Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

AJU IN NIKʼ TOJ KYANQʼIBʼIL

In chin jyontoqe tiʼj ttxolil wanqʼibʼile

In chin jyontoqe tiʼj ttxolil wanqʼibʼile

AKUX in chin bʼettoqe toj tal nbarke toj mar Mediterráneo, in tzaj xobʼe tej tok nkeʼyine qa in noktztoq nim aʼ toj bark. Toj ambʼil aju, tzaj jun kyqʼiqʼ jbʼal. Tzaj nim nxobʼile ex in nok tene naʼl Dios juntl maj. Otoq tzikʼ nim abʼqʼi mintiʼtoq in chin naʼne Dios. ¿Tiʼ bʼaj wiʼje toj ambʼil aju? Kyqʼontze ambʼil weye tuʼn t-xi nqʼamaʼne kyeye.

Tej qʼiʼntoq wuq abʼqʼi wuʼne tej qanqʼine kyukʼil toj njaye atz Brasil.

In nul itzʼje toj tnam Países Bajos toj 1948. Tej tikʼ juntl abʼqʼi, i eʼx toj njaye anqʼil atz São Paulo te tnam Brasil. In cheʼxtoq nmaʼne toj iglesia ex naqʼli qoʼye tuʼn quʼjine tiʼj Tyol Dios aj in qo bʼaj wane te qale. Ex toj 1959 o xiʼye anqʼil toj juntl tnam. Toj ambʼil lu, o xiʼye anqʼil atz Massachusetts te Estados Unidos.

Iltoq tiʼj tuʼn taqʼunan nmane tuʼntzun tkanet twiʼ qwaye. Wajxaq qbʼete tuʼn tkyaqil, qaq qbʼete qerman qibʼe. Aqʼunan nmane kyiʼj junxichaq aqʼuntl. Kʼayin kyiʼj junjun tiʼchaq toj kay, aqʼunan tiʼj construcción tuʼn kybʼant carretera ex aqʼunan toj jun compañía aérea internacional. Qkyaqilxe o tzalaje tiʼj taqʼun nmane tuʼnju tzaj tqʼoʼn ambʼil qeye tuʼn qviajarine kyoj nimku lugar.

Tej tzmatoq kuʼxun qine, kubʼ nximane nim maj tiʼtoq tuʼn tbʼant wuʼne aj nchʼiye. Ateʼ junjun wamiwe i eʼx toj universidad, atzun junjuntl, i eʼx toj ejército. Pero nya bʼaʼn ela toj nwitze tuʼn nxiʼye toj ejército tuʼnju nya naqʼli qine tuʼn n-iline kyiʼj xjal nix tuʼn nqʼojene. Tuʼntzunju, kubʼ nximane tuʼn nxiʼye toj universidad tuʼntzun miʼn nxiʼye toj servicio militar. Pero aju wajtoqe tuʼn tbʼant wuʼne, wajtoqe tuʼn wonine kyiʼj xjal tuʼnju kubʼ nximane qa tuʼn jlu ktel ttxolil wanqʼibʼile.

TEJ NTENE TOJ UNIVERSIDAD

Kyoj nim abʼqʼi, in jyone tiʼj ttxolil wanqʼibʼile.

Tej nxnaqʼtzane toj universidad, tbʼanel ela toj nwitze tej tok nbʼiʼne xnaqʼtzbʼil tiʼj antropología tuʼnju wajtoqe tuʼn tel nnikʼe tiʼj jatumel tzaj tzyet anqʼibʼil. Tzaj kyxnaqʼtzaʼn maestro evolución qeye ex kyajtoq tuʼn t-xi qnimane. Pero mintiʼ ttxolil aju tzaj kychikʼbʼaʼn qeye ex qa ma txi qnimane, jakutoq qo oke ik tzeʼn qe moẍ ex mintiʼ toklen jlu tukʼilju in bʼant kyuʼn científico.

Ax ikx, mintiʼ tzaj xnaqʼtzaʼn weye tuʼn kyten tbʼanel qmod, sino mas e yolin tiʼj tuʼn t-xi qbʼinchaʼn alkyexku tiʼ noq tuʼn qtzalaj. Tej ntene kyoj fiesta kyukʼil wamiwe ex tej t-xi nnikʼbʼeʼne droga, kubʼ nnaʼne tzalajbʼil, pero noq jun rat in ten tzalajbʼil lu. Kubʼ nximane qa atzun anqʼibʼil lu mas tbʼanel.

Toj ambʼil aju, in xiʼye anqʼil toj jun tnam te Boston ex atz kux ntzʼibʼine nbʼiye toj universidad. Tuʼn tchjet universidad wuʼne, xi njyoʼne jun waqʼune tej wetze toj nvacacione ex toj aqʼuntl lu ok wojtzqiʼne tnejel maj jun testigo de Jehová. Tzaj tchikʼbʼaʼn weye aju profecía tiʼj «wuq abʼqʼi», aju tkuʼx toj Daniel capítulo 4 ex tzaj tqʼamaʼn weye qa ya in qo anqʼintoq kyoj mankbʼil tqʼijlalil (Dan. 4:13-17). Jun rat el nnikʼe tiʼj qa iltoq tiʼj tuʼn tbʼaj nchʼexpuʼne tkyaqil wanqʼibʼile qa kukx ma chin yoline tukʼil tiʼj Tyol Dios ex qa ma txi nbʼiʼne aju in tzajtoq tqʼamaʼn weye. Tuʼntzunju, ok tilil wuʼne tuʼn t-xi wewin wibʼe twitz.

Akux atine toj universidad, jaw njyoʼne junjun clase tuʼntzun ttzaj qʼoʼn junjun ndebere tuʼn nxiʼye onil kyiʼj xjal atz América del Sur. Kubʼ nximane qa jaku kanet ttxolil wanqʼibʼile qa ma chin onine kyiʼj xjal. Pero mas in nok tene ximel tiʼj tzeʼn jakutoq japun twi nximbʼetze. Tej tikʼ jun semestre wuʼne toj universidad, kyaj ntzaqpiʼne tuʼnju tzaj nbʼise.

KUKX IN JYONE TIʼJ TTXOLIL WANQʼIBʼILE KYOJ LUGAR NAJCHAQ

Toj mayo te 1970, in xiʼye anqʼil atz Ámsterdam te Países Bajos tuʼntzun waqʼunane toj ax compañía jatumel in naqʼunantoq nmane. Tuʼnju in naqʼunane atz, in viajarine ex ok wojtzqiʼne junjun tnam te África, América del Norte, América del Sur, Asia ex Europa. Pero jun rat el nnikʼe tiʼj qa at nim nya bʼaʼn kyoj kykyaqil tnam ex ni jun jaku tzʼel qʼinte. Maske ikju, kukx in ximane tiʼj tuʼn tbʼant jun tiʼ nim toklen wuʼne toj wanqʼibʼile, tuʼntzunju in meltzʼaje Estados Unidos tuʼn nxnaqʼtzane juntl maj toj universidad te Boston.

Tej npone juntl maj, el nnikʼe tiʼj qa mlaytoq tzʼonin universidad wiʼje tuʼn kykanet tzaqʼwebʼil kyiʼj xjel otoq chin ximane kyiʼj. Tuʼnju mintiʼtoq ojtzqiʼn wuʼne tiʼ tuʼn t-xi nbʼinchaʼne, xi nqanine onbʼil te profesor in qʼon xnaqʼtzbʼil tiʼj antropología. In jaw labʼine tej ttzaj tqʼamaʼn jlu weye: «¿Tiquʼn kukx in xnaqʼtzana? Maslo bʼaʼn qa ma kyaj ttzaqpiʼna». Atzunju bʼant wuʼne, in nikʼ bʼete ex ya mintiʼ in meltzʼaje toj universidad.

Tuʼnju kukx kubʼ nnaʼne qa mintiʼ ttxolil wanqʼibʼile, kubʼ nximane tuʼn tokx nqʼon wibʼe kyxol hippie moqa toj jun kʼloj xjal mintiʼ in che ok lepeʼ tiʼj kykostumbr txqantl ex in kyqʼamaʼn qa in che jyon tiʼj mujbʼabʼil ex kʼujlabʼil. O xiʼye kyukʼil junjun wamiwe ex noq xi qqanine junjun jalón kye xjal. O ikʼxe toj tkyaqil tnam te Estados Unidos ex o pone atz Acapulco te tnam México. Junx o anqʼine kyukʼil junjuntl xjal hippie ex kubʼ nximane qa mintiʼ in bʼaj kykʼuʼj tiʼj jun tiʼ. Pero el nnikʼe tiʼj qa mintiʼ tzalajbʼil toj kyanqʼibʼil xjal lu ex mintiʼ ttxolil kyanqʼibʼil. Oʼkx ok nkeʼyine qa mintiʼ in xi kybʼinchaʼn qe tiʼchaq toj tumel ex in che sbʼun.

KUKX IN JYONE TIʼJ TTXOLIL WANQʼIBʼILE TOJ BARK

Tej nxiʼye tukʼil jun wamiwe jyol jun tbʼanel isla.

Tej kʼwalxtoq qine, wajtoqe tuʼn nbʼete toj mar, pero nya ik tzeʼn jun marinero sino ik tzeʼn jun capitán. Oʼkx jakutoq bʼant jlu wuʼne qa ma tzaj nlaqʼoʼne jun weye nbark. Ax jlu tajtoq jun wamiwe tuʼn tbʼant tuʼn, aju Tom tbʼi, tuʼntzunju kubʼ qximane tuʼn qbʼete toj bark twitz tkyaqil Txʼotxʼ. Wajtoqe tuʼn tkanet jun tbʼanel isla wuʼne jatumel mintiʼ in che kawin xjal.

O xiʼye tukʼil Tom atz Arenys de Mar, nqayin tiʼj Barcelona te tnam España. Atztzun tzaj qlaqʼoʼne jun tal bark Llygra tbʼi te 9 metro tqʼelil. Bʼaj qbʼinchaʼne chʼintl tuʼntzun qbʼete toj. Tuʼnju mintiʼ fecha tiʼj qbʼeye, jatz qiʼne tmotor bark tuʼntzun tkux qkʼuʼne agua potable toj. Ax ikx, tzaj qlaqʼoʼne kabʼe remo te 5 metro tqan tuʼntzun tbʼant tyukit bark quʼne kytzi puerto nya matij. Pon ambʼil tuʼn qikʼ bʼete tuʼntzun qpone atz Seychelles te océano Índico. Kubʼ qximane tuʼn tbʼaj qbʼetine mar atz la costa occidental te África ex tuʼn tbʼaj qbʼetine Buena Esperanza te Sudáfrica. Tuʼn miʼn qel tzpete, ajbʼen jun sextante quʼne ex o ok lepeʼye kyiʼj cheʼw. Ax ikx, ajbʼen junjun mapa astronómico quʼne ex qe almanaque. In jaw labʼine tuʼnju mintiʼ in nel tzpete tej t-xi nnikʼine jatumel tuʼn qpone.

El qnikʼe tiʼj qa ya ttxʼaqin qbarke ex qa ya mlaytoq qo bʼete toj mar. Toj jun or, in nokxtoq junlo 6 galón aʼ toj. Ik tzeʼn ma nqʼamaye tnejel, in tzaj xobʼe tej ttzaj kyqʼiqʼ jbʼal ex in naʼne Dios. Xi ntziyene te Dios qa kʼokel tilil wuʼne tuʼn tok wojtzqiʼne qa mintiʼ ma chin kyime. Weʼ kyqʼiqʼ jbʼal ex toj ambʼil lu japun twi nyole.

Tojx ambʼil aju, in nok tene uʼjil tiʼj Tyol Dios toj mar. Noqpe che ximane tiʼj tiʼtoq in kubʼ nnaʼne, qʼuqli qine toj nbarke toj tmij mar Mediterráneo, in che lipentoq nim pescad ntxlaje ik tzeʼn qe delfín ex mintiʼ jatumel in pon bʼaj t-xe kyaʼj. Kyoj qonikʼen, ngantoqe tuʼn nkeʼyine kyiʼj cheʼw ex tuʼn jlu mas ok qeʼ nkʼuʼje tiʼj qa at jun Dios in ximen kyiʼj xjal.

Tej otoqxi qo bʼete toj bark toj junjun seman, o kanine ttzi puerto Alicante te tnam España. Tej qpone atz, kubʼ qximane tuʼn t-xi qkʼayine bark tuʼntzun ttzaj qlaqʼoʼne juntl mas tbʼanel. Pero kwesttoq tuʼn t-xi laqʼoʼn jun bark ttxʼaqin, mintiʼ tmotor ex in nokx aʼ toj. Noqtzun tuʼnj, ten mas ambʼil wiʼje tuʼn wuʼjine tiʼj Tyol Dios.

Tej tel npaʼne mas ambʼil tuʼn wuʼjine tiʼj Tyol Dios, mas el nnikʼe tiʼj qa in nok Biblia ik tzeʼn jun manual jatumel in tzaj tqʼamaʼn tiʼ jaku bʼant quʼn tuʼn qtzalaj. In jaw labʼine kyiʼj kawbʼil tkuʼx toj Biblia tuʼnju in tzaj tqʼamaʼn tzeʼn tuʼn qten saq toj qanqʼibʼil ex nim maj kubʼ nxjeline tiquʼn ateʼ nim xjal mintiʼ in xi kybʼiʼn qe kawbʼil lu maske in tzaj kyqʼamaʼn qa okslal qe, axpe ikx weye.

Kubʼ nximane tuʼn tbʼant nim chʼixpubʼil wuʼne toj wanqʼibʼile. Tuʼntzunju, kyaj ntzaqpiʼne droga. Kubʼ nximane qa ateʼ xjal in kubʼ kyanqʼiʼn aju in tzaj tqʼamaʼn Tyol Dios ex wajtoqe tuʼn kykanet wuʼne. In nok tene naʼl Dios juntl maj ex xi nqanine te tuʼn kykanet xjal lu wuʼne.

IN NOK TENE JYOL OKSLABʼIL AXIX TOK

Tuʼn tkanet axix tok okslabʼil wuʼne, kubʼ nbʼinchaʼne jun lista tiʼ mintiʼ tuʼn tbʼant kyuʼn okslal. Akux in chin bʼete kyoj kay te Alicante, ok nkeʼyine nim iglesia. Pero chʼixmi kykyaqilx tokx qe sant kyoj ex tuʼn jlu el nnikʼe tiʼj qa nya ax tok okslabʼil qe.

Toj jun domingo te qale, in kubʼ qeye twiʼ jun tal witz jatumel qʼanchaʼl ttzi puerto ex jaw wuʼjine Santiago 2:1 a 5. Kyoj texto lu in tzaj tqʼamaʼn qa nya toj tumel tuʼn tkubʼ qyekʼin qkʼujlabʼil oʼkx kyiʼj junjun xjal. Akux bʼet nxiʼye tuʼn npone toj bark, ok nkeʼyine jun lugar jatumel in nok kychmon kyibʼ xjal ex kubʼ nximane qa okslal qe. Tok jun rótulo ttzi ja jatumel in tzaj tqʼamaʼn jlu: «Ja te Chmabʼil kye Testigos de Jehová».

Kubʼtzun nximane jlu: «Chin okexe toj ja lu ex a ver tiʼ kymod xjal kbʼel qyekʼin wiʼje». Tuʼntzunju, in nokxe toj Ja te Chmabʼil ex mintiʼ nxjabʼe tok, matij nxmatziye ex tok jun nwexe vaquero. Tzaj tqʼamaʼn acomodador weye tuʼn nkubʼ qeye ttxlaj jun xuʼj otoq tijen, pero kubʼ tyekʼin xuʼj lu tbʼanel tmod wukʼile ex onin wiʼje tuʼn kykanet qe texto in che etz qʼamaʼn toj chikʼbʼabʼil. Tej tkubʼaj chmabʼil, in jaw labʼine tuʼnju kykyaqilx qeju e pon qʼolbʼel weye, kubʼ kyyekʼin tbʼanel kymod wukʼile. Tzaj qʼoʼn txokbʼil wiʼje tuʼn jun xjal tuʼn nxiʼye tja tuʼntzun qyoline tiʼj Tyol Dios. Pero naʼmxtoq tjaw wuʼjine tkyaqil Biblia, tuʼntzunju xi nqʼamaʼne jlu te: «Kxel nqʼamaʼne teya aj tbʼant ntene». Akux in pon ambʼil lu, xi tzyet tuʼn nbʼete kyoj kykyaqil chmabʼil.

Tej kyikʼ nim seman, in xiʼye tja xjal otoq tzaj qʼonte txokbʼil wiʼje ex tzaj ttzaqʼweʼn kykyaqil nxjele tiʼj Biblia. Tej tikʼ juntl seman, tzaj tqʼoʼn jun bolsa weye ex nojni tuʼn tbʼanel xbʼalun. Tzaj tqʼamaʼn erman weye qa atzun t-xbʼalun jun erman tokxtoq toj cárcel tuʼnju in che ok tkʼujlaʼn txqantl ex tuʼnju nya tajtoq tuʼn t-xiʼ toj qʼoj (Is. 2:4; Juan 13:34, 35). Toj ambʼil lu, el nnikʼe tiʼj qa otoq che kanet xjal wuʼne, aqeju in xi kybʼiʼn aju in tzaj tqʼamaʼn Biblia. Ya mintiʼ in jyone tiʼj jun tbʼanel isla, sino kubʼ nximane tuʼn telxix nnikʼe tiʼj Tyol Dios. Tuʼntzunju, kubʼ nximane tuʼn nmeltzʼaje toj tnam Países Bajos.

XI NJYOʼNE JUN WAQʼUNE

Xi nqanine jalón toj kyaje qʼij tzmaxi tej npone toj tnam te Groninga te Países Bajos. In nok tene jyol jun waqʼune tuʼntzun tkanet twi nwaye. Okx nqanine waqʼune toj jun carpintería ex tzaj qʼoʼn jun uʼj weye tuʼn tkuʼx nnojsaʼne, kyxol qe xjel tkuʼx toj, tzaj qanin alkye wokslabʼile at. Kux ntzʼibʼine jlu: «Testigo de Jehová». Tej tjaw tuʼjin tajaw carpintería aju kux ntzʼibʼine, xi nkeʼyine qa chʼexpaj twitz ex tzaj tqʼamaʼn jlu weye: «Jaku txi nllamarina». Pero mintiʼx pon llamarin.

Toj juntl carpintería xi nqanine te tajaw aqʼuntl qa jaku tzaj tqʼoʼn waqʼune. Tzaj tqanin weye qa at ncertificadoye moqa otoq chin aqʼunane kyoj junjuntl aqʼuntl. Xi nqʼamaʼne te qa otoq chin aqʼunane tuʼn kybʼaj bʼinchet chʼintl bark bʼinchaʼn maj tuʼn tzeʼ. Noq in jaw labʼine tej ttzaj tqʼamaʼn jlu weye: «Jaku txi tzyet tuʼn taqʼunana te qale, pero oʼkx qa ma bʼant jlu tuʼna: nya waje tuʼn tkubʼ tbʼinchaʼna jun nya bʼaʼn tzalu toj taller tuʼnju testigo de Jehová qine ex in xi nbʼiʼne aju in tzaj tqʼamaʼn Tyol Dios». Noq in jaw labʼine tuʼn jlu ex xi nqʼamaʼne jlu te: «Ax ikx weye, testigo de Jehová qine». Pero tej tok tkeʼyin qa matij ttxaʼn nwiʼye ex matij nxmatziye, tqʼama jlu: «Qa ikju, kxel nqʼoʼne xnaqʼtzbʼil teya tiʼj Tyol Dios». In jaw tzalaje tej tok nbʼiʼne jlu. El nnikʼe tiʼj tiquʼn mintiʼ tzaj qʼoʼn waqʼune toj juntl carpintería. Tzaj tqʼoʼn Jehová aju in chin jyontoqe tiʼj (Sal. 37:4). In naqʼunane jun abʼqʼi toj tcarpintería ermano ex tojx ambʼil aju, tzaj tqʼoʼn xnaqʼtzbʼil weye tiʼj Biblia. Ex toj enero te 1974 in bautisarine.

KANET TTXOLIL WANQʼIBʼILE

Tej tikʼ juntl xjaw, xi tzyet tuʼn wajbʼene te precursor ex kukx in chin tzalaje tuʼn jlu. Tej tikʼ juntl xjaw, in xiʼye ajbʼel atz Ámsterdam tuʼn wonine tiʼj jun grupo toj kastiy, aju tzmatoq in xi tzyet. Kubʼ nnaʼne nim tzalajbʼil tej t-xi nqʼoʼne xnaqʼtzbʼil tiʼj Tyol Dios toj kastiy ex toj portugués. Ex toj mayo te 1975 tzaj qʼoʼn woklene te precursor especial. ¡Tbʼanelxix jlu!

Jun qʼij, pon jun precursora especial, aju Catharina tbʼi toj kʼloj okslal jatumel in nok nchmon wibʼe. Pon tuʼnju tajtoq tuʼn tok qojtzqiʼne jun xuʼj te Bolivia in xnaqʼtzantoq tiʼj Tyol Dios tukʼil. Kubʼ qximane tukʼil Catharina tuʼn t-xi qtzʼibʼine carta qxolxe tuʼntzun tok qojtzqin qibʼe. Jun rat el qnikʼe tiʼj qa axju qaje tuʼn tbʼant quʼne. O kubʼ mojeʼye toj 1976 ex kubʼaj qajbʼebʼile te precursor especial toj 1982. Toj abʼqʼi aju, tzaj qʼoʼn txokbʼil qiʼje tuʼn qxiʼye toj Xnaqʼtzbʼil 73 te Galaad. O jaw tzalaje tej ttzaj qʼoʼn qoklene tuʼn qxiʼye ajbʼel atz África Oriental. O ajbʼene jweʼ abʼqʼi atz Mombasa te tnam Kenia. Ex toj 1987 o xi samaʼne ajbʼel atz Tanzania, jatumel otoq tzaj qʼoʼn ambʼil kye erman tuʼn kyajbʼen te Jehová. Toj tnam aju, o ajbʼene 26 abʼqʼi ex yajxitl o meltzʼaje Kenia.

Nim in chin tzalaje tukʼil nxuʼjile tuʼnju o qo onine kyiʼj xjal te África Oriental tuʼn tel kynikʼ tiʼj axix tok.

O ten ttxolil qanqʼibʼile tuʼnju o qo onine kyiʼj xjal at jun tbʼanel kyanmi ex kyaj tuʼn tok kyojtzqiʼn axix tok. Jun techel, aju tnejel xjal xi nqʼoʼne xnaqʼtzbʼil te toj tnam Mombasa, kanet wuʼne akux in chin pakbʼane. Xi nqʼoʼne kabʼe revista te ex tqʼama jlu: «¿Tiʼ kbʼantel wuʼne aj kybʼaj wuʼjine?». Tej tikʼ juntl seman, xi tzyet tuʼn qxnaqʼtzane tiʼj uʼj Usted puede vivir para siempre en el paraíso en la Tierra, aju tzmatoq in netz toj yol suajili. Tej tikʼ jun abʼqʼi, bautisarin ex ok te precursor regular. Atxix toj ambʼil aju, o tzʼonin erman lu tukʼil t-xuʼjil kyiʼj chʼixmi 100 xjal tuʼn t-xi kyqʼamaʼn te Jehová tuʼn kyajbʼen te ex tuʼn kybautisarin.

O tzʼel nnikʼe tiʼj tukʼil Catharina tzeʼn in tzaj tkʼiwlaʼn Jehová qe tmajen aj in tzaj tqʼoʼn ttxolil kyanqʼibʼil.

Tej tel nnikʼe tiʼj tiʼ tuʼn tbʼant wuʼne toj wanqʼibʼile, kubʼ nnaʼne ik tzeʼn te comersyant, aju kanet jun tbʼanel perla tuʼn ex ok tilil tuʼn tuʼn ttzaj tlaqʼoʼn (Mat. 13:45, 46). Wajtoqe tuʼn wonine kyiʼj txqantl tuʼn tkanet ttxolil kyanqʼibʼil. O tzʼel qnikʼe tiʼj tukʼil nxuʼjile tzeʼn in che tzaj tkʼiwlaʼn Jehová tmajen aj tonin kyiʼj tuʼn tkanet ttxolil kyanqʼibʼil.