Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STÓRIA DI VIDA

N staba ta djobe un obijetivu na vida

N staba ta djobe un obijetivu na vida

UN DIA N staba na nha barku bédju na meiu di Mar Mediterániu. N fika ku medu kantu N odja ma staba txeu agu ta entra na el. Dipôs kumesa un tenporal. N fika ku tantu medu ki N faze orason pa primeru bês dipôs di txeu anu. Má modi ki N bai para na kel situason la? Dexa-m konta nhos désdi komésu.

Kantu N tinha 7 anu, mi ku nha família nu ta moraba na Brazil.

N nase na Olanda na anu di 1948. Na kel otu anu, nha família muda pa São Paulo, na Brazil. Nha pai ku nha mai ta baba igreja sénpri i nos família sénpri ta leba Bíblia dipôs ki nu djanta. Na anu di 1959, nu muda pa Mérka i nu bai mora na stadu di Massachusetts.

Nha pai ta trabadjaba duru pa kuidaba di nos família di oitu algen. El trabadja na txeu kuza. El trabadja na nogósiu, na faze strada i na un inpréza di avion ki ta fazeba viaji internasional. Nos família fika txeu kontenti kantu el kumesa ta trabadja na kel inpréza pamodi nu tinha xansi di viajaba txeu.

Kantu N staba na liseu, txeu bês N ta pensaba: ‘Kuzê ki N ta faze óras ki N bira grandi?’ Alguns di nhas amigu bai universidadi i otus ba trópa. Má mi, N ka krê baba trópa. N ka gostaba di diskuti i nen géra ku otus algen. Nton, pa N ka ba trópa, N disidi ba universidadi. Má déntu mi, N krê djudaba otus algen. N ta atxaba ma kel-li ta daba mi obijetivu na vida.

NHA VIDA NA UNIVERSIDADI

N pasa alguns anu ta djobe un obijetivu na vida.

N krê sabeba modi ki vida kumesa. Pur isu, na universidadi N gostaba di aula di antropolojia. Nos profesor ta inxinaba nos sobri ivoluson i el ta speraba ma nu ta kriditaba ma kel-la éra verdadi. Má pa mi, alguns di kes splikason ka tinha sentidu i es ta izijiba pa bu kriditaba na es sen ninhun próva. Má sientistas ta fla ma bu ten ki kridita na un kuza ku bazi na próva.

Na kes aula ki nu tinha, es ka ta inxinaba nos ki tipu di konportamentu ki é dretu ô mariadu. Envês di kel-li, nu inxinadu ma nu tinha ki fazeba kalker kuza pa nu tinha bons rezultadu na universidadi. N ta xintiba kontenti óras ki N ta staba djuntu ku nhas amigu na fésta i óras ki N ta uzaba dróga. Má kes alegria la ta duraba poku i sénpri N ta perguntaba: ‘Kel vida li ten algun obijetivu?’

Duránti kel ténpu, N muda pa sidadi di Boston i N kumesa ta studa na un universidadi di la. Pa N paga nha skóla, N kumesa ta trabadja na férias. É na kel trabadju la ki N konxe Tistimunhas di Jeová pa primeru bês. Un koléga di trabadju pâpia ku mi sobri kel profesia di ‘seti ténpu’ ki sta na Daniel kapítlu 4. I el splika-m ma nu sta ta vive na ténpu di fin. (Dan. 4:13-17) I lógu N da kónta ma si N kontinuaba ta pâpia ku el i si N lebaba kes konbérsu asériu, N tinha ki mudaba nha stilu di vida. Nton, N faze di tudu pa N ivita pâpia ku el.

Na universidadi N tevi aulas ki pripara-m pa N bai faze trabadju di voluntáriu na Mérka di Sul. N ta atxaba ma si N fazeba kuzas dretu pa djudaba kes algen ki meste, ta daba mi obijetivu na vida. Má nhas dúvida sobri modi ki N pode ten obijetivu na vida fika kada bês más fórti. N fika diziludidu ki N kaba pa larga universidadi.

MÉSMU NA KES PAÍS LONJI, N KONTINUA TA DJOBE OBIJETIVU NA VIDA

Na maiu di 1970, N muda pa Amsterdan, na Olanda. N bai trabadja na kel mésmu inpréza ki nha pai ta trabadjaba. Pamodi kel trabadju li, N ta viajaba txeu i N vizita txeu país na Áfrika, na Mérka, na Europa i na Ázia. Má N odja ma na tudu kes país ki N vizita, tudu algen ta pasaba pa kes mésmu prubléma i ta parse ma ningen ka sta konsigi rezolveba kes prubléma. I kel-li pô-m ta krê faze algun kuza inportanti na nha vida. Nton, N torna volta pa Mérka i N ba studa na kel mésmu universidadi na Boston.

Má mésmu dipôs ki N torna kumesa ta studa, N ka sta atxaba respósta pa nhas pergunta sobri vida. N ka sabe kuzê ki N ta fazeba, ki N bai pidi konsedju na nha profesor di antropolojia. N fika spantadu kantu el fla-m: “Pakê kontinua ta studa? Pamodi ki bu ka ta larga tudu gósi?” N ka dexa-l nen fla-m kel-li dôs bês. N larga universidadi di un bês.

Dja ki inda N staba ta xinti ma nha vida ka tinha obijetivu, N djunta ku un grupu ki éra kóntra kes kustumu di sosiadadi i ta parse ma es ta npenhaba pa pas i amor. Mi ku alguns di nhas amigu, nu fika ta pidi buleia i nu viaja pa tudu párti di Mérka ti ki nu txiga na Akapulku, na Méxiku. Nu kumesa ta vive djuntu ku un grupu di pesoas ki ka ta sigiba kes régra normal di vida i ta parse ma es tinha un vida sen prubléma i preokupason. Má lógu N da kónta ma kel stilu di vida la ka ta trazeba ninhun filisidadi. Envês di kel-li, éra un anbienti xeiu di algen dizonéstu i disleal.

NA UN BARKU N KONTINUA TA DJOBE OBIJETIVU NA VIDA

Djuntu ku un amigu, N staba ta djobe un ilha sima un paraízu.

Duránti kel ténpu la, N kumesa ta pensa txeu na un di kes sonhu ki N tinha kantu mi éra mininu. N krê viajaba pa mar, ka sima un marinheru, má sima un kapiton. I úniku manera ki N ta konsigi fazeba kel-la éra si N tinha nha barku. Un amigu di meu ki txomaba Ton, krê fazeba mésmu kuza ki mi. Nton, nu disidi viaja djuntu pa mundu. N krê atxaba un paraízu na algun ilha bunitu, undi ki N podia viveba lonji di sosiadadi.

Mi ku Ton, nu viaja ti Arenis di Mar, ki ta fika pértu di Barsilona, na Spanha. La, nu kunpra un barku ki tinha más di 9 métru, ki txomaba Ligra. Nu kumesa ta konpo nos barku pa nu pode viajaba na el. Dja ki nu ka tinha présa di txigaba algun lugar, nu tra mutor di kel barku i nu uza kel spasu pa guarda más agu. Nu tinha dôs rému di sinku métru pa djudaba nos gia nos barku na kes kais ki nu ta pasaba na es. Kantu barku fika prontu, nu bai pa Seixeles, na Osianu Índiku. Nu krê viajaba pa tudu kes párti ki ta fika na kósta oésti di Áfrika i daba vólta pa Cabo de Boa esperança, na Áfrika di Sul. Nu uza stréla, alguns mapa, livrus i un instrumentu sinplis pa orientaba nos na direson sértu. Nu ta fikaba dimiradu di sabe kal ki éra nos puzison izatu.

Dipôs di poku ténpu, nu odja ma nos barku ka staba dretu pa viaja na el. Na kada óra uns 22 litru di agu ta entraba na el! Sima N flaba na komésu, duránti un tenporal N fika ku txeu medu ki N faze orason pa primeru bês, dipôs di un monti anu. N promete Deus ma si nu skapaba, N ta tenta konxeba el. Kel tenporal para i pa primeru bês na vida, N kunpri nha promésa.

N kumesa ta lé Bíblia timenti nu staba na mar ta viaja. Imajina xintadu na barku na meiu di Mar Mediterániu, rodiadu di kes pexi ki ta bua, golfinhus i orizonti sen fin. N ta fikaba dimiradu ku kes stréla ki N ta odjaba i N fika ku más sertéza inda ma ta izisti un Deus ki ta preokupa ku nos.

Dipôs di alguns simana na mar, nu txiga na kais di Alikanti, na Spanha. Kantu nu txiga la, nu tenta bende nos barku pa nu odja si nu ta konsigi kunpraba un más midjór. Má dja nu sabia ma ka ta sérba fásil atxaba un algen pa kunpraba el. Afinal, ken ki ta krê kunpraba un barku bédju sen mutor i ki ta entraba txeu agu? Má kel-la foi un bon ténpu pa N lé nha Bíblia.

Sima N ba ta lé Bíblia, N odja ma el é un livru ki ta djuda-nu ten un vida filís. N fika dimiradu di odja ma Bíblia ta fla klaru ma nu debe ten un vida linpu i un bon konportamentu. Alvês N ta perguntaba pamodi ki txeu algen, sima mi, ki ta fla ma es é kriston, ka ta ligaba kuzê ki Bíblia ta fla.

N disidi leba un vida linpu, sikrê N tinha ki fazeba txeu mudansa. Nton, N para di uza dróga. N ta kriditaba ma tinha otus algen ki ta tenta viveba di akordu ku kel ki Bíblia ta inxina i N tinha gana di konxeba es. Pa sugundu bês, N faze orason pa Deus i N pidi-l pa el djuda-m atxa kes algen.

N KUMESA TA DJOBE RELIJION VERDADERU

Pa mi, midjór manera di atxaba relijion verdaderu éra konxeba tudu relijion, un di kada bês. Timenti N staba ta anda pa kes rua di Alikanti, N odja txeu relijion. Má dja ki txeu di es tinha imaji, foi fásil riska-s di nha lista.

Na un dumingu di tardi, N staba riba di un kutélu ku róstu pa kais, ta lé Tiago 2:1-5. La ta fla ma nu ka debe trata alguns algen más dretu sô pamodi es é riku. Kantu N staba ta volta pa nos barku, N pasa pértu di un prédiu ki ta parse sima un lugar di faze runion di relijion. Pa riba di pórta, tinha un plaka ki ta flaba: Salon di Reinu di Tistimunhas di Jeová.

N pensa: ‘Dexa-m faze un testi. Dexa-m odja si kes algen li ta resebe-m dretu.’ Nton, N entra na kel Salon di Reinu, sen sapatu, ku barba i ku kalsa ganga ratxadu. Kel indikador mostra-m un lugar pértu di un sinhora ki dja staba di idadi. Ku bondadi, kel sinhora djuda-m atxa kes testu di Bíblia ki kel algen ki staba ta faze diskursu manda pa lé. Dipôs di runion, N fika dimiradu ku bondadi di tudu kes algen ki ben kunprimenta-m. Un ómi ti konvida-m pa nu ba pâpia di Bíblia na se kaza. Má dja ki inda N ka tirminaba di lé Bíblia, N fla-l: “Óras ki N sta prontu, N ta aviza-u.” Duránti kel ténpu, N kumesa ta sisti tudu runion.

Txeu simana dipôs, N bai ti kaza di kel ómi i el responde kes pergunta ki N tinha sobri Bíblia. Un simana dipôs, el da-m un bólsa xeiu di bons ropa. El fla-m ma kes ropa éra di un algen ki staba prézu pamodi el obidese kel órdi di Bíblia di ama kunpanheru i di ka prende géra más. (Isa. 2:4; João 13:34, 35) Na kel momentu, N fika ku sertéza ma dja N atxaba kes algen ki ta vive sima Bíblia ta fla. Nha obijetivu ka éra más atxa un paraízu bunitu na un ilha, má studa Bíblia i ntende-l. Pur isu, N torna volta pa Olanda.

TA DJOBE UN TRABADJU

Dipôs di kuatu dia ta viaja sô di buleia, N txiga na sidadi di Groningen, na Olanda. Dipôs ki N txiga la, N tevi ki djobe un trabadju pa N pode sustentaba. N bai djobe trabadju na un ofisina di karpintaria i es da-m un papel ku alguns pergunta pa N responde. Un di kes pergunta éra sobri nha relijion i N skrebe: “Tistimunha di Jeová”. Kantu dónu di ofisina odja kuzê ki N skrebe, N odja ma se róstu muda kel óra. El fla-m: “Dipôs N ta txoma-u.” Má nunka más el ka txoma-m.

N bai na otu ofisina di karpintaria i N pergunta kel dónu si el staba ta meste ajuda. El pergunta-m si N tinha diplóma ô un próva di algun trabadju ki N ta fazeba. N fla-l ma úniku kuza ki dja N fazeba éra konpo un barku di madera. N fika spantadu kantu el fla-m: “Bu pode kumesa ta trabadja oji di tardi. Má ten un kuza: N ka krê pa bu kria prubléma na nha ofisina, pamodi ami é Tistimunha di Jeová i N ta sigi kes prinsípiu di Bíblia.” N odja pa el dimiradu i N responde: “Ami tanbê é Tistimunha di Jeová!” Má dja ki N tinha kabélu kunpridu i barba, el odja kel óra ma N ka éra Tistimunha di Jeová. El fla-m: “Nton, N ta studa Bíblia ku bo!” N fika kontenti i N seta lógu. Kel óra, N ntende pamodi ki dónu di kel otu ofisina nunka ka txoma-m. Jeová staba ta responde nhas orason. (Sal. 37:4) N ten un anu ta trabadja ku kel irmon i duránti kel ténpu el faze-m studu di Bíblia. Dipôs, N batiza na janeru di 1974.

TI KI ENFIN, N ATXA UN OBIJETIVU NA VIDA!

Un mês dipôs, N kumesa sirvisu di pioneru. Kel trabadju li da-m txeu alegria. Na kel otu mês, N muda pa Amsterdan. N ba apoiaba un grupu di língua spanhol ki kumesaba na kel ténpu. N ta fikaba txeu kontenti di fazeba studus di Bíblia na spanhol i na purtugês! Na maiu di 1975, N diziginadu pioneru spesial.

Un dia, un pionera spesial ki txoma Katarina, leba se studanti ki éra di Bulívia, pa nos runion na spanhol. Mi ku Katarina, nu disidi konxe kunpanheru através di karta. Lógu dipôs, nu odja ma nu tinha mésmu obijetivu na sirvisu di Jeová. Nu kaza na anu di 1976 i nu kontinua na sirvisu di pioneru spesial ti anu di 1982. Dipôs nu konvidadu pa Skóla di Jiliádi, turma nunbru 73. Nu fika spantadu i txeu kontenti kantu nu diziginadu pa nu bai sirbi na Áfrika! Nu sirbi sinku anu na Monbasa, na Kénia. Na anu di 1987, nu mandadu pa Tanzánia, lógu dipôs ki nos óbra dexa di ser proibidu. Nu fika 26 anu la i dipôs nu volta pa Kénia.

Mi ku nha mudjer, nu xinti txeu alegria di djuda kes algen na Áfrika prende sobri Bíblia.

Djuda kes algen sinseru prende verdadis di Bíblia da-m obijetivu na vida. Pur izénplu, nha primeru studanti di Bíblia na Monbasa éra un ómi ki N konxe timenti N staba na pregason. N da-l dôs revista i el fla-m: “Dipôs ki N kaba di lé kes revista li, kuzê ki N debe faze?” Na kel otu simana, nu kumesa ta studa Bíblia ku ajuda di livru Poderá Viver Para Sempre no Paraíso na Terra, ki saíba na kel ténpu na língua suaíli. El batiza un anu dipôs i el bira pioneru fíksu. Désdi kel ténpu, el ku se mudjer dja djuda kuazi 100 algen da ses vida pa Jeová i batiza.

Mi ku Katarina, nu odja modi ki Jeová ta da se sérvus un vida ki ten obijetivu di verdadi.

Kantu N ntende kal ki é obijetivu di vida, N xinti sima kel ómi di nogósiu ki atxa un jóia spesial i el faze di tudu pa el fika ku el. (Mat. 13:45, 46) N disidi uza nha vida pa djuda otus algen atxa obijetivu na vida tanbê. I djuntu ku nha mudjer ki N krê txeu, N odja modi ki Jeová ta da se sérvus un vida ki ten obijetivu di verdadi.