nji nakuhamagala.” Aliko arhahamagalaga chiro.

Ahandi banaranda empaho, nabaza oyumangire akasi akaba akenere oburhabale. Ampema e diplôme zani n’ebikaratasi biyerekene oku nachigerere kukola akandi kasi. Namufasiriya oku naliri nakola akasi k’okwiza ebyombo bikolerwe n’empaho. Nasomerwa, amango aderha ntya: “Wakahwanza kukola munola golo, aliko omenye echila. Ntalonzeze okaharabisa akasi kani bulala ndi Muhamirizi wa Yehova kandi nankenga amakanuni me Biblia omu kalamo kani.” Nasomerwa bwenene naja namushibiza ntya: “Nani ndi Muhamirizi wa Yehova.” Bulala naligwerhe enviri n’amanwa kamama abona oku ntali Muhamirizi wa Yehova. Bobola aderha ntya: “Nakuyigiriza e Biblia!” Nayemera n’obushagaluke. Byaja byabonekana bwinja bulagurhe oyola windi mukulu w’akasi arhampamagalaga haba n’akatyu. Yehova aliri ashubiza oku masala mani. (Zb. 37:4) Namalire mwaka muguma eyi ndi nakola oku kasi k’oyola mwene-werhu. Mu amola mango aliri anyigiriza e Biblia, enyuma w’aho nabatizwa omu Mwezi gwa 1, 1974.

BUZINDA, NAMAGWARHA AKALAMO KAGWERHE OMUHIGO!

Enyuma ya mwezi muguma, nahwanza akasi k’obupainiya, kanderhere mwishingo gunene. Omwezi gwakulikiragaho, nahamira omu Amsterdam kurhabala echigusho chihya-hya ch’olulimi lwe Echiespanyole. Naligwerhe obusime bwenene b’okuongoza amafunzo omu Chiespanyole n’omu Chiportige! Omu mwezi gwa 5, 1975, nagwarha olukengo l’okuba painiya ominuzize.

Lusiku luguma, mwali-werhu muguma waliri painiya ominuzize waliyirikirwe Ineke ahika oku mbuganano yerhu ye Echiespanyole y’arhuyereka omwanafunzi wage muguma we Biblia kurhenga omu chihugo che Bolivie. Nyono na Ineke rhwarhola omuhigo g’okumenyana omu kuyandikirana amaruba, n’echola chayerekana oku rhwaligwerhe emihigo eli kuguma. Rhwashabana omu mwaka gwa 1976 rhwanagenderera kukola nka bapainiya baminuzize kugera omu mwaka gwa 1982 amango rhuhamagalwa kujisoma esomo lya 73 ly’amasomo me Gileyadi. Rhwalisomerwe n’okusima bwenene amango barhurhuma omu Afique de l’Est (Emashoshokero me Afrike), emunda rhwakoleraga myaka erhano omu Mombasa, e Kenya! Omu mwaka gwa 1987, rhwarhumwa omu Tanzania, emunda akasi karhalichilahizwe. Rhwabera eyo munda myaka 26 embere rhushube kugaluka e Kenya.

Okurhabala abantu omu Afrique de l’Est bamenye okuli kwe Biblia kwarhulerhere nyono na mukani mwishingo gunene

Okurhabala abantu berhohye bayige e Biblia kwarhumire akalamo kerhu kagwarha omuhigo. Omufano, omwanafunzi wani wa burhanzi omu Mombasa aliri mulume nabugananaga naye amango naliri omu mahubiri. Namalire kumuha magazeti mabiri, aderha ntya: “Hano mala kusoma amala magazeti, bichi najira enyuma w’aho?” Eboso lyakulikiragaho rhwahwanza kuyiga naye omu chitabu Unaweza Kuishi Milele Katika Dunia Paradiso, chabaga chamamala kukulwa omu Chiswahili. Abatizwa, n’enyuma ya mwaka muguma aba painiya w’okukahunda. Kurhenga amola mango kugera zene, yewe na mukage bamarhabala bantu bagerere kw’egana bachihane emwa Yehova n’okubatizwa.

Nyono na Ineke rhwachibwenere okuntu Yehova anagisha abakozi bage omu kubarhabala bagwarhe akalamo kenja kagwerhe omuhigo

Amango menya burhanzi omuhigo gw’akalamo, nachiyunva nk’olala mulume w’omuchuruzi mubalama wabonaga obushanga (obuhirhi) bw’akamaro bwenene orhalonzaga kubulekerera. (Mt. 13:45, 46) Nalilonzeze kukolesa akalamo kani omu kurhabala abandi bagwarhe akalamo kagwerhe omuhigo. Haguma na mukani muzigirwa, rhwachibwenere okuntu Yehova anarhabala abantu bage bagwarhe akalamo kagwerhe omuhigo.